Članstvo u Alijansi za Crnu Goru predstavlja privilegiju koja omogućava međunarodnu afirmaciju države, posebno zbog mogućnosti da jedna mala država u najmoćnijem vojno-političkom savezu, zajedno sa najrazvijenijim svjetskim demokratijama, učestvuje u donošenju najvažnijih odluka.- ocijenila je ministarka odbrane Olivera Injac.
Ona je danas u susretu sa novinarima povodim četvrte godišnjice ulaska Crne Gore u članstvo NATO-a , naglasila da je za VCG „veliki benefit to što kroz više oblika angžamana – učešće u mešunarodnim aktivnostima, misijama i vježbama, učešče u komandnim strukturama, NATO snagama visoke spremnosti i drugog, pruža doprinos obezbjeđivanju međunarodnog mira i bezbjednosti.“
To kako je rekla, rezultira i istovremenim jačanjem borbenih sposobnosti same VCG.
„Članstvo u kolektivnom sistemu bezbjednosti predstavlja glavni garant sigurnosti za Crnu Goru. Kao buduća članica EU, veliku prednost smo obezbijedili kroz implementaciju strateškog okvira kolektivne bezbjednosti NATO-a i obezbjedićemo kroz dalji nastavak reformi sistema, u cilju dostizanja vladavine prava.“- naglasila je Injac.
Podsjetila je i na izjavu generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga da je Crna Gora „izvoznik stabilnost i na Balkanu“ i obećala da će aktuelna garnitura na čelu MO i VCG „uložiti napore da sačuva poštovanje pouzdanog saveznika koje je zavrijedila“.
„Naš doprinos je bio i ostaće usmjeren na sve pravce djelovanja Alijanse uz konstantno promovisanje ideje integracija ostalih zemalja regiona Zapadnog Balkana.“- podvukla je Injac dodajući da će najvažniji ciljevi MO i VCG biti da Crna Gora “i dalje bude simbol stabilnosti u regionu koja kao kredibilna saveznica, dosljedno sprovodi NATO ciljeve i politike.“
To će kaže, dalje jačati međunarodnu poziciju Crne Gore i njenu vojnu saradnju sa zemljama partnerma u Alijansi. Iako je zbog kovida i ekonomske krize ove godine smanjen budžet za odbranu Injac je najavila da će se nastaviti sa modernizacijom VCG, te da će se aktivno doprinositi kolektivnom sistemu odbrane, unaprediti vojno.dilomatska mreža, uspostaviti sistem kriznog upravljanja, unaprediti sajber odbrana, unapređivati integritet a u cilju smanjenja rizika od korupcije u sistemu odbrane, podizati kapacitet crnogorskih kompanija za učešće na tržištu Sjevernoatlantskog saveza, poboljšavati dvojni kapaciteta i sposobnosti VCG, unapređivati profesionalnosti i stručnosti pripadnika sistema odbrane i rodna travnopravnosi u njjemu.
Načelnik Gerneralštaba VCG, brigadni general Milutn Đurović je istakao da VCG u protekle četiri godine „prešla ogroman put i unapredila svoje sposobnosti“, u čemu glavnu ulogu ima učešće u međunarodnim i NATO vođenim misijama, posebno onih u Avganistanu kroz koje je prošlo više od 500 pripadnika VCG.
Tu su u i učešće u misiji pojačanog prisustva NATO u Letoniji gdje će uskoro biti šesta rotacija jednog odjeljenja od 10 pripadnika VCG
„Pokazalo se da možemo da radimo rame uz rame sa kolegama iz najmodernijih svjetskih oružanih snaga, ne zaostajući za njima, ni po obučenosti ni po sposobnosti, ni po po profesionalizmu. Vojnička isuskustva koja smo stekli u tim misijama, prenosili smo u jedinice VCG i ona su neprocjenljiva jer je to jedinstvena prilika da se naši vojnici direktno na terenu usavršavaju u realanim sutuacijima i kroz interoperabilniost sa kolegama iz oružanih snaga drugih zemlala.“- istakao je general Đurović.
Kao posebno bitno on je navo i učešće jednog odjeljenja VCG u misiji pojačanog prisustva snaga NATO na istočnim granicama Alijanse – misija EFP u Letoniji, kao i aktuelno učešće jednog pješadijskog voda u vježbi „Saber Guardian“ u Rumuniji koja je dio najvećih ovogodišnjih vojnih manevara u Evropi – vježbe „DEFENDER Europe 21“ u kojima učestvuje 28.000 vojnika iz 26 država članica NATO i Partnerstva za mir.
Istakao je da se radi na unapređenju postojećih kapaciteta pa je tako od prije neki dan, nakon remonta motora, ponovno operativan najveći brod Mornarice VCG – patrolni brod P-105 „Durmitor“ a počela je i ugradnja daljinjski upravljanih borbenih stanica izraelskog proizvođala „Elbit“ na nova lakooklopna patrolna vozila „oshkosh JLTV“. Iatkao je da saveznici pružaju podršku Crnoj Gori pa je tako pored ostaloga, Njemačka donirala šest lakooklopnih patrolnih vozila „mercedes G“ vrijednih 2,5 miliona eura, a SAD višemilionske donacije u opremi za podvodnodemkiniranje, HBRN zaštitu i sanitetskoj opremi, kao i četiri manja pazrolna čamca za MVCG koji tek treba da budu isporučeni.
Ministarka Injac je kazala da se između 65 i 70 odsto vojnog budžeta sada troši na zarade, 20 odsto na materijalne troškove i da onda vrlo malo novca ostaje na raspolagaju za tako neophodnu modernizaciju naoružanja i opreme VCG.
Naglasila je da samo za vraćanje kredita koje je bivše rukovodstvo MO uzelo za lakooklopna patrolna vozila, daljinsk upravljane borbene stanice i helioptere treba utrošiti 96 miliona eura.
Procijenjeni troškovi koje će Crna Gora imati za izgradnju infrastrukture i objekata na Bjelasici da bi se tamo instalirao polovni radatr velikog dometa za praćenje situacije u vazduhu, iznose 2,5 miliona eura.
Plan je da se ta radarska stanica završi i bude operatiovna 2024.godine, zbog čega je jedan pripadnik VCG već upućen na adekvatnu obuku u NATO regionalni radarskmi centar PVO u Torehonu u Španiji.
Ministarka je istakla da neće biti otpuštanja iz VCG koja trenutno od 2.368 ima popunjeno oko 2.000 formacijskih mjesta,. Kazala je da je predlog za povećanje broja pripadnika VCG u misiji KFOR na Kosovu Skupštini uputio njen prethodnik Predrag Bošković (DPS) i da se ono nepotrebno politizuje jer je „kosenzus bio da se na Odboru za odbranu i bezbjednost ne razmatraju odluke bivšeg ministra“.
Najavila je da će umjesto slanja dodatnih vojnika na Kosovo, VCG pojačati svoje prisustvio u EFP misiji u Letoniji o čemu se već dogovara sa Slovenijom i Sjevernom Makedonijom koje su takođe tamo angažovane. Sa tim dvijema država koje su takođe kupile američka „oshkosh JLTV“ vozila, Crna Gora radi i na osnivanju regionalnog centra za njihovo održavanje i remont.
Injac je kao „narativ skovan u kuhinji dezinformacijan“ odbacila špekulacije nekih medija da je ona navodno, anti-NATO nastrojena i kazala da je u dnevnom kontakltu sa visokim predstavnicima Alijanse, te sa zvaničnicima NATO, a imaju razumijevanja za ponekad kontroverzne izjave koje o Alijansi dolazi od dijela vladajućeg spektra političke scene u Crnoj Gori „jer su svjesni da je poslije 30 godjna promijenjena vlast u Crnoj Gori, ali im je i potpuno jasno da se stabilnost i održivost nacionalne i bezbjednosti u regionu ne može i ne dovodi u pitanje“.
Osuđuje prijetnje Volkovu, najavljuje intenzivni rad interne inspekcije
Injac je osudila anionimne prijetnje koje je dobio bivši načelnik Direktorata za ljudske resurse MO Mihailo Volkov i izrazila žaljenje za činjenicom da se bilo kojem funkcioneru anonimno prijeti.
„Ipak, Volkov mora biti svjestan da je na poziciji na kojoj je bio, godinama donosio odluke od kojih se neke nisu svima sviđale i da je su neugodnosti zbog toga, teret sa kojima se svi mi na mjestima donosioca odluka u javnom sistemu, možemo suočiti. On međutim, ne govori istinu kada kaže da je ostavljen bez hljeba u MO, jer mu je ponuđeno drugo mjesto u ministarstvu i mi mu nismo prekinuli radni, odnos, već je on sam to učinio.“- kazala je ona.
Najavila je i donošenje novog Kodeksa vojne etike u kojem će antifašizam biti jedna od glavnih tekovina, kao i jačanje sistema integriteta, te povećanje transparentnosti, posebno u sistemu nabavki novog naoružanja i opreme koje je ranije za mandata ministra Boškovića, bilo prekriveno velom tajnosti.
Ministarka je obećala i skoro jačanje i mnogo aktivniju ulogu Odsjeka za inspekcijsku djelatnost MO i poručila da iza ukidanja mjesta stalnih vojnih atašea u Hrvatskoj i Sloveniji, ne stoje politički, već razlozi ekonomske racionalnosti.
Bonus video:
