Poslanik DPS-a i bivši premijer Duško Marković smatra da nije realno da Crna Gora uđe u EU 2024. godine i da to može da kaže samo neko ko ne poznaje proces.
"Volio bih da se to desi, otvorio bih šampanjac na podgoričkom trgu. Ali to nije realno, to moze da kaže neko ko o tom procesu ne zna ništa", kazao je Marković na drugom panelu u okviru konferencije povodom devetogodišnjice pregovora sa EU koju je organizovao CGO.
Povezani članci
Marković je rekao da kada god Crna Gora postane članica EU to će biti zahvaljujuci društvenom konsenzusu.
Podsjetio je da je zbog toga, dok je bio premijer početkom 2020. godine pokrenuo inicijativu Savez za Evropu, kada je osjetio "zamor" u procesu.
Kazao je da ako bude interesovanja od sadašnje vlasti, rado će im ustupiti dokument sa zaključcima sa sastanaka u okviru inicijative.
"Imamo razloga da budemo nezadovoljni zbog čega danas nismo u EU, ali, kao neko ko je bio u sistemu i radio na tome, propisani su teški kriterijumi, teški uslovi koje je morala jedna mala Crna Gora da ispuni", kazao je Marković podsjećajući na geopolitičku situaciju.
Dodao je da se moglo više uraditi, ali je, tvrdi, od 2012. godine napravljeno dosta toga vrijednog.
"Danas u Crnoj Gori niko ne postavlja pitanje da li će ona biti članica Evropske unije, nego kada", naveo je Marković.
Vjeruje da se dijalog u Crnoj Gori može postići i da će se krunisati u parlamentu usvajanjem krovnog dokumenta koji će biti poruka i političkoj i laičkoj javnosti i pojedincima da u Crnoj Gori treba da se živi u slozi i zajedništvu i da se mora obezbijediti da se pojedinačna građanska slobodu uzdiže i razvija.
"Prestanimo da obilježavamo i stavljamo žute trake ljudima zbog svojih specifičnosti, ličnih razlika, osobenosti i svojih sposobnosti, prije svega", poručio je Marković.
Na pitanje zašto nije kao ministar pravde i kasnije premijer, uradio više da se istraže nerazjašnjeni napadi na novinare, odgovorio je da se radilo na tome, ali nijesu svi instrumenti bili u njegovim rukama i da je i sam kritikovao tužilaštvo i da su usvojeni novi tužilački zakoni.
Podsjetio je na njegovu izjavu iz "ne trabaju nam tužioci u kožnim mantilima" tokom rasprave o zakonima u Skupštini.
Krapović: Marković 2016. u eskpozeo najavio da će pregovori bii gotovi 2019. godine
Poslanik Demokrata Dragan Krapović rekao je da nije prvi put da se čuju optimistične najave kada je datum ulaska u EU u pitanju.
Podsjetio je da je Marković u svom ekspozeu 2016. rekao da će 2019. biti kraj pregovora sa EU.
Marković je odgovorio da je kasnije revidovao stav.
Krapović je rekao da daje za pravo Krivokapiću da kaže da će Crna Gora postati clanica EU 2024 jer "se ne zna šta budućnost nosi".
Ocijenio je da je nedostatak političke volje ključni problem usporavanja procesa EU integracijai da su objektivni problemi koje je Marković pomenuo svojevrsni alibi.
"I mi u Crnoj Gori nijesmo dovoljno uradili", rekao je Krapović i dodao da je atak na Javni servis 2018. godine mnogo uticao na proces pridruživanja.
Kadija: U Crnoj Gori oduvijek postoji težnja da se mediji kontrolišu
Novinarka i bivša generalna direktorka RTCG Andrijana Kadija podsjetila je da nema slobodnog društva bez slobode medija i da u Crnoj Gori oduvijek postoji težnja da se mediji kontrolišu.
Smatra da većina medija u Crnoj Gori ne radi profesionalno, niti u interesu javnosti, posebno Javni servis.
"Javni servis godinama ne radi u interesu javnosti, nego u onoj mjeri u kojoj si ti interesi podudarni sa interesima vladajuće partije, doskorašnje. Bojim se samo da se ne nastavi taj trend i da buduća, odnosna sadašnja vlada ne želi da na isti način kontroliše rad Javnog servisa. Razumijem frustraciju kad kažu da je 30 godina bilo navijanja za jednu partiju, ali ne dozvolimo da se ponašamo i krećemo po istom tragu", poručila je Kadija.
Medijska zajednica je, kako je ocijenila, sada zarobljena novim trendom novinarstva, a to je "dostavljačko novinarstvo" i protočni bojler "rekla-kazala" ljudi koji imaju svoje interese, a obično su to političari.
Božović: Neprijatni kritičari vremenom utišavani na različite načine
Vršilac dužnosti rektora Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović kritikovao je akademsku zajednicu zbog toga što je u prethodnom periodu bila prilično tiha.
Kazao je da su dva moguća razloga za to , a prvi je da su neprijatni kritičari vremenom utišavani na različite načine, što sužavanjem medijskog prostora, što određenom vrste statusne degradacije.
Smatra da UCG nije bio dovoljno prisutan, ne samo u procesu pristupanja EU nego i u drugim važnim društvenim procesima.
"Vjerujem da se to može promijeniti, ali ako ljudi iz akademske zajednice budu osjećali slobodu, kao i smisao i svrhovitost njihovog javnog djelovanja. Kako doći do toga jedno je od krupnih pitanja", rekao je Božović.
Rodić: Niko nije sprečavo Crnu Goru da se razvija
Advokat Goran Rodić smatra da je politička volja uzrok svemu i da niko Crnu Goru nije sprečavao da se razvija u posljednjih 20-ak godina "i tada i sada ima 600.000 stanovnika".
"Najbolje da nas EU usisa u jednu opštinu", kazao je Rodić.
Smatra da će dvotrećinsku, odnosno tropetinsku većinu u Skupštini biti jako teška postići, osim ako parlamentarna većina i opozicija ne pronađu konsenzus.
Kazao je da nije problem tužilački zakon, već zatečeno stanje u pravosuđu.
"Problem je što se niko ne zapita kako to da u Crnoj Gori ima preko 200 sudija, 900 do hiljadu advokata...Kako može da se na konkurs za vrhovnog državnog tužioca niko ne javi ili za predsjednika Vrhovnog suda? Pošto je to bruka i blam onda se gurne neko po službenoj dužnosti ko ne ispunjaa uslove, pa se predsjednica Vrhovnog suda kandiduje za treći mandat jer nema protivkandidata", naveo je Rodić.
Bonus video:
