Za dalji napredak Crne Gore u pristupanju Evropskoj uniji je da crnogorska Vlada, parlament i pravosuđe posvećenost rješavanju problema pretvore u opipljive rezultate, poručili su iz Delegacije EU u Podgorici.
“Ovo je od osnovnog značaja za dalji napredak u procesu pristupanja, što je cilj koji podržava ubjedljiva većina crnogorskih građana”, stav je Delegacije EU povodom devetogodišnjice pregovora sa Crnom Gorom.
Pregovori su zvanično počeli 29. juna 2012. Do sada su otvorena sva 33 pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorena samo tri. Crna Gora je prošle godine prihvatila da pregovora po novoj metodologiji, kojom je predviđeno da bez ispunjavanja mjerila u poglavljima 23 i 24 (pravosuđe i vladavina prava), ne može biti zatvoreno nijedno poglavlje.
Izvršna direktorica Politikon mreže Jovana Marović kaže da su brojni razlozi sporog procesa pregovaranja, ali bi se mogli svesti na nedostatak opredjeljenja prethodne vladajuće većine da se uhvati u koštac sa gorućim problemima: izgradnja jakih i nezavisnih institucija, odlučna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, suzbijanje nepotizma i klijentelizma, garantovanje slobode medija.
“Tridesetogodišnja vlast jedne političke partije, uz pomoć koalicionih partnera, uticala je na to da je bilo nemoguće povući liniju razdvajanja između partije i države, a, na određeni način, bilo je i ‘za očekivati’ da ta partija neće ući u obračun sa samom sobom. Nova Vlada se suočava sa problemima druge vrste, ali situacija ni sada nije ohrabrujuća kada je riječ o sprovođenju neophodnih reformi. Na dinamiku pregovora je uticao i utiče i pristup EU, budući da su neki procesi mogli biti ubrzani da je pritisak Brisela bio jači”, kazala je Marović.
Glavna pregovaračica Zorka Kordić navodi da je migracijska kriza, bregzit, i posebno ekonomska kriza nastala usljed kovida, te rast populističkih težnji, uticala na rezervisanost prema proširenju EU u širem smislu.
“Takođe, tome treba dodati činjencu da je sam proces proširenja EU postao kompleksniji jer je sada daleko veći broj članica EU koje odlučuju o pitanju pristupanja novih članica u odnosu na posljednji veliki talas proširenja iz 2004”, navela je Kordić.
Smatra da ipak treba gledati unaprijed i nastojati učiniti sve kako bi se ubrzale refome i put prema EU.
“Na toj liniji, svakako treba i graditi i stalno unapređivati potencijal šireg političkog dijaloga koji će omogućiti rješavanje ključnih pitanja, posebno u oblasti vladavine prava.
Takođe, paralelno sa tim treba raditi na ulaganju u administrativne kapacitete institucija, kako u dijelu unapređenja znanja za vođenje pristupnih pregovora, tako i u dijelu sticanja znanja i iskustva za korišćenje sredstava iz EU fondova”, rekla je Kordić “Vijestima”.
Iz Delegacije su u pisanim odgovorima naveli da su ključne kritične oblasti i dalje sloboda izražavanja i sloboda medija, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.
“Takođe je važno da se ne ponište prethodna dostignuća u reformi pravosuđa”, dodaju i podsjećaju na izvještaj Evropske komisije iz oktobra prošle godine i non-pejper o poglavljima vladavine prava iz maja 2021, gdje su date detaljne smjernice za rješevanje ključnih problema.
Poručuju da ispunjavanje privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 ne zavisi samo od sprovođenja relevantnih akcionih planova i strateških dokumenata, već podrazumijeva pokazivanje snažne političke volje na nivou vlade za rješavanje preostalih izazova.
“Na skupštinskom nivou je potreban kapacitet za uspostavljanje političkog dijaloga, kako bi se, između ostalog, odblokirala imenovanja u pravosuđu koja su na čekanju, a ovo se ne može učiniti bez obnovljene posvećenosti pravosuđa i tužilaštva punom sprovođenju reformi u vezi sa pristupanjem EU”, rekli su iz Delegacije.
Marović podsjeća da nova metodologija u središte procesa pregovora stavlja ista prelazna mjerila i akcione planove i jedino što bi moglo da ‘disciplinuje’ ili motiviše države kandidate jesu podsticaji i sankcije.
“Ali tek treba da vidimo kako će to u praksi funkcionisati, a sam model bi trebalo da bude dodatno razrađen”, rekla je Marović.
Smatra da uzimajući u obzir da je za bolje rezultate u vladavini prava potrebno nezavisno pravosuđe, sa ovakvim odnosom snaga u parlamentu i polarizacijom u društvu, biće teško obezbijediti potrebnu većinu za određena imenovanja i promjene.
“Isto tako, nestabilna podrška Vladi će uticati na usporavanje nekih procesa, a potencijalne promjene u Vladi i/ili formiranje nove Vlade će uticati i na dodatne probleme u koordinaciji, komunikaciji, uspostavljanju/promjenama u pregovaračkoj strukturi i uopšte javnoj upravi”, upozorila je Marović.
Iz Delegacije navode da revidirana metodologija proširenja, za koju se Crna Gora odlučila, sada pruža priliku za oživljavanje proces pristupanja, čineći ga predvidljivijim, vjerodostojnijim, dinamičnijim i podložnim jačem političkom usmjeravanju, na osnovu objektivnih kriterijuma i rigoroznog uslovljavanja.
“Građani Crne Gore su jasno i glasno kazali da je evropska budućnost države pitanje od najvećeg nacionalnog interesa, koje nadilazi sve partijske podjele. Mjeseci koji su pred nama moraju se iskoristiti za produbljivanje i ubrzanje političkih i ekonomskih reformi, kako bi Crna Gora mogla napredovati na putu ka EU”, poručili su iz Delegacije, na čijem je čelu Oana Kristina Popa.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) za danas je najavio raspravu o devetogodišnjici pregovora, čiji su učesnici sadašnji i bivši premijer, šefica EU delegacije, izvjestilac EP za Crnu Goru i brojni zvaničnici.
Odluka o proširenju je uvijek političke prirode
Zorka Kordić je kazala da je nedavno održana Međuvladina konferencija Crne Gore i EU poslala snažan politički signal Crnoj Gori jer su države članice pozdravile jasnu geopolitičku orijentaciju Crne Gore i 100 odsto usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. “Podsjećam da je odluka o proširenju EU uvijek političke prirode i zavisi od volje država članica, bez obzira na tehničku pripremljenost zemlje, pa ovakvo snažno političko prisustvo država članica EU koje je nakon Međuvladine konferencije jasno, treba da iskoristimo za ubrzanje pregovora. Primjera radi, Češka je najavila da će svoje predsjedavanje Savjetom EU u drugoj polovini 2022. čak posvetiti i debati o određivanju datuma članstva za Crnu Goru, što je jasan znak da je politika proširenja vraćena na agednu EU”, rekla je Kordić.
Na pitanje zašto Vlada još nije izabrala šefove radnih grupa za poglavlja 23 i 24, odgovorila je da je radna grupa za poglavlje 24 prije nekoliko sedmica i formalno zaokružena i u punom je kapacitetu, na čelu sa savjetnicom MUP i sa osvježenim članstvom za ukupno 10 oblasti ovog poglavlja i 3 predstavnika NVO.
“Radna grupa za 23. poglavlje se zaokružuje ovih dana i brojaće najvjerovatnije 5 predstavnika NVO. Upravljanje radnom grupom bilo je predmet razmatranja Kolegijuma za pregovore i Vlade, jer smo imali više predloženih rješenja, što je razumljivo zbog specifičnog statusa Ministarstva pravde koje mora imati jasnu institucionalnu odgovornost”, navela je Kordić.
Hronologija otvaranja pregovaračkih poglavlja
29. jun 2012 - Zvanični početak pregovaračkog procesa između Crne Gore i EU
18. decembar 2012 - Poglavlje 25 – Nauka i istraživanje otvoreno i privremeno zatvoreno;
15. april 2013 - Poglavlje 26 – Obrazovanje i kultura otvoreno i privremeno zatvoreno;
18. decembar 2013 - Otvorena poglavlja: 5 – Javne nabavke, 6 – Privredno pravo, 20 – Preduzetništvo i industrijska politika, 23 – Pravosuđe i temeljna prava, 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost;
31. mart 2014 - Otvorena poglavlja: 7 – Pravo intelektualne svojine, 10 – Informaciono društvo i mediji;
16. decembar 2014 - Otvorena poglavlja: 18 – Statistika, 28 – Zaštita potrošača i zdravlja, 29 – Carinska unija, 33 – Finansijske i budžetske odredbe;
30. mart 2015 - Otvorena poglavlja: 16 – Porezi i 30 – Vanjski odnosi;
22. jun 2015 - Otvorena poglavlja: 9 – Finansijske usluge, 21 – Transevropske mreže;
21. decembar 2015 - Otvorena poglavlja: 14 – Saobraćajna politika i 15 – Energetika;
30. jun 2016 - Otvorena poglavlja 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika i 13 – Ribarstvo;
13. decembar 2016 - Otvorena poglavlja: 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i 19 – Socijalna politika i zapošljavanje;
20. jun 2017 - Otvorena poglavlja: 1 – Sloboda kretanja robe i 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, privremeno zatvoreno poglavlje 30;
11. decembar 2017 - Otvorena poglavlja: 2 – Sloboda kretanja radnika i 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga;
25. jun 2018 - Otvoreno poglavlje 17 – Ekonomska i monterana unija;
10. decembar 2018 - Otvoreno poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene;
30. jun 2020 - Otvoreno posljednje pregovaračko poglavlje 8 – Konkurencija.
Bonus video:
