Demokratska partija socijalista (DPS) će na predstojećim predsjedničkim izborima predložiti dovoljno kvalitetnog kandidata, sa kojim će ostvariti važnu političku pobjedu i učvrstiti evroatlantski smjer Crne Gore, kazao je lider DPS-a, Milo Đukanović.
On je, u intervjuu za Večernji list, rekao da njegova kandidatura na predsjedničkim izborima nije isključena.
Kako je kazao, svojih 25 najboljih godina dao je da se dođe do onoga što se danas smatra tekovinom savremene Crne Gore.
To je, kako je naveo Đukanović, prije svega, vrijedno nacionalno i državno ostvarenje, a onda svakako i lično postignuće.
„Kad god bude potrebno učiniti nešto da se to sačuva i unaprijedi, onda nikada neću biti u dilemi angažovati se ili ne“, saopštio je Đukanović.
Međutim, kako je rekao, uvjeren je da će DPS na predstojećim predsjedničkim izborima "predložiti dovoljno kvalitetnog kandidata sa kojim će ostvariti važnu političku pobjedu i učvrstiti evroatlantski smjer Crne Gore".
Na pitanje čime se bavi proteklih godinu, otkad nije na izvršnoj političkoj dužnosti, i da li je i dalje aktivni kreator crnogorske politike, Đukanović je odgovorio da se i dalje dominantno bavi politikom, sada sa pozicije predsjednika vladajuće stranke.
Kako je rekao, već dugo vremena je na tom poslu, koji je najčešće obavljao uz dužnost predsjednika Vlade.
„Posljednju godinu sam napokon u prilici da se ozbiljnije posvetim samo stranci. To vrijeme je prošlo uglavnom u analizi rada, otklanjanju određenih nedostataka, obnavljanju stranke i izgradnji novih struktura koje su neophodne svakoj modernoj političkoj partiji“, navodi Đukanović.
On dodaje da su se posebno bavili pitanjima odnosa s javnošću i međunarodnom saradnjom. „Mislim da smo te segmente dosta unaprijedili, tako da je DPS danas spremniji za savremeni politički život Crne Gore u novom vijeku“.
Upitan da li je ova godina zapravo svojevrsni intermeco između dva politička mandata, i da prokomentariše to što se govori da je njegova reaktivacija moguća već na predsjedničkim izborima sljedeće godine, Đukanović je rekao da se nije povukao sa takvom namjerom.
On je podsjetio da je već dva puta napuštao mjesto predsjednika Vlade nakon pobjeda na parlamentarnim izborima.
Prema riječima Đukanovića, oba puta namjera je bila da završi s obavljanjem državnih funkcija, i da još neko vrijeme učestvuje u političkom životu na dužnosti šefa stranke, kao i sada.
U prethodna dva navrata se, kako je kazao, sticajem izvanrednih okolnosti morao vratiti.
Đukanović je naglasio da je oba puta to bilo protiv njegovih planova i interesa.
„Izbivajući tada iz politike, ozbiljno sam radio na pripremi alternativnog terena za vlastiti profesionalni angažman u biznisu“, dodao je on.
I ovog puta namjera je, kako je rekao, da njegovo povlačenje iz državno-političkog angažmana bude konačno, a da, eventualno, bude od pomoći svojim iskustvom s pozicije predsjednika stranke.
„I taj posao mi godi. Nisam profesionalno angažovan, ali u stranci provodim dobar dio dana, s namjerom da unaprijedim njeno funkcionisanje što može, imajući u vidu specifičnu težinu DPS-a, značiti i unaprjeđenje ukupnog političkog ambijenta u Crnoj Gori“, saopštio je Đukanović.
Na pitanje koja su to dugoročna pitanja i strategije koje su nužne za održivi razvoj zemlje, za koja je jednom prilikom izjavio da se njima namjerava baviti, Đukanović je odgovorio da danas, kada je svojom voljom izvan dnevne vreve i trke za obavezama koje ne obavljaju drugi, sistemski nadležni, može udubljenije da razmisli kako ispravno definisanu razvojnu strategiju efikasno implementirati.
„A ona je dominantno usmjerena na valorizaciju turističkih resursa i razvoja uslužnog sektora koji prati visokokvalitetni turizam“, objašnjava Đukanović.
On smatra da sastavni dio toga treba biti i proizvodnja zdrave hrane.
„Tako široko definiran razvojni zadatak podrazumijeva neke resurse koje nismo dotakli, naročito u kontinentalno planinskom dijelu zemlje. Imamo i mnogo poljoprivrednih površina koje stoje neiskorištene kao posljedica napadne industrijalizacije Crne Gore u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata“, navodi Đukanović.
Kako je kazao, šansa je tu, a strategiju treba postaviti na način da koncept bude dugoročno održiv.
Đukanović je rekao da smatra da svojim iskustvom na tom području može biti od koristi.
„Nemam ambicije da iz sjenke upravljam političkim životom, jer da je tako, bio bih premijer, za što sam dobio sav legitimitet na prošlim izborima“, saopštio je Đukanović.
Upitan šta je dosad otkrila istraga oko pokušaja prošlogodišnjeg državnog udara i atentata na njega, on je odgovorio da je istraga dala određeni rezultat na osnovu kojeg je podignuta optužnica, i već se vodi poodmakli sudski postupak koji se direktno prenosi na televizijama.
„Sve što vidim potvrđuje informacije koje sam dobio kao tadašnji premijer uoči i neposredno nakon parlamentarnih izbora kada je puč pripreman i osujećen“, navodi Đukanović.
Kako je rekao, za njega nema nikakve sumnje da je ta teroristička akcija bila politički inspririrana s namjerom da se zaustavi ulazak Crne Gore u NATO i dalja integracija u evropski sistem vrijednosti, što je, kako smatra, kapitalno ostvarenje Crne Gore.
Đukanović ocjenjuje da u svim zapadnobalkanskim društvima, pa tako i u Crnoj Gori, postoji snažan pokret otpora evropskim integracijama, s ciljem konzerviranja njihovih istorijskih stranputica.
Ipak, prema njegovim riječima, u Crnoj Gori postoji dominantan proevropski pokret koji je doveo do nezavisnosti države, istovremneno poštujući vrlo visoke demokratske standarde.
„Nakon toga, u proteklih 11 godina, pokazali smo da smo znali i zašto smo preuzeli odgovornost za svoju budućnost. Taj zaokret, uvođenje Crne Gore u europski sistem vrijednosti, danas je očigledan“, navodi Đukanović.
Zato, smatra on, nema nikakve sumnje da je sve što se događalo uoči izbora u oktobru prošle godine, sve što je bilo podržano od treće zemlje koja ima interes da zaustavi širenje NATO-a i Evropske unije na prostoru Zapadnog Balkana, kao i sve što se događa nakon toga, bio ozbiljan pokušaj opasnim sredstvima da se Crna Gora odvrati od tog puta.
Na pitanje na koju konkretno zemlju misli, Đukanović je odgovorio da misli na državu koja se deklarisala da je to njen interes i njena politika, koja nije ni prikrivala svoju podršku tom dijelu crnogorske opozicije.
„Prvenstveno na politiku službene Moskve čiji su zvaničnici uoči i nakon izbora uporno ponavljali da je njihov interes da Crna Gora ne uđe u NATO. S podtekstom: a ako se to i dogodi, ostale države Zapadnog Balkana nikako ne bi smjele slijediti taj put“, navodi Đukanović.
Osim toga, dodaje on, stalno se provlači teza da Rusija kao velika sila ima legitimno pravo da podržava one političke strukture, u crnogorskom slučaju Demokratski front, koje promjenom vlasti u stranoj državi treba da osiguraju implementaciju ruskih strateških interesa.
„Nije tu važna samo Crna Gora, da ne pretjerujem s našim geopolitičkim značajem. Preko nas je trebalo poslati poruku ostalima, kada je naša regija u pitanju, prije svega Srbiji“, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, s obzirom na to da sve zemlje regije deklarativno žele ući u Europsku uniju, a samo Srbija ne želi u NATO, takvim strateškim smjerom zapadnobalkanskih društava Crna Gora našla se na liniji sukoba između Rusije i Evrope, Rusije i Zapada i njihovog sistema vrijednosti.
Upitan da li očekuje da se upletenost Rusije u organizaciju puča dokaže kroz aktuelni sudski proces, Đukanović je odgovorio „vidjećemo“.
Kako je naveo, ono što je neupitno iz dosadašnjeg toka suđenja je da su ruski državljani bili i nalogodavci i finansijeri.
„Prema dostupnim podacima nedvosmisleno je ustanovljeno da je barem jedan od njih bio ruski zvaničnik, da je bio pripadnik ruskog diplomatskog predstavništva u Varšavi, gdje je postao persona non grata upravo zbog obavještajnog angažmana“, rekao je Đukanović.
Na konstataciju novinarke da je rovovski rat između protagonista proevropske politike i pristalica tradicionalne balkanske političke matrice nastavljen i nakon ulaska Crne Gore u NATO, Đukanović navodi da je to najmarkantnija osobina političkog života svih zapadnobalkanskih zemalja.
Ipak, kako je rekao, u Crnoj Gori izvjesno proevropska politika i proevropski pokret ima dominaciju.
„Rezultat toga je članstvo u NATO savezu i napredak na putu pregovora s EU. Ali, vrenje u drustvu o kojem pitate vrlo je jako“, saopštio je Đukanović.
On je ocijenio da EU ne pokazuje dovoljno interesa niti ofanzivnu strategiju kako da odnese politicku prevagu kao jedna od zainteresovanih strana za integraciju tog evropskog regiona. „Iako, danas je očigledno da Evropa nije jedini geopolitički igrač na ovom prostoru“.
Na pitanje je li tih dana kada je pokušan državni udar imao jasnu podršku EU i SAD-a kao vodeće članice NATO saveza, Đukanović je odgovorio odrično.
„Tih dana bili smo sami u suočavanju s ozbiljnom i opasnom organizacijom. Ali uspješno smo se tome oduprijeli. Evropski partneri i SAD pomogli su nam u granicama zakona kroz pravosudnu i bezbjednosnu saradnju nakon što smo ih o tome obavijestili“, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, na taj su način upotpunjavali mozaik informacija i dokaza koji su danas na raspolaganju crnogorskom državnom tužilaštvu u sudskom procesu koji se vodi.
Đukanović je naglasio da je borba između proevropskih i protivevropskih snaga oštra. „Ona nije jednostavna, jer ovo više nije neposredno posthladnoratovsko doba eurofilske euforije“.
Ambijent je, kako je naveo, promijenjen.
„Dugo već je Europa u krizi, vlade članica EU se moraju svojoj javnosti sve cešće pravdati zbog politike proširenja“, navodi Đukanović.
S druge strane, dodaje on, na globalnoj su se sceni konsolidirali drugi centri moći, koji smatraju legitimnim penetriranje svojih interesa u čitavoj Europi.
„U Crnoj Gori znamo da smo historijski, geografski, civilizacijski i kulturološki dio evropskog miljea i time dio evroatlantske Alijanse“, kazao je Đukanović.
Međutim, kako je poručio, vrlo je važno da Europa shvati kako nema podrazumijevajući monopol na Balkanu.
„I ta borba pada na plodno tlo podijeljenih balkanskih društava i balkanske historijske zaostalosti kojom se, na žalost, lako manipulira“, dodaje Đukanović.
Prema njegovim riječima, treba uložiti više entuzijazma kako bi se efikasnije realizovala strategija integracije Zapadnog Balkana.
„To je naš nesumnjiv interes. Ali siguran sam ništa manje i interes EU. Ako EU zaista želi biti globalno konkurentna, mora učvrstiti stabilnost koje nema bez integrisanog Zapadnog Balkana“, rekao je Đukanović.
Kako je kazao, EU u tom procesu mora iskoristiti sve raspoložive resurse, koji u našoj regiji nisu za potcjenjivanje.
„To je jedan od preduslova da se Evropa od danas pa ubuduće nosi s naraslom moći starih i novih igrača na globalnoj sceni“, navodi Đukanović.
Na pitanje da li je nedavnu prometnu nesreću u kojoj je izgorio automobil iz njegove pratnje doživio kao atentat, Đukanović je odgovorio da bi, prema dosadašnjim informacijama, kao i na osnovu njegovog ličnog uvida u taj događaj, jer je bio u automobilu koji je u posljednjem trenutku izbjegao sudar, da je to „zaista bila obična prometna nesreća“.
Upitan da li se osjeća li sigurno u svojoj zemlji, Đukanović je odgovorio u mjeri u kojoj se ljudi u regionu poput našeg mogu osjećati sigurno“.
Nije to, kako je kazao, kvalitet sigurnosti koju osjećaju građani, pa ni državnici, sadašnji ili raniji u skandinavskim zemljama.
„Ali kada je u pitanju naš prostor sa svim slabostima koje su generisane prethodno spomenutom zaostalošću, ja se osjećam sigurno“, saopštio je Đukanović.
On je, odgovarajući na pitanje, rekao da ima policijsku pratnju, navodeći da je to nešto što, prema procjeni nadležnih službi, pripada svakome ko je obavljao najodgovornije dužnosti u državi.
Upitan što crnogorski ulazak u NATO znači za regiju, Đukanović je rekao da je, kada je u pitanju regija, uvjeren da je za stabilnost ključan izlazak iz stanja zaostalosti, o kom sam govorio.
Prema njegovim riječima, osnovni uzrok toga je ekonomska zaostalost, koja određuje i demokratske i ukupne tokove. „Na koncu se pokazuje kao ishodište svih tih cikličkih konflikata koji se uvijek završavaju na isti način – izrazitom netolerancijom prema različitostima i potrebom da se potare različitost, što je sve karakteristika zaostalog društva“.
Prema tome, navodi Đukanović, izlaz je u razvoju kroz evroatlantske integracije.
„Nisam apologeta EU i NATO-a. Svjestan sam izazova i jednog i drugog saveza, ali sam apsolutno uvjeren da zemlje naše regije nemaju alternativu, iako nemati alternativu nije nikad dobra pozicija“, saopštio je Đukanović.
Kako je rekao, zemlje regije su alternativu potrošili kroz vjekove lutanja balkanskim stranputicama i u prkošenju onome što su bili dometi suvremene europske civilizacije.
„Ako želimo stabilnost i razvijena društva, EU i NATO su za nas jednosmjerna ulica“, smatra Đukanović.
Na pitanje kako gleda na političke i međunacionalne napetosti u Bosni i Hercegovini (BiH) i da li smatra da treba istrajati na dejtonskoj konfiguraciji BiH ili je taj sporazum podložan reviziji, Đukanović je odgovorio da se napetosti se ciklički ponavljaju „ako ne isušite baru koja ih porađa. Ne kažem da se ta bara istorijskog i ekonomskog zaostajanja mogla isušiti u posljednjih 22 godine, ali je činjenica da se nije napravilo dovoljno“.
On je naveo da su tri nedovršena pitanja eks-jugoslavenske krize nefunkcionalna BiH, paralisana Makedonija, i tek započeti dijalog između Beograda i Prištine.
„Godine od Dejtonskog sporazuma nismo najbolje iskoristili ni mi u regiji, ni zemlje sponzori postkonfliktnog, emancipatorskog pokreta na prostoru bivše Jugoslavije. Stoga ne čudi da se danas s vremena na vrijeme opet cuje retorika slična onoj preddejtonskoj“, naveo je Đukanović, dodajući da je to još jedan argument tezi kako je važno da BiH ostane cjelovita.
Đukanović je rekao da mu se čini da je dejtonska formula nastala u vrijeme sređenije geopolitičke scene nego što je ona to danas, pa, kako je naveo, vjeruje da je to dobra matrica na kojoj bi BiH trebalo učiniti funkcionalnom.
„Naravno, ne treba ničemu robovati pa ako se pojavi opravdana potreba, nju je moguce i dograditi“, dodaje Đukanović.
On smatra da nije problem u formuli, već u nedovoljnim naporima političkih struktura u BiH i međunarodne zajednice da se ona provede u djelo.
„Bojim se da neučinkovitost unutrašnjih političkih struktura može postati uzrok obnavljanja međunarodnog angažmana u BiH“, navodi Đukanović.
Na pitanje kada očekuje da bi Crna Gora mogla postati članica EU, on je podsjetio da je država do sada otvorila 28 od 33 pregovaračka poglavlja, i dodao da je planirano otvaranje još nekoliko poglavlja do kraja godine.
„To znači da bi tokom bugarskog predsjedanja EU trebali otvoriti preostala poglavlja, naravno uz intenzivan proces zatvaranja. S dojmom bivšeg premijera, za tri do četiri godine Crna Gora bi morala zatvoriti sva pregovaračka poglavlja i biti spremna za ulazak u EU“, ocjenjuje Đukanović.
Sve nakon toga iz crnogorskog ugla je, kako smatra, samo tehničko pitanje.
„No, čini mi se da u ovom trenutku nije presudno to kada ćemo biti spremni za EU, već to kada će EU biti spremna za novo proširenje“, navodi Đukanović
Jasno je, prema njegovim riječima, da važne članice imaju problem kako javnosti objasniti potrebu proširenja Unije kao i samu ideju ujedinjene Europe.
„Čini mi se da ta sjajna ideja nije dovoljno politički i marketinški valorizirana. Uvjerenja sam da je budućnost Europe u ujedinjenju i da samo tako Europa može biti globalno konkurentna“, saopštio je Đukanović.
Govoreći o tom procesu koliko hrvatskom iskustvo pomaže u tom procesu, Đukanović navodi da je Crna Gora sa tom državom otpočetka imala i ima odličnu saradnju, još od vremena kada nam je Hrvatska ustupila prevode pravne tekovine i dio dokumentacije za pregovore o pristupanju, do današnjeg dana.
„Hrvatski eksperti su češće angažovani kod nas i zbog nepostojanja jezičke barijere, i što dolaze iz sličnog pravnog sistema. To nas je podstaklo da smo i mi danas spremni pomoći drugima, prije svega Makedoniji koja se nada da bi nakon 12 godina čekanja mogla započeti pregovore“, kaže Đukanović.
Kako je kazao, odnosi Crne Gore i Hrvatske vrlo su dobri danas.
„Znamo da je bilo padova, naročito tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća. Bilo je grešaka, zbog čega sam tražio i dobio priliku da kao tadašnji predsjednik Crne Gore izrazim žaljenje hrvatskoj javnosti za ono što je dio crnogorskih građana tada počinio nanijevši štetu Hrvatskoj i našim međusobnim odnosima“, navodi Đukanović.
Kako dodaje, da je to bilo ljekovito, pokazala je dinamizacija odnosa dvije države koja je uslijedila nakon njegovog i istupa tadasnjeg predsjednika Hrvatske Mesića u Cavtatu.
On smatra da odnosi Crne Gore i Hrvatske mogu biti dobar primjer i podstrek drugima.
Na pitanje kako to da politički odnosi dvije zemlje dosad nisu rezultirali snažnijom ekonomskom saradnjom, Đukanović se saglasio da, uprkos dobrim političkim odnosima, nijesu razvili intenzivnu ekonomsku saradnju.
„Razlog je manje više isti za sve ekonomske odnose unutar regije, a to je nerazvijenost naših nacionalnih ekonomija. Svako je za sebe u ozbiljnim problemima, s ozbiljnim fiskalnim deficitima i javnim dugom, sa zaostalom infrastrukturom koja je važna pretpostavka razvoja svakog biznisa“, ocjenjuje Đukanović.
Na konstataciju novinarke da je službeni stav Crne Gore da Prevlaka nije otvoreno političko pitanje u odnosima s Hrvatskom i pitanje šta to znači i može li se u skorašnje vrijeme očekivati dogovor o granici ili će to pitanje pred međunarodni sud, Đukanović odgovora da je na stolu dugo stajala opcija da se to pitanje riješi međudržavnim dogovorom. „Ali smo uvijek dolazili do zida koji je značio da obje strane nisu spremne ući u sukob s očekivanjima domaće javnosti“.
„Racionalno razmišljajući, bili smo skloni tome da rješenje potražimo uz pomoć treće strane. Međutim, najprije moramo odrediti što je točno predmet spora, o čemu i dalje traje komunikacija između institucija obiju država“, navodi Đukanović.
Dobro je, kako kaže, da niko ne trpi štetu i da na Prevlaci život normalno funkcioniše.
Bonus video:
