Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Boris Marić kazao je da očekuje da Skupština Crne Gore do kraja mjeseca izabere članove Tužilačkog savjeta (TS) iz reda uglednih pravnika i nevladinog sektora (NVO).
”Prolongiranje nije dobro. TS se mora kompletirati u što kraćem roku da bi mogao da počne da radi u punom kapacitetu i s punim legitimitetom, jer ga čekaju vrlo izazovne stvari. Samo da se dođe do metodologije ocjenjivanja državnih tužilaca - to je već jedno ogromno pitanje”, rekao je on u intervjuu “Vijestima”.
Marić je kazao da smatra da je odlukom predsjednika Skupštine Alekse Bečića o proglašenju šest članova TS-a - među kojima je i on kao predstavnik Ministarstva pravde - prestao mandat i uglednim pravnicima u tom tijelu.
Prije nešto više od mjesec dana imenovani ste za državnog sekretara u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava. Tim resorom, nakon smjene Vladimira Leposavića s ministarske funkcije, rukovodi ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović. Kakvo ste stanje zatekli, po dolasku, u Ministarstvu?
Stanje je redovono, ali ima mnogo posla. Prvenstveno, imali smo ozbiljan zaostatak s obavezama iz procesa evropskih integracija, koje se najviše odnose na poglavlje 23.
Drugo, imamo određene kadrovske poteškoće. U nekim direktoratima tek treba da odredimo vršioce dužnosti (v.d.) rukovodioca, a izazov ka kom idemo je raspisivanje konkursa za izbor direktora direktorata u punom kapacitetu. Nakon prvih mjesec dana uočili smo da je neophodno ući u izmjene postojeće sistematizacije, jer je aktuelna - osim organizacionih izazova - problematična i u dijelu obaveza iz pregovaračkog procesa.
Još jedna važna stvar koju treba da uradimo je jačanje pravosudne inspekcije. Sad imamo jednog pravosudnog inspektora i jednog službenika koji mu pomaže. Po sistematizaciji, treba da imamo pet pravosudnih inspektora. Preporuka Evropske komisije (EK) je da dalje jačamo tu službu, što znači da nam je potrebno više od pet inspektora. Ta služba treba da se izdigne na nivo direktorata za pravosudnu inspekciju.
Iako dolazite iz NVO sektora, imate iskustvo rada u izvršnoj vlasti - 2016. godine bili ste ministar rada u tzv. Vladi izbornog povjerenja. Mnogi koji su ušli u tu Vladu žalili su se na opstrukcije tadašnjih kadrova Demokratske partije socijalista (DPS) u njoj. Jeste li se nakon novog imenovanja suočili s bilo kakvim opstrukcijama, pošto neki predstavnici vladajućih partija - ali i neki članovi Vlade - tvrde da se to i sad dešava?
Malo vremena je prošlo da bismo mogli da ocijenimo ima li konkretnih opstrukcija. Ono na šta smo naišli je ozbiljno oslabljen kadrovski potencijal, pa to možda možemo vidjeti kao vid opstrukcije, koji nije bezazlen. Kad Ministarstvo ostane bez deset ljudi koji su na nivou ekspertskog kadra i kad 18 ljudi ode na bolovanje - njih 18 je oko petina zaposlenih - to je sigurno vid ozbiljne opstrukcije...
Što se tiče svakodnovnog posla, službenici su kooperativni, završavaju obaveze i trude se da urade šta mogu.
Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić proglasio je u četvrtak, kako je rekao, novi TS, u kom ste, osim pet tužilaca, i Vi kao predstavnik Ministarstva pravde. Bečić je naveo da je njegovom odlukom automatski prestao mandat aktuelnom sazivu tog tijela, što ne misle i pojedini pravni eksperti, koji kažu da mandat uglednim pravnicima u TS-u još traje. Kakav je Vaš stav o ovom pitanju - je li formiran novi TS ili ugledni pravnici i dalje imaju mandat?
Upitno je koliko ja - iz pozicije u Ministarstvu - treba da presuđujem o tumačenju jedne deklarativne norme Zakona o državnom tužilaštvu. Posebno u svjetlu činjenice da sam od Ministarstva, kao njegov predstavnik, predložen za člana TS-a. Znamo svi da je predsjednik Skupštine donio odluku o proglašenju djelimične popune TS-a.
Ali on tvrdi da je proglasio novi TS...
To jeste novi TS. Ali je više nego notornost da nije kompletan. Nijesu izabrani članovi koje treba da izabere Skupština.
Sličnu situaciju imali smo 2014. godine, samo s obratno postavljenim akterima - TS je te godine proglašavao predsjednik države, a to je tada bio Filip Vujanović. Tada su tužioci kasnili s predlaganjem svojih članova, dok su ostali bili izabrani. Vujanović je proglasio sastav TS-a, odnosno ko je izabran, i kazao da će ostali članovi iz reda tužilaca biti naknadno proglašeni kad ih izabere Konferencija državnih tužilaca. Odluka je bila takva i on je tada proglasio novi TS. I Bečić je sad proglasio novi TS. Naravno, ostaje pravna dilema u smislu činjenice da se radi o deklaratornoj normi Zakona o državnom tužilaštvu...
Ta norma, odnosno član 184 b Zakona o državnom tužilaštvu, kaže da TS-u prestaje mandat proglašenjem novog koji je izabran u skladu s ovim zakonom. Može li se ovaj član primijeniti ako nije u potpunosti izabran TS, odnosno ako u tom tijelu još nema uglednih pravnika?
Sama struktura Zakona o državnom tužilaštvu, u dijelu TS-a i izbora njegovih članova, je diferencirana. Imate odvojeno propisane procedure i pravila za izbor članova iz reda tužilaca, za ugledne pravnike i predstavnika NVO. Teoretski, predsjednik Skupštine može, kako mu pristižu imenovanja, da donosi ukaze. Na kraju, kad to završi, možemo da kažemo da je TS kompletiran. Međutim, TS definitivno može u nekom smislu da radi kad ima većinu.
Šta može da radi sada?
TS sad ima šest članova i moje mišljenje je da treba da zastane s radom, kako bi dao prostor Skupštini da u razumnom roku završi proceduru i izabere nedostajuće članove TS-a. Jer ovaj TS ima svoj smisao samo kad budu izabrani svi članovi. Zašto? Nekoliko je razloga. Prvo, on ne može imati konstitutivnu sjednicu dok svi ne budu izabrani...
Smatrate, dakle, da je mandat uglednim pravnicima u TS-u prestao nakon Bečićeve odluke?
Mislim da je prestao mandat svim članovima starog TS-a.
Ali to nije precizirano novim zakonom...
Gorepomenuta norma ne precizira to. Ona ne precizira kojim aktom se potvrđuje TS, odnosno oni članovi koji su izabrani. Ona mnoge stvari ne precizira, kao to kako će biti održana konstitutivna sjednica, kako će biti izabran v.d. vrhovnog državnog tužioca (VDT) - a kaže se da će biti izabran na prvoj konstitutivnoj sjednici TS-a...
Da li je sve što navodite trebalo precizirati zakonom?
Apsolutno. Saglasan sam s tim.
Pa da li to onda znači da ovaj zakon, čije su izmjene stupile na snagu u junu, i nije baš najbolje urađen?
Nemamo nijedan zakon koji je najbolje urađen. Sistematizacijom ćemo predložiti - a nadamo se da ćemo naići na razumijevanje Vlade - da se u Ministarstvu organizuje analitičko odjeljenje za normativu, koje će se baviti analizom primjene propisa, s akcentom na propise u pravosudnom sistemu. Ono će davati analize i usmjeravati izmjene i dopune zakona, kako bi otklonili nejasnoće i zatvorili pravne praznine. Ne bi bilo loše da i u Skupštini postoji jedno takvo tijelo.
Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu predložio je, takođe u četvrtak, predsjednika Upravnog odbora Instituta alternativa Steva Muka za člana TS-a iz NVO, ali još nemamo saglasnost partija o kandidatima iz reda uglednih pravnika. Demokratama je sporan advokat Nikola Bulatović, koji je bio branilac jednog od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrije Mandića. Da li ste razgovarali s predstavnicima partija o ovom pitanju?
Razgovarao sam s članovima Vlade koji su u kontaktu s predstavnicima partija. Konstatovali smo da se mora uraditi sve da dođe do konsenzusa o što bržem izboru članova TS-a iz reda pravnika. To moraju biti dani, nikako mjeseci.
Kad bi to moglo da se desi?
Očekujem odgovornost i ozbiljnost, i da to bude završeno do kraja mjeseca. Prolongiranje nije dobro. TS se mora kompletirati u što kraćem roku da bi mogao da počne da radi u punom kapacitetu i s punim legitimitetom, jer ga čekaju vrlo izazovne stvari. Samo da se dođe do metodologije ocjenjivanja državnih tužilaca - to je već jedna ogromna tema. Predstavnici Ministarstva razgovarali su s predstavnicima nekih međunarodnih organizacija, koji su vrlo raspoloženi da nam ozbiljno pomognu u tom poslu, ali i da finansijski pomognu Tužilaštvo. Krajnje bi neozbiljno bilo da ne iskoristimo te šanse. Ako neko u Skupštini to prenebregne i ostavi krnji TS - to je već ozbiljno trošenje vremena.
Sudstvo je, kao i TS, ovih dana takođe u centru pažnje javnosti. Penzionisano je 23-oje sudija - među kojima šest sudija Vrhovnog suda - a uskoro se očekuje da u penziju ode još njih. Može li to dovesti do blokade sudskog sistema?
Moram prvo da pohvalim odluku Sudskog savjeta, u smislu činjenice da poštuje ustavne i zakonske norme. Ovim je data šansa novim kadrovima u sudstvu.
Ne mislim da će ovo doprinijeti blokadi sudskog sistema. On će nastaviti da radi, ali problem je pozicija Sudskog savjeta. Moramo da otvorimo parlamentarni dijalog pozicije i opozicije o ovom pitanju, i to mora što prije da se desi ako mislimo da se stvarno ozbiljno bavimo reformama u pravosuđu. Moramo popuniti Sudski savjet, a onda neće biti nikakav problem da sudski sistem značajnije krene u reformski proces.
Pohvalili ste Sudski savjet, ali da li je on trebalo ranije da reaguje s obzirom na to da su predstavnici nekih partija tvrdili da su pojedine sudje još prije nekoliko godina stekle uslove za penziju?
To je stvar tumačenja. Kad govorimo o penzijama, govorimo o individualnim pravima. Ne možemo da kažemo da je ova grupa sudija trebalo da ode u penziju. Možda neko jeste, možda neko nije...
Sudski savjet mora u ovom trenutku da dobije pohvale za nešto što je uradio dobro, jer je afirmisao poštovanje ustavnih i zakonskih normi. Da li je tu bilo nekih individualnih propusta - ne ulazim u to. Ali su oni pokazali kapacitet da poštuju zakon. Za razliku od TS-a koji ne šalje dobru poruku, inateći se s Ustavom i zakonom.
TS je tražio provjeru obaveznosti odredbe Zakona o državnom tužilaštvu da tužiocima prestaje funkcija sticanjem uslova za penziju. Ustavni sud se još nije izjašnjavao, ali je tražio od Vlade i Skupštine mišljenje o tome. Kad će Vlada to učiniti?
Postoje, što je indikativno, dvije ustavne inicijative - jedna tužilačke organizacije i druga poslanika DPS-a. Vlada i Skupština treba da daju svoje mišljenje i one njime ne smiju da utiču na Ustavni sud i njegovu odluku. Koliko znam, Ustavni sud nije donio nikakvu privremenu mjeru. Prema tome, sve dok Ustavni sud ne odluči - slagali se vi ili ne s nekim zakonskim normama - morate da ih poštujete dok se ne odluči drugačije. To mnogo bolje od mene zna najveći broj tužilaca.
Vlada će na prvim narednim sjednicama, krajem ovog ili početkom sljedećeg mjeseca, dati mišljenje. Imamo preliminarna mišljenja u Ministarstvu jer sam insistirao na tome.
Imate li tačnu informaciju koliko će sudija i tužilaca biti penzionisano ubrzo?
Nemam. Vidjeli smo, kad je riječ o sudijama, saopštenje Sudskog savjeta. Radi se o ozbiljnom broju... Ali vidjeli ste i da su krenule procedure o popunjavanju upražnjenih mjesta u sudstvu i tužilaštvu. Postoji desetak kandidata koji su prošli procedure i koji treba da budu primljeni u osnovna državna užilaštva.
Govorimo o tužilaštvu, sudstvu i borbi protiv kriminala, pitanjima koja su neodvojiva od slučaja Svetozara Marovića. Bivši ministar pravde Leposavić i vicepremijer Dritan Abazović krajem prošle godine obnovili su zahtjev Srbiji za izručenje Marovića. Međutim, Srbija nije uradila ništa povodom toga, a Abazović je prije nekoliko dana rekao da to što se Marović komotno osjeća u drugoj državi obezvrjeđuje državne organe Crne Gore. Šta država može još preduzeti u vezi s Marovićem?
Ministarstvo pravde nije dobilo odgovor od nadležnih organa Srbije povodom molbe za izručenje Marovića iz aprila 2019. godine, urgencije iz juna 2020. i obnovljene molbe iz decembra 2020. To je sva istina o tom predmetu.
Da li je, mimo navedenog, moguće uraditi još nešto?
Teško. Ako neko misli da bi još nešto moglo da se uradi, moglo bi, eventualno, da se ide na diplomatsku ravan, gdje bi se praktično išlo u prekid diplomatskih odnosa sa Srbijom, što ni u kom slučaju ne predlažem i veliki sam protivnik toga. To tek ne vodi rješenju...
Mehanizam ekstradicije je prilično komplikovan. Ajde da pričamo potpuno otvoreno o tome. Srbija nije napravila ni taj prvi korak - da uhapsi g. Marovića i da ga smjesti u ekstradicioni pritvor. On bi imao pravo da traži azil, ta procedura bi mogla da traje dvije godine, pa bi Srbija nakon toga mogla da odluči da li da mu odobri azil... Mi bismo tako imali neki postupak, nešto bi se dešavalo... Ovo što se sad dešava je najgore moguće stanje koje kompromituje pravne sisteme i Srbije i Crne Gore. Ako je Marović toliko bitna ličnost da se ovo radi, onda mi - i u Srbiji i u Crnoj Gori - treba dobro da se zamislimo gdje se stvarno nalazimo.
Analiziraćemo stanje u UIKS-u
Kako ocjenjujete stanje u UIKS-u? Nedavno je grupa pritvorenika bliska jednom kriminalnom klanu navodno prijetila da će pokušati da zapali prostorije te ustanove. Jeste li zadovoljni radom direktora UIKS-a?
Ta institucija, s obzirom na izazove s kojima se suočava, funkcioniše optimalno. A izazovi su ogromni... Skoro sam razgovarao s direktorom (Milanom Tomićem). Zaključak koji smo donijeli u Ministarstvu, analizirajući taj razgovor, je da ćemo na narednim sjednicama Vlade imati informaciju o stanju u UIKS-u. Ona će se baviti nekolikim ozbiljnim temama, kao što je stanje samog zatvorskog prostora. Imamo problem jer u sklopu zatvora postoje parcele koje su restitucijom vraćene vlasnicima. Moramo što prije da ih otkupimo kako bi kompletirali taj prostor.
Dalje, imamo problem s nekih 50-70 zatvorskih čuvara koji nikako da se uvedu u sistem, jer stalno rade po privremenim ugovorima. Imamo i problem prilično ozbiljnog dugovanja pravosudnog sistema prema UIKS-u, kao i problem “divlje” gradnje oko zatvora. To je veliko bezbjednosno pitanje.
Jedan od izazova je da dođemo do početka realizacije projekta izgradnje zatvora u Mojkovcu. Projektna dokumentacija je bila zastala zbog kovid krize, sad pokušavamo da ubrzamo proces, da se povuku sredstva kako bi se počelo s izgradnjom.
Što se tiče kadrovskih pitanja, ona su otvorena.
Hoće li biti izabran novi direktor UIKS-a?
To zavisi od rezultata i od reakcija na informaciju koja će biti sačinjena. Vidjećemo nakon analize. Niko nije izuzet od preispitivanja rezultata i odgovornosti.
Novinari da budu službena lica
Hoće li Ministarstvo podržati inicijativu devet NVO za izmjenu Krivičnog zakonika (KZ) u dijelu pooštravanja kazni za napade na novinare?
Apsolutno. Da to nije predloženo, Ministarstvo bi to učinilo. Sigurno ćemo dati konstruktivan, stručan i sistemski doprinos da se unaprijede predložene norme. U proceduri smo izmjena i KZ-a i Zakona o krivičnom postupku. U sklopu toga biće i novinari. Takođe, mora se definisati i status novinara.
Da li bi novinari trebalo da imaju status službenih lica?
Mislim da bi trebalo. To je moje lično mišljenje. S tim što je to lako reći. Mora se prvo definisati ko je novinar - da li je to neko ko ima Fejsbuk stranicu i sl. Drugo pitanje je da li novinarima odgovara da budu vidljivi kao službena lica. Da li se time ugrožava njihova bezbjednost, kako im omogućiti određenu diskreciju... Sva ta pitanja moraju da se riješe.
Bonus video:
