Crnu Goru je švedski institut V Dem svrstao među autokratske države, s indeksom liberalne demokratije (LDI) 0,35.
Od 179 država Crna Gora je zauzela 94. mjesto kao “izborna autokratija”. U odnosu na 2019. indeks liberalne demokratije Crne Gore je isti, 0,35, ali je pogoršan u odnosu na 2010. kada je bio 0,41.
Godišnji izvještaj o demokratiji Instituta V Dem na Univerzitetu u Geteborgu sažima stanje liberalne demokratije u svijetu u odnosu na razvoj događaja u posljednjih 10 godina i na osnovu podataka o aspektima demokratije, kao što su sloboda i nezavisnost medija i civilnog društva, zakonodavnih tijela, pravosuđa, ljudskih prava i srodnih oblasti.
U Crnoj Gori je do kraja avgusta prošle godine, na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS), čiji je lider aktuelni predsjednik države Milo Đukanović.
Da indeks demokratije u Crnoj Gori značajno pada od 2006. pa je ona sve bliža autoritarnom režimu, pokazala su istraživanja brojnih međunarodnih organizacija.
Fridom haus je prošle godine Crnu Goru prvi put svrstao u kategoriju vlada u tranziciji ili hibridnih režima – u kojima je vlast zasnovana na autoritarizmu, kao posljedici nepotpune demokratske promjene.
U izvještaju instituta V Dem za 2020. su države podijeljene u četiri grupe: kao liberalne demokratije, izborne demokratije, izborne autokratije i zatvorene autokratije.
Crna Gora spada u grupu izbornih autokratija.
Od država regiona, Slovenija je na 40. mjestu, Hrvatska na 44, Kosovo na 78, Albanija na 85, BiH na 96, a Srbija na 119. mjestu. Srbija se našla među pet zemalja u svijetu koje najbrže klize u autokratiju, poslije Brazila, Turske, Mađarske i Poljske.
U izvještaju, koji se bavi analizom varijacija demokratije, ukazuje se da su zemlje koje klize ka autokratiji brojnije od naprednih zemalja, kao i da u posljednjih deset godina nijedna zemlja u Sjevernoj Americi i Zapadnoj i Istočnoj Evropi nije napredovala u demokratiji, “dok su Mađarska, Poljska, Srbija, Slovenija i SAD bilježile konstantan pad”.
”Države u Istočnoj Evropi, kao što su Mađarska, Poljska i Srbija nastavile su pad poslije stalnih napada na pravosuđe i ograničenja medija i civilnog društva. Sjedinjene Američke Države značajno bilježe pad LDI sa 0,86 u 2010. na 0,73 u 2020, što je djelimično posljedica ponavljanih napada predsjednika (Donald) Trampa na medije, opozicione političare i značajnog slabljenja zakonodavnih provjera i ravnoteže izvršne vlasti”, piše u Izvještaju.
Najbolje rangirane su Danska, Norveška, Kostarika, Švajcarska, Novi Zeland, Finska, Njemačka, Estonia i Holandija. Te države su označene kao liberalne demokratije i zauzimaju prvih deset mjesta na listi švedskog instituta.
”Dok je svijet i dalje demokratičniji nego što je bio 1970-ih i 1980-ih, globalni pad liberalne demokratije se nastavlja i 2020.”, navodi se u izvještaju.
Nivo demokratije, kako se dodaje, spušten je na nivo iz 1990, a izborna autokratija i dalje je najčešći tip režima.
”Velika promena je to što se najveća svjetska demokratija pretvorila u izbornu autokratiju: Indija sa 1,37 milijardi ljudi. Izborne i zatvorene autokratije zajedno su dom za 68 odsto svjetske populacije. U međuvremenu, broj liberalnih demokratija se smanjuje na 32, s udjelom stanovništva od samo 14 odsto. Izborne demokratije čine 60 nacija i preostalih 19 odsto stanovništva”, piše u izvještaju.
Bonus video:
