Najmanje šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona o popisu stanovništva potrebno je da prođe da bi se stvorili uslovi za početak faze prikupljanja podataka, rekla je za “Vijesti” doskorašnja direktorica Uprave za statistiku Monstat, Gordana Radojević i poručila da treba ispoštovati i primijeniti važne međunarodne preporuke u ovoj oblasti.
”Umjesto poziva na dijalog o stručnoj temi o kojoj smo imali različita mišljenja, a o čemu sam informisala ministra posebnim dopisom, uslijedila je procedura za moje razrješenje kao direktorice Monstata, a na bazi ‘nepravilnosti u radu’ u drugim projektima”, rekla je Radojević.
Ona je pozvala Evropsku komisiju i Eurostat “da spriječe pritisak na profesionalnu nezavisnost, jer vrlo brzo posao zvanične statistike u Crnoj Gori može izgubiti svaki smisao, a statističari mogu postati žrtve političkih želja”.
Vlada je na elektronskoj sjednici prošle sedmice smijenila Gordanu Radojević zbog, kako je saopšteno, nepravilnosti u radu koje su pronađene u godišnjem izvještaju Monstata za 2020. Objašnjeno je i da je smijenjena i zbog ukazivanja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, da je Monstat neobjavljivanjem prikupljenih podataka o strukturi farmi iz 2016. onemogućio da se na osnovu konačnih i objavljenih podataka sprovede međunarodni grant projekat i na taj način navodno nanio štetu državi...
Zakon o popisu stanovništva još nije usvojen, iako je popis planiran za ovu godinu. Ranije su iz Vlade kazali da popis nije moguće pripremiti za ovu godinu, ali su iz Demokratskog fronta poručili da će srušiti Vladu, ako ga ne bude.
Vlada Vas je smijenila zbog, kako su obrazložili, “nezakonitosti u radu” i istraživanja u poljoprivredi čije rezultate nijeste objavili i time onemogućili sprovođenje međunarodnog grant projekta. Da li je to tačno, koje su nezakonitosti u pitanju?
U pitanju nijesu nezakonitosti u radu, već redovne statističke procedure koje se sprovode shodno zakonu. Osnovno statističko pravilo bazirano na zakonu jeste da se podaci probnih istraživanja kako u poljoprivredi, tako i ostalim oblastima, ne objavljuju dok ne dostigne nivo kvaliteta propisan standardom. Plan istraživanja (probnih i redovnih) razmotrila je i usvojila Vlada Crne Gore kroz Godišnji plan zvanične statistike za 2021. godinu krajem decembra 2020. Prilikom usvajanja tog plana Ministarstvo poljoprivrede moralo je reagovati ukoliko je međunarodni grant projekat iz njihove nadležnosti ugrožen zbog pilot projekta Monstata. To se nije desilo! Godišnji plan zvanične statistike za 2021. godinu usvojen je bez primjedbi i objavljen u Službenom listu. Za drugu nepravilnost, tvrdim da je izvještaj o radu, dostavljen shodno pisanim instrukcijama Ministarstva finansija i on sadrži sve elemente kojima se tim instrukcijama i tražilo. Pitam se ko će sljedeći dobiti otkaz ili biti razriješen dužnosti zato što ne objavljuje podatke probnog istraživanja, tako što će mu se na teret staviti “da nanosi štetu međunarodnim projektima, međunarodnim i domaćim povjeriocima, a time onemogućava zatvaranje pregovaračkih poglavlja i usporava proces EU integracije”. Na mene je ovaj metod primijenjen, onda kada sam rekla - “ne”, i upozorila da put kojim se krenuo realizovati popis stanovništva u Crnoj Gori do kraja 2021. godine može biti u suprotnosti sa nacionalnim zakonima i evropskim pravilima. Inače, probna istraživanja osim u Monstatu, po istom principu sprovode se i u Ministarstvu finansija, rada i socijalnog staranja i Centralnoj banci Crne Gore kao zvaničnim proizvođačima statistike. Stoga, pozivam EK-Eurostat da spriječe pritisak na profesionalnu nezavisnost, jer vrlo brzo posao zvanične statistike u Crnoj Gori može izgubiti svaki smisao, a statističari postati žrtve političkih želja.
Da li je ove godine moguće održati popis stanovništva po tradicionalnoj metodi, posebno u uslovima kovid pandemije?
Godišnjim planom zvanične statistike za 2021. godinu, Monstat je planirao realizaciju popisa stanovništva u 2021. godini, i radio na njegovoj pripremi kroz stručne komisije koje uključuju 40 zaposlenih Monstata. Međutim, Ministarstvo finansija, rada i socijalnog staranja, po pitanju popisa, a iz svoje nadležnosti kao predlagača zakona, prvu aktivnost preduzelo je 3. 9. 2021. godine. Tada su predstavnici MFSS-a, na sastanku sa Monstatom na kojem nijesam mogla lično prisustvovati zbog samoizolacije usljed kovid infekcije, saopštili da popis stanovništva treba realizovati do kraja 2021. Nakon sastanka, Monstat je dostavio MFSS-u analizu stručnih službi koja je urađena sredinom 2021. o mogućem periodu realizacije popisa stanovništva. Stručna analiza, polazeći od rokova i uslova koji su definisani nacionalnim zakonima, izračunala je da je potrebno najmanje šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona o popisu stanovništva, kako bi se realizovali potrebni uslovi za početak faze prikupljanja podataka u popisu stanovništva. Umjesto poziva na dijalog o stručnoj temi o kojoj smo imali različita mišljenja, a o čemu sam informisala ministra posebnim dopisom, uslijedila je procedura za moje razrješenje kao direktorice Monstata, a na bazi “nepravilnosti u radu” u drugim projektima.
Do kraja godine se očekuju i izbori u nekoliko opština. Da li bi i zbog toga trebalo odložiti popis?
Međunarodna preporuka sa Konferencije evropskih statističara za krug popisa stanovništva i stanova 2020. glasi: “Da se vrijeme popisa ne bi trebalo poklapati sa većim političkim događajima poput državnih ili lokalnih izbornih kampanja. Takođe je veoma važno da popis treba sprovoditi u stabilnom političkom i socijalno sigurnom okruženju u zemlji. U periodima političke ili vojne nestabilnosti, manje je vjerovatno da će javnost biti voljna da učestvuje u popisu i bezbjednost popisivača možda neće biti obezbijeđena”. Vjerujem da će biti razuma da se ova važna međunarodna preporuka razmotri i primijeni.
Da li je Monstat odradio sve pripreme za popis?
Probni popis stanovništva, stanova i domaćinstva, Monstat je realizovao 1-15. aprila 2019. godine, na uzorku, korišćenjem papirne verzije upitnika. Tada smo razvili i testirali: popisnicu, odnosno upitnik, metodologiju i organizacioni model, kao i druge pretpostavke. Međutim, utvrđivanje konačnih verzija pomenutim elemenata, posebno sadržaja i forme popisnice, kao i realizacija drugih pretpostavki (štampanje popisnica, formiranje popisnih komisija u 24 opštine, izbor i obuka oko 4.000 popisivača i drugih lica), moguće je završiti tek nakon usvajanja Zakona o popisu stanovništva.
Kakve su preporuke EU u vezi sa metodom popisa?
EU preporučuje, ali za sada ne obavezuje članice EU da sprovode registarski popis. Bez obzira na metod popisa koji se koristi, sve države članice EU moraju realizovati popis u skladu sa EU regulativom o popis stanovništva, potom sa preporukama konferencije evropskih statističara za rundu popisa stanovništva 2020. godina, kao i konceptom kvaliteta “European Statistics Code of Practice”. Podršku da istrajemo na primjeni evropskog koncepta kvaliteta u popisu stanovništva, a koji je sastavni dio i Zakona o zvaničnoj statistici i statističkom sistemu Crne Gore, dobili smo sa najrelevantnijih stručnih adresa od međunarodne i domaće statističke zajednice. Svakako moram pomenuti da su posebnu pažnju u pogledu određivanja perioda realizacije popisa u Crnoj Gori skrenuli EK-Eurostat, kao i ambasadorke SAD i Velike Britanije.
Da li se u Crnoj Gori može sprovesti popis po registarskoj metodi?
Ovu metodu nije moguće sprovesti u Crnoj Gori, sve dok se ne uspostavi registar kućnih brojeva i adresa (adresni registar) i izvrše izmjene zakonskih akata koji onemogućavaju pristup ličnim podacima za statističke svrhe.
Bez prilike da se izjasni o navodnim nepravilnostima
Najavili ste tužbu zbog Vašeg razrješenja. Da li ste je podnijeli?
Šta mislite šta treba da uradi zaposleni u Crnoj Gori, bez obzira da li je zaposlen u državnom ili privatnom sektoru, koga je poslodavac razriješio dužnosti ili mu dao otkaz zbog “navodnih nepravilnosti” u radu, a da zaposleni nije imao priliku da se izjasni i iznese dokaze o tim nepravilnostima u zakonom propisanom postupku, i da se to još sve dešava za vrijeme njegove privremene spriječenosti za rad izazvane COVID infekcijom?
Prvi Nacrt zakona uključio samo podatke koji se prikupljaju u EU
Rekli ste ranije da je Ministarstvo finansija izmijenilo Nacrt zakona o popisu koji je pripremio Monstat. U kom dijelu je Nacrt izmijenjen?
Prvi Nacrt zakona o popisu stanovništva, koji je Monstat dostavio predlagaču zakona - Ministarstvu rada i socijalnog staranja, je bio baziran na Regulativi (EK) broj 763/2008 po pitanju sadržaja podataka o licima i uključio je samo one podatke koji će se prikupljati u svim državama EU. Proširivanje evropske liste nacionalnim potrebama smatrali smo jedino mogućim kroz konsultacije sa korisnicima podacima, zbog čega smo kao sastavni dio Nacrta predložili i program javne rasprave. Ministarstvo finansija, rada i socijalnog staranja, kao predlagač zakona, prije javne rasprave, izvršilo je izmjene evropske liste podatka o licima, na način da je proširilo određenim podacima, kao i izvršilo druge izmjene u zakonu. Jednak tretman svih korisnika, jedan je od važih principa zvanične statistike shodno Zakonu o zvaničnoj statistici i sistemu statistike, a koji se u ovom slučaju može obezbijediti samo organizovanjem javne rasprave.
Bonus video:
