Crna Gora bez političkog dijaloga nikada neće postati članica Evropske unije, poručio je predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa Crnom Gorom Vladimir Bilčik i pozvao sve strane da ne ugrožavaju bitna dostignuća iz proteklih godina.
On je u intervjuu “Vijestima” rekao da ako prevlada osjećaj odgovornosti i reforme budu ozbiljno sprovedene, Crna Gora za nekoliko godina može postati sljedeća država članica EU.
”Vjerujem u zrelost crnogorskog društva, njegovu ljubav prema različitostima i pluralizmu i siguran sam da ono neće pasti u zamku remetilačkog sukoba identiteta, koji ne odražava težnje za mirom, dijalogom i Evropom, koje preovladavaju u društvu”, kazao je Bilčik koji danas boravi u Podgorici povodom Skupštine građana, koju Skupština Crne Gore organizuje prvi put u saradnji sa Evropskim parlamentom.
Da li ćete posjetu Podgorici iskoristiti da ponovo pozovete na politički dijalog, jer je politička kriza u Crnoj Gori duboka i nema naznaka njenog rješenja?
Moj stav je da Crna Gora nema alternativu političkom dijalogu, osim ako ne želi da izbriše godine i godine napretka. Bez političkog dijaloga, situacija će ostati blokirana, a ključne reforme će biti odgođene. Takođe, Crna Gora bez političkog dijaloga nikada neće postati članica Evropske unije. Dijalog i otvorenost za kompromis su ključne evropske vrijednosti. Snažno pozivam sve strane u Crnoj Gori da ne ugrožavaju bitna dostignuća iz proteklih godina, te da ne odustaju. Apelujem na njihov osjećaj odgovornosti. Hajde da sjednemo, žestoko raspravljamo, ali da u konačnici tražimo kompromis o suštinskim reformama.
Da li mislite da su vanredni izbori u Crnoj Gori rješenje ili da prvo treba ići na rekonstrukciju Vlade u kojoj bi bili predstavnici prosrpskog političkog bloka (Demokratski front)? DF sada traži novu vladu, sa novim ministrima i premijerom. Šta mislite o tom zahtjevu?
Parlament i političke partije moraju pronaći rješenje za trenutni zastoj, ali dozvolite mi da budem jasan u jednoj stvari koja je ključna: ako Crna Gora želi da bude dio Evropske unije, ne može biti nejasnoća o evropskom i evroatlantskom usmjerenju zemlje. Pripadnost NATO-u i težnja za pridruživanjem EU idu ruku pod ruku sa posvećenošću reformama.
U Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru bilo je dosta loših ocjena, posebno u oblasti pravosuđa. Vjerujete li da nova vlast ima kapacitet da sprovede neophodne reforme?
Korupcija i organizovani kriminal su glavni neprijatelji Crne Gore. Nećemo ostaviti Crnu Goru samu u ovoj ključnoj borbi. Prepoznajem da postoji politička volja da se naprave neke pozitivne promjene, ali to nije dovoljno ako u parlamentu nema većine za usvajanje ključnih reformi.
Ponovo naglašavam da je dijalog jedini način da se odblokira situacija i krene naprijed sa suštinskim reformama, uključujući i one u pravosuđu. Jedina alternativa dijalogu je stagnacija i nedostatak napretka koji su loši za ljude u zemlji.
U posljednje vrijeme se često pominje da zapadni Balkan neće uskoro pristupiti EU. Da li je nakon Samita u Kranju izgubljena nada da će Crna Gora postati nova članica EU do 2025?
Zapadni Balkan dijeli zajedničku evropsku budućnost i o tome postoji jasan konsenzus u institucijama EU. Crna Gora je postigla važan napredak koji priznajemo na evropskom nivou. Međutim, u današnje vrijeme, domaće političke tenzije predstavljaju ozbiljne izazove. Put Crne Gore ka Evropskoj uniji zavisi od sposobnosti domaćih institucija i političkih partija da otvore dijalog i potraže zajednički stav o ključnim strateškim reformama potrebnim za ulazak u EU.
Ako prevlada osjećaj odgovornosti i reforme budu ozbiljno sprovedene, vjerujem da Crna Gora za nekoliko godina može postati sljedeća država članica EU.
Tokom Skupštine građana nije bilo potrebe za njihovim buđenjem
Ovo je prvi put da se događaj poput Skupštine građana organizuje izvan EU. Pokušava li Evropski parlament da na ovaj način probudi zapadni Balkan i njegove građane?
Skupština građana je veliko dostignuće za Crnu Goru i čast nam je, kao Evropskom parlamentu, da zajedno sa Skupštinom Crne Gore organizujemo ovu inicijativu. Skupštinu građana čini više od 50 nasumično odabranih građana, koji predstavljaju raznolikost crnogorskog društva. Oni su se nekoliko dana sastajali kako bi razgovarali o ključnim pitanjima za budućnost ove zemlje, kao što je borba protiv korupcije, i usvojili su preporuke o kojima će se danas raspravljati u Skupštini Crne Gore. Cilj ove vježbe je da se građani približe institucijama, te da se institucije učine otvorenijima. Ovo je izazov ne samo za Crnu Goru, već i za sve demokratije.
Pominjete “buđenje građana”, ali dozvolite da kažem da tokom Skupštine građana nije bilo potrebe za njihovim buđenjem. Kvalitet učešća i angažmana građana je bio izvanredan. Osjećam da u crnogorskom društvu postoji snažna demokratska energija. To me čini pozitivnim u pogledu budućnosti ove zemlje
Društvo manje podijeljeno nego što neki misle
Izborom nove Vlade, vjerska osjećanja i religioznost državnih zvaničnika stapaju se u državnu politiku. Da li je to prepreka razvoju demokratskog društva u Crnoj Gori?
Skupština građana, koju smo organizovali sa Skupštinom Crne Gore, pokazala je da je društvo manje podijeljeno nego što neki misle. Nakon višednevnih, ponekad žestokih diskusija, građani su se velikom većinom složili da odobre neke zajedničke preporuke. Različitost kulturnih i vjerskih identiteta obogaćuje Crnu Goru, ali moramo paziti da oko njih ne gradimo trajne političke podjele. Vjerujem u zrelost crnogorskog društva, njegovu ljubav prema različitostima i pluralizmu i siguran sam da ono neće pasti u zamku remetilačkog sukoba identiteta, koji ne odražava težnje za mirom, dijalogom i Evropom koje preovladavaju u društvu.
Bonus video:
