Iako su građani na izborima u Cetinju, Mojkovcu i Petnjici poručili Demokratskoj partiji socijalista (DPS) da su njene dosadašnje unutrašnje reforme nedovoljne, rezultatima izbora ne mogu biti zadovoljne ni partije vlasti na državnom nivou - ocijenili su sagovornici “Vijesti”.
Direktorka Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Milena Bešić, kazala je da su rezultati vladajućih partija pokazali da njihovo djelovanje nije u tolikoj mjeri pozitivno - jer ne utiče na sticanje novog biračkog tijela - već da samo uspijevaju da sačuvaju ono biračko tijelo koje su imali, uprkos, kako naglašava, značajnim prednostima koje kao stranke vlasti imaju.
”S druge strane, veoma je evidentno da su gubitnici ovih izbora stranke nekadašnje vlasti - Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokrate (SD), jer u svim opštinama bilježe isključivo trend pada podrške”, istakla je ona za “Vijesti”.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović, rekao je da je najveći pobjednik nedjeljnih izbora - Socijaldemokratska partija (SDP).
On je objasnio da se najveći broj glasova koji je DPS osvojio na posljednjim parlamentarnim izborima u nedjelju “prelio” SDP-u, da je dio otišao Građanskom pokretu (GP) URA, dok je veliki broj glasača prešao u apstinente.
Bešić, s druge strane, navodi da je značajan broj glasova DPS-a u Petnjici otišao BS-u i SDP-u, ali i SPP-u i Demokratama, u Cetinju SDP-u i Staroj gardi Liberalnog saveza, dok su se u Mojkovcu glasovi DPS-a "presuli" prevashodno GP URA.
Podrška DPS-u na Cetinju u nedjelju bila je čak 45 odsto manja nego na parlamentarnim izborima 2020, dok su DPS i SD u Mojkovcu imali preko 1.000 glasova manje nego na prethodnim lokalnim izborima u tom gradu, održanim 2017, a preko 600 glasova manje nego na državnim izborima.
Vujović ocjenjuje da su se najveće promjene u rezultatima izbora dogodile na Cetinju.
”Upoređujući rezultate s prethodnih lokalnih izbora, dolazimo do sljedećih podataka: najveći gubitak su zabilježile Demokrate - 35,3 odsto, zatim SD 32,8 odsto, GP URA 30,5 odsto, DPS 16,5 odsto, dok su jedine liste koje su napravile pomak - SDP koji je popravio rezultat za praktično nevjerovatnih 119 odsto i Stara garda Liberalnog saveza. Ne pamtim da je ikad neka lista od etabliranih partija imala ovako veliki rast kao SDP”, kaže on za “Vijesti”.
DPS je na Cetinju osvojio 14 mandata, dva manje nego na prošlim izborima. SDP je sa tri mandata “porastao” na čak osam, GP URA je osvojio četiri, Demokrate i Stara garda Liberalnog saveza po tri, SD i Liberalna partija (LP) jedan mandat, dok su Socijalistička narodna partija (SNP) i lista Ekološka Knjaževina Stara Crna Gora - ostale bez mandata.
Bešić kaže da je ne iznenađuje da su se nekadašnji birači DPS-a ovog puta opredijelili za SDP, koji je, kaže, ideološki najbliži partiji Mila Đukanovića.
”Ni nakon dvije decenije obećanja, građani Cetinja nisu osjetili bolji životni standard, a posljedice loše privatizacije i nerješavanja ključnih egzistencijalnih pitanja, samo negativno utiču na migracije stanovništva prema južnim opštinama ili van zemlje. S obzirom da se preko 90 odsto stanovništva na Cetinju izjašnjava kao Crnogorci, odliv DPS glasova može biti isključivo prema državotvornim partijama ili procrnogorskim i proevropskim partijama”, objašnjava ona.
Razloge za odličan rezultat SDP-a u prijestonici i Vujović vidi u tome što je ta stranka uspjela da “povuče” veliki broj birača DPS-a - ne samo, kaže, na bazi nezadovoljstva radom lokalne samouprave, već i lošom izbornom listom.
”Time je DPS, zapetljan u dvorske igre, izgubio šansu da pokaže da se stvarno reformiše. DPS je na parlamentarnim izborima imao rast od 22 odsto u odnosu na lokalne izbore 2017, dok je sada pad u odnosu na parlamentarne 31,5 odsto. Dobar rezultat s parlamentarnih izbora treba tražiti u pitanju rješavanja statusa Crnogorske pravoslavne crkve, pa je DPS na tim izborima bio nagrađen. No, na ovim nije mogao da ponudi rješenje za nezadovoljstvo radom lokalne samouprave, odnosno dobru kandidatsku listu”, objašnjava Vujović.
Sagovornici ocjenjuju da su dešavanja od 4. i 5. septembra na Cetinja, vezana za ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, značajno smanjila rejting vladajućih partija u prijestonici, pa se, kažu, nije moglo očekivati da ostvare bolji rezultat.
”Ovakva situacija se odrazila na rezultat SDP-a na Cetinju. Ipak, čini se da je i nešto slabiji rezultat GP URA i Demokrata nego na prethodnim izborima na Cetinju bio izuzetan rezultat za ove partije u poređenju s njihovim očekivanjima, zbog čega nisu skrivali zadovoljstvo u izbornoj noći, uprkos tome što njihov rezultat ne dovodi do sigurne smjene DPS-a”, navodi Bešić.
Vujović kaže da su najveći gubitnici na Cetinju partije koje su na vlasti na nacionalnom nivou. Posebno je, dodaje, to slučaj s Demokratama.
”Jer ovog puta na izborima nije učestvovao DF, pa je očekivano da je najveći dio birača koji su naklonjeni DF-u glasao za Demokrate, na čijoj listi je bio i predsjednik Pravoslavne opštine SPC Cetinje. Istina, Demokrate su napravile nominalni skok od 28 odsto u odnosu na rezultat s parlamentarnih izbora, ojačani DF-ovim glasačima, što ne umanjuje loš učinak kad se uporede rezultati s ovih i prethodnih lokalnih izbora”, objašnjava on, dodajući da ne čudi odluka DF-a da ne istakne listu u prijestonici, te time posredno pomogne manje lošem rezultatu Demokrata.
Komentarišući rezultat GP URA na Cetinju, Vujović kaže da je “dalje urušavanje podrške” toj partiji bilo očekivano, s tim da je to, kako navodi, bilo nešto manje vidljivo kad se rezultat uporedi s onim s parlamentarnih izbora. “Umjesto pada od 30 odsto u odnosu na lokalne izbore 2017, pad je 25,5 odsto u odnosu na parlamentarne”, dodaje on.
Lider Demokrata Aleksa Bečić, saopštio je juče da je njegova partija spremna da pregovara o koalicionim aranžmanima na Cetinju, kako bi se u tom gradu formirala vlast bez DPS-a. Međutim, sagovornici misle da je malo izvjesno da se to desi.
”Na bazi onoga što smo čuli u razmjeni optužbi između predstavnika Demokrata i SDP-a tokom kampanje, takav scenario nije vjerovatan. SDP u Demokratama vidi najradikalnije zagovornike oštre intervencije policije 5. septembra, tako da su tokom kampanje bili jasni da ne žele saradnju s njima. No, treba sačekati i vidjeti šta su ponude i namjere aktera nakon izbora. Ne treba zanemariti praksu da su dogovori s nacionalnog nivoa imali veliki uticaj na koaliranja na lokalu”, napominje on.
Bešić takođe kaže da retorika SDP-a navodi na to da je veoma teško očekivati da bi formirali vlast s Demokratama i GP URA. Međutim, dodaje da ipak ne bi bilo iznenađenje da SDP ne formira vlast s DPS-om.
”S obzirom da postoje primjeri na lokalnom nivou gdje je SDP pružio podršku partijama koje su upravo na talasima borbe protiv DPS-a osvojile značajnu podršku građana, poput Tivta”.
Govoreći o rezultatima izbora u Mojkovcu, na kojima je DPS izgubio vlast poslije 16 godina, Vujović kaže da ta stranka, uprkos velikoj podršci u tom gradu, i dalje nema koalicioni kapacitet.
“Rezultat od 44 odsto koji opoziciona partija na nacionalnom nivou osvoji, u drugoj situaciji bi bio veliki uspjeh. Međutim, DPS i dalje ostaje žrtva nedostatka kapaciteta za koaliranje, tako da na to treba gledati i kao na opomenu ovoj partiji da građani nisu prihvatili njene unutrašnje reforme, odnosno da smatraju da su one nedovoljne. DPS se nije oslobodio tereta iz prošlosti”, podvlači on.
Prema preliminarnim rezulatima, DPS je s koalicionim partnerima SD-om i LP-om osvojio 14 mandata - četiri manje nego što je samostalno osvojio na lokalnim izborima 2017.
Koalicija “Za budućnost Mojkovca”, predvođena DF-om, osvojila je sedam mandata, Demokrate četiri, Grupa građana “Ne damo Mojkovac” i GP URA po dva, dok je Ujedinjena Crna Gora (UCG), prema posljednjim rezultatima, umjesto dva mandata, osvojila jedan.
Gubitak vlasti DPS-a u Mojkovcu za Milenu Bešić nije iznenađenje, dok je, kaže, s druge strane neočekivano da se biračko tijelo DPS-a preliva i prema onim partijama koje ne dijele istu ili sličnu ideologiju kao ta stranka.
Ono o čemu se, kaže Vujović, malo govori, je “prvi samostalni nastup partije premijera Zdravka Krivokapića”, u Mojkovcu - Grupe građana “Ne damo Mojkovac”.
“Sa sedam odsto, ta lista koju zvanično nije podržao premijer, pokazuje da ne samo da nije za potcjenjivanje, već nagovještava da uz izvorni DF i Demokrate predstavlja najjaču partiju koja pripada prosrpskom dijelu političke scene. Neočekivano, ali to značajno ojačava pozicije Krivokapića, i svakako će ga ohrabriti u narednim pregovorima unutar vlasti. Isto ukazuje da je odličan rezultat zajedničke liste Demokrata i Krivokapića u Nikšiću velikim dijelom Krivokapićeva zasluga. Ne treba zanemariti da klijentelistički motivisano glasanje sad radi u koristi drugih partija koje su na vlasti, u čemu možemo tražiti jedan od razloga za uspjeh Krivokapićeve partije”, naglašava Vujović.
Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić, najavio je preksinoć da će taj savez u Mojkovcu formirati vlast s “tradicionalnim koalicionim partnerim”.
Vujović navodi da je rano izvoditi brze zaključke o konstituisanju vlasti u tom gradu, posebno što se, kako kaže, ne bi reklo da su oni koji čine većinu od 16 mandata - baš “tradicionalni partneri”.
Bešić kaže da se “tradicionalni koalicioni partneri” prizivaju kad je potrebno ostvariti većinu na lokalnom nivou i poraziti DPS, te da je retorika DF-a u tom smislu veoma kontradiktorna u odnosu na onu s nacionalnog nivoa.
Kad je riječ o rezultatima izbora u Petnjici, sagovornici kažu da su oni očekivani.
DPS je osvojio 17 odborničkih mjesta, Stranka pravde i pomirenja (SPP) tri, SDP jedan mandat, SD dva, BS šest, Demokrate dva, dok je SNP ostao bez mandata.
”Ono što pada u oko je da GP URA i dvije vladajuće partije s nacionalnog nivoa nisu nastupile na izborima. Za DF razlog je bio da ne oduzimaju Demokratama glasove, a GP URA je vjerovatno prepustio glasove svom koalicionom partner SPP-u, što istina čudi jer je riječ o nacionalno manjinskoj, a ne građanskoj partiji”, zaključuje Vujović.
Nijedan zatvorenik nije glasao
Direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) Milan Tomić, kazao je “Vijestima” da nijedan zatvorenik/pritvorenik nije glasao na nedjeljnim lokalnim izborima, zato što u zatvor nisu došli predstavnici biračkih odbora. “Četiri zatvorenika - trojica čije je mjesto prebivališta na Cetinju i jedan iz Mojkovca - izrazili su želju da glasaju, dok su se ostali pismeno izjasnili da ne žele. UIKS je zahtjeve onih koji su htjeli da glasaju i njihovu dokumentaciju dostavio članovima njihovih porodica i licima koja su odredili, a da li su oni te zahtjeve dalje predali opštinskim izbornim komisijama - ne znamo”, rekao je Tomić.
Zatvorenicima je bilo omogućeno da glasaju pismom jer Državna izborna komisija nije mogla da odredi biračka mjesta u zatvoru, pošto je bez predsjednika i ne može da odlučuje.
Predsjednik Izborne komisije Prijestonice Marko Brnović, kazao je listu da nema informaciju da zatvorenici nisu mogli da glasaju. “Sve što je traženo od nas je odrađeno”, istakao je. On navodi i da komisiji do sinoć nije dostavljena nijedna pritužba u vezi izbora.
U OIK Mojkovac kažu da glasanje za zatvorenike nije bilo moguće obezbijediti jer je “bilo mnogo posla oko organizovanja glasanja van biračkih mjesta, odnosno putem pisma”. Na izborima u Mojkovcu pismom je glasalo, kako su su saopštili iz OIK-a, 387 birača, što je skoro sedam odsto od ukupnog broja upisanih birača i to su uglavnom članovi staračkih domaćinstava sa seoskog područja.
Predsjednik OIK-a Petnjica Adis Duraković, rekao je “Vijestima” da zatvorenik iz Petnjice, koji se nalazi u UIKS-u, nije želio da glasa pismom. OIK-u Petnjici juče su zvanično stigla dva zahtjeva za uvid u birački materijal - od SNP-a i SPP-a. Duraković navodi da je SNP ostao bez odborničkog mandata u Petnjici, dok je SPP osvojio tri. “Uvid u birački materijal biće im omogućen. Drugih žalbi nije bilo”, dodao je on.
Bonus video:
