Crnoj Gori trenutno su najpotrebniji vanredni izbori, a najbolje rješenje za izlazak na izbore je objedinjavanje proevropskih snaga, kazao je predsjednik države i lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović.
"Nakon iskustva sa izbora 30. avgusta, smatram da je to dodatno imperativ da napravimo snažan front politike koja će biti nacionalno odgovorna i bez ostatka proevropska", istakao je on.
Đukanović je ocijenio da je Memorandum o saradnji dijela vlasti i manjinskih partija korak u dobrom smjenu, jer je došlo do dijaloga skupštinske većine i opozicije.
Rekao je da je predugo bilo podjela na suvereniste i unioniste, već da postoje samo oni "odgovorni i neodgovorni" prema nacionalnim interesima.
Potpuno je jasno, ističe Đukanović, da birači Građanskog pokreta URA nisu "birači velikosrpskog nacionalizma".
"Oni su glasali protiv DPS-a i za smjenu vlasti i nemam prigovor na to. Imam na ono što se kasnije uradilo kasnije sa tim glasovima, koji su predati na tas velikosrpskog nacionalizma", kazao je Đukanović u razgovoru za Antenu M.
Sloboda izbora, kako je rekao, ne smije dovesti do toga da se zaboravi na odgovornost prema državi.
"Mislim da je najteže političko vrijeme u Crnoj Gori ipak iza nas. Početak naredne godine je vrijeme u kojem će Crna Gora dibiti nacionalno odgovornu vladu i vladu koja će nastaviti da vodu Crnu Goru ka njenom evropskom cilju", poručio je Đukanović.
Inostrani partneri "gunđali" što se ne mijenja vlast, sad se čuje da nije svaka promjena nabolje
Đukanović je kazao kako smatra da postoji "određeni zastoj" u odnosu određenih krugova međunarodne politike prema "neminovnosti povratka" te partije na vlast.
Đukanović je to odgovorio na pitanje da li i sa inostranih adresa "postoji strah" od povratka DPS-a na vlast.
"Meni je to veoma razumljivo. Tridesetogodišnje trajanje prethodne vlasti je proizvodilo sve više gunđanja u krugovima naših, najčešće zapadnih partnera da je, eto, baš neuobičajeno, jedinstveno, da se tokom 30 godina nije promijenila vlast u Crnoj Gori. To je u jednom trenutku, a podudarilo se sa predizbornom kampanjom 2020, dovelo do političkog fenomena - da se kao imperativ i kao nužna potvrda demokratske zrelosti crnogorskog društva postavi ideja promjene. Čak ne elaborirajući kakve promjene", kazao je on.
Danas se, kako je rekao, tih istih adresa čuju ocjene "da smo dobili potvrdu da svaka promjena nije nabolje".
Prilično je, dodaje Đukanović, u međuvremenu "objektivizirana slika" o političkoj sceni u Crnoj Gori.
"Danas ćete čuti ocjenu da je ovo bio neuspješan eksperiment. Čućete i da i to ni Demokratska partija socijalista nije bez grjehova, ona je takođe neko ko je pod pritiskom ocjena o nedovoljnoj odlučnosti u borbi protiv korupcije i kriminala. Rekao bih da i na tim adresama ne postoji apsolutna spremnost da se kaže - možda smo pogriješili sa apsolutizacjiom ideje promjena i samo promjena".
Povezani članci
Usvajanje budžeta može uticati na ishod priče o manjinskoj vladi
Đukanović je rekao da usvajanje predloženog budžeta može uticati na ishod priče o manjinskoj vladi.
"Bio bih vrlo upitan kad bih se našao u situaciji da li bih dio premijer te vlade ili predložio partiji da bude njen konstituent, ako ona treba da se bavi i rebalansom ovakvog budžeta. Smatram da će to biti dodatna dilema koja će se predstaviti pred sve partije, potencijalne konstittuente manjinske vlade, ako ovaj budžet bude usvojen", kazao je on.
"Staviti EU pred svršen čin"
Đukanović je kazao kako ne smatra da postoji objektivan pogled u svim djelovima evropske politike u odnosu na Crnu Goru.
"Smatram da se, što zbog želje da se uspori ili zaustavi proces proširenja, a što zbog pogrešne projekcije da će se na Zapadnom Balkanu interesi najbolje ostvarivati preko Srbije, negdje postojalo nedopustivo skepse prema realnoj mogućnosti da Crna Gora uskoro zakuca na vrata EU i kaže da je interno spremna za članstvo u Uniji".
Rekao je da je evropski put ugrožen "onim što smo radili kod kuće", ali da a šansa nije izgubljena i ocijenio da je Crna Gora najmanje par godina ispred svakog drugog kandidata za članstvo. "Samo od nas zavisi da li ćemo se vratiti ranijem radu i napredovati ka EU".
"Kada bismo danas bili u mogućnosti da kažemo Evropskoj uniji - zatvorili smo sva poglavlja, i kada bi se EU našla pred dilemom da kaže - izvolite, ili - izvinite, moraćete sačekati, siguran sam da bi se dogodilo ovo prvo", dodao je on.
Đukanović je kazao da je nakon nedavnog samita EU-Zapadni Balkan u Sloveniji shvatio da ne postoji raniji entuzijazam za proširenjem, ali i da još manje postoji odluka da se zaustavi proces ujedinjenja Evrope.
"Moramo da stavimo EU pred svršen čin i kažemo - mi smo svoje obavili, sada je na vama da donesete odluku. Siguran sam da bi preovladalo mišljenje da Crna Gora ne može ugroziti ništa, a može poslati poruku da je proces proširenja živ i podstaći druge na Zapadnom Balkanu".
O "Otvorenom Balkanu"
Đukanović je, govoreći o inicijativi "Otvoreni Balkan", kazao da nikad ne može biti viška saradnje u regionu, ali i da je ona duplikat svega sadržanog u postojećim regionalnim inicijativama, ocijenivši da se radi o pokušaju da se "zakamuflira" destruktivna politika Beograda prema regionu, najviše Crnoj Gori, kroz projekat "srpskog sveta".
"Srbija je vrlo u zamahu da po istom receptu Miloševića odigra zaštitničku ulogu u odnosu na Srbe u susjednim državama, ne mareći za suverenitet tih država ... Nekad se to radilo armijom, a sada mekim pristupom, dominantno zloupotrebnom Srpske pravoslavne crkve", kazao je on.
Đukanović je kazao da se ne slaže sa tvrdnjama da su kriminal i korupcija izvorište identitetskih podjela, već da te ocjene predstavljaju izraz nedovoljnog poznavanja "problema balkanskog nacionalizma".
"Nacionalizam je potpuno inspirisan na drugom kolosjeku - osvajanja teritorija, eliminacije različitosti, što često završava u genocidu i to nema nikakve veze sa kriminalom i korupcijom. Ne treba da zamagljujemo taj problem, treba se boriti na oba kolosjeka", dodao je.
Bonus video:
