Države Zapadnog Balkana su, po svojoj istoriji i tradiciji, neraskidivi dio Evrope, poručio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović na Osmoj konferenciji predsjednika parlamenata država regiona, koja je održana u Budimpešti. Kako je saopšteno iz Skupštine, Brajović je bio glavni govornik na tematskoj sesiji Konferencije „Bezbjednosna dimenzija Zapadnog Balkana - Saradnja: Doprinos bezbijednosti Evrope“. "Naše države su, po svojoj istoriji i tradiciji, neraskidivi dio Evrope, koja bez mirnog, bezbjednog, ekonomski jakog i naprednog Zapadnog Balkana ne može postići dugoročnu stabilnost i sveukupan prosperitet“, kazao je Brajović. On je istakao da je istorija pokazala „koliko je pogubno kada ne razgovaramo, kad se ne dogovaramo, a koliko možemo biti snažni kada smo spremni da sarađujemo i budemo otvoreni za sagledavanje šireg konteksta“. "To, prije svega, podrazumijeva izlaženje iz uskih okvira sopstvenih interesa, razumijevanje da napredak bilo koje zemlje našeg regiona daje impuls razvoju svih ostalih“, rekao je Brajović. To, kako je naveo, podrazumijeva i otvoren, iskren dijalog, sagledavanje sopstvenih nedostataka koje treba otklanjati, ali i dijeljenje sopstvenih i primjenu dobrih praksi susjeda. Prema riječima Brajovića, to podrazumijeva i češću, sadržajniju i bržu komunikaciju između naših lidera, parlamenata, vlada, privrednika i svih ostalih segmenata društva kako bi se naš zajednički glas što bolje čuo u širem okviru Evrope. "Jedino tako ćemo promijeniti sliku o Balkanu kao prostoru koji proizvodi više istorije nego što može da konzumira i zajednički izgraditi sliku regiona koji je sve svoje raznolikosti i iskustva pretvorio u svoje prednosti i kao jedinstven region ujedinjenoj Evropi dao novi kvalitet“, poručio je Brajović. U okviru sesije posvećene evropskoj integraciji, on je posebno istakao važnost poštovanja „principa regate“, koji podrazumijeva vrjednovanje napretka svake države na osnovu individualnog učinka, navodeći da je, pored toga što je jedini pravedan pristup, od presudne važnosti za očuvanje entuzijazma i motivaciju država kandidata. Tokom boravka u Mađarskoj, Brajović je imao odvojene sastanke sa predsjednikom parlamenta i ministrom vanjskih poslova i trgovine Mađarske, Laslom Koverom i Peterom Sijartom, sa predsjednicima parlamenata Albanije i Makedonije, Gramozom Ručijem i Talatom Džaferijem, oba doma Parlamentarne skupštine BiH Ognjenom Tadićem i Borjanom Krišto, kao i sa predsjednikom parlamenta Kosova Kadrijem Veseljijem. Kako je saopšteno iz Skupštine, Sijarto je nakon susreta sa Brajovićem kazao da Mađarska snažno podržava i promoviše proces evropske integracije, posebno kada je riječ o Crnoj Gori. "Na osnovu rezultata koje postiže, mislimo da Crna Gora zaslužuje da postane članica EU što prije“, kazao je Sijarto. On je ocijenio da dvije države imaju snažnu saradnju, „koju ubuduće želimo da pojačamo u oblasti ekonomije, posebno zato što smo bili drugi najveći investitor u Crnoj Gori i tu poziciju bismo željeli ponovo da imamo“. "Zahtijevamo od EU da otvori još tri poglavlja u pregovorima sa Crnom Gorom do kraja ove godine i daćemo sve od sebe da se to uspješno završi“, poručio je Sijarto. Uoči konferencije, u Ambasadi Crne Gore u Budimpešti održan je sastanak predsjednika Skupštine sa šefovima sedam diplomatskih predstavništava koja Crnu Goru pokrivaju nerezidentno iz Mađarske. "Glavne teme razgovora bile su usmjerene na aktuelni politički trenutak u Crnoj Gori, kao i odnose sa državama Zapadnog Balkana“, dodaje se u saopštenju.
Galerija
Bonus video:
