Manjinska vlada, čiji izbor se ubrzo najavljuje, imaće veće mogućnosti da pokrene najvažnije društvene reforme, ako bude imala širu političku podršku - ocijenili su sagovornici “Vijesti”.
Advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć, rekao je da je u priči o formiranju nove vlasti jedino važno pitanje da li će ona moći da otpočne s promjenama koje su građanima obećane uoči izbora 30. avgusta 2020. godine, na kojima je smijenjen trodecenijski režim Demokratske partije socijalista (DPS).
Kaže da početak tih reformi zavisi od obima podrške koju će uživati nova vlada.
”Ako joj većinsku podršku bude davao DPS, to se sigurno neće desiti. DPS u toj situaciji neće biti spreman za otvaranje procesa koji će se baviti njihovom ulogom u prethodnom periodu, a koja je dovela Crnu Goru na zao glas. Međutim, ako bi vlada imala širu podršku, odnosno ako bi ovi koji prijete blokadama stali iza nje, onda bi to bila druga priča. DPS tada ne bi imao snagu da zaustavi očekivane procese. Stoga, pitanje je hoće li nova vlada donijeti promjene, ili će samo obavljati tekuće poslove”, ističe Šoć za “Vijesti”.
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, navodi da bi idealan scenario bio bi da što veći broj političkih aktera prihvati manjinsku vladu kao interegnum, odnosno kao prelazni period do buduće političke vlade.
Zato je, prema njenim riječima, u interesu svih da se podvuče linija, sravni stanje i pripremi uprava tako da nijedan politički blok ne može da zloupotrebi sistem i stvara “turbulencije”.
”Oba pola na političkoj sceni sad moraju da razumiju da je moguće da će nakon izbora biti i vlast i opozicija - jer niko neće imati apsolutnu većinu - pa da kreiraju politička rješanja koja zadovoljavaju i jedne i druge. Pravosuđe mora da bude iznad jednih i drugih, izborni uslovi moraju da su fer i za jedne i za druge... Ako se sistem suštinski popravi, smjene vlasti postaće dosadna stvar, umjesto sadašnjih dramatičnih zemljotresa”, naglašava Bajramspahić za “Vijesti”.
Vladajuća koalicija “Crno na bijelo”, koju čine Građanski pokret (GP) URA i CIVIS, ponudila je prije skoro mjesec dana svima parlamentarnim subjektima formiranje manjinske vlade. Još je neizvjesno koji akteri odlazeće vlasti će, osim GP URA i CIVIS-a, ući u manjinski kabinet, kom je podršku, bez učešća u njemu, najavio i opozicioni DPS.
Iz GP URA su o manjinskom modelu razgovarali s više parlamentarnih stranaka i saveza, dok su poziv na dijalog odbile vladajuće Demokrate Alekse Bečića, koje predvode proteste zbog “rušenja” Vlade premijera Zdravka Krivokapića i najave formiranja nove.
Iz te partije tvrde da nisu ni dobili zvaničan poziv za razgovore, te poručuju da su spremni na dijalog kad od GP URA dobiju garancije da taj pokret neće ići u koaliciju s DPS-om.
S druge strane, najveći subjekt vlasti, Demokratski front (DF), iskazao je spremnost da bude dio konsultacija o manjinskom kabinetu, ali je zaprijetio protestima i blokadama saobraćajnica ako se on kreira s DPS-om.
O manjinskoj vladi eksplicitno se nije odredila, takođe vladajuća, Socijalistička narodna partija (SNP), koja je u decembru s koalicijom CnB i manjinskim strankama potpisala memorandum o saradnji.
Lider SNP-a Vladimir Joković, rekao je sinoć za TVCG da će ta partija odluku o eventualnom učešću u manjinskoj vlasti donijeti krajem predstojeće sedmice.
Predsjednik države Milo Đukanović (DPS) trebalo bi početkom sedmice s parlamentarnim partijama da počne konsultacije o mandataru za sastav vlade...
Šoć ocjenjuje da bi šira podrška novoj vladi značila da ona može ozbiljnije da radi, i da bi to suzbilo “alavost za funkcijama”.
Navodi da u vladi koja bi obezbijedila podršku makar dvije trećine aktuelne parlamentarne većne, DPS ne bi imao “kontrolni paket”, pa bi onda, kaže, pojedinci iz te partije mogli da se izvedu na čistac.
”Nova vlada treba da pokaže da želi da mijenja stvari. Sve ono što je bilo promašeno u odlazećoj vladi, u budućoj ne smije da se radi. Ljude interesuje da kriminal ne vlada državom i da na javnoj sceni ne gledaju one za koje svi znaju da treba da budu u zatvoru”.
Bajramspahić kaže da imamo previše negativnog iskustva s ponašanjem političkih aktera da bismo mogli sebi priuštiti preveliki optimizam po pitanju nove vlade, ali da sad postoji jedna stvar koja daje određenu šansu predloženom rješenju.
”Naime, izbori su neminovni i ka njima se svakako ide. Budući da niko nema apsolutnu većinu i da je neće ni imati u narednom periodu, ponašanje političkih aktera tokom predstojećih godinu dana opredijeliće buduća savezništva nakon prijevremenih izbora. Odlično je za Crnu Goru što niko nema apsolutnu većinu, jer ta činjenica djeluje kao prijeko potreban regulator ponašanja aktera koji su pokazali da su spremni da prelaze sve granice prihvatljivog ponašanja. Sad svi moraju da misle o svom koalicionom kapacitetu, jer ga niko nema dovoljno. To je potencijal ove situacije”, objašnjava ona.
Bajramspahić navodi da je odlazeći Krivokapićev kabinet radio u teškim uslovima, ali da će tako biti i sa svakim sljedećim.
Razlika je, prema njenim riječima, jedino u tome što se sve većem broju građana “smučilo” da u kontinuitetu budu mobilisani “protiv” nečeg, i što žele da dođe vrijeme kad će biti mobilisani “za” nešto - konkretne promjene, rad, reforme, život...
Ona ocjenjuje da je vrijeme nakon 30. avgusta izgubljeno na neproduktivni konflikt dva politička bloka koja stoje u bezizlaznom ćorsokaku.
”Moralni pobjednik biće onaj ko uspije da pokrene energiju koja objedinjuje društvene snage ‘za’ nešto, za kvalitetan program, smislenu cjelinu reformi. Da bi se to postiglo, mora se proglasiti ‘primirje’ - staviti sva jalova pitanja ad acta, staviti pauzu na ono oko čega nema konsenzusa i uraditi ono što se može uraditi. Mogu da nađem odmah deset prepreka za takav zreo poduhvat, ali ako bi uspjelo, to bi kvalitativno promijenilo ambijent za reforme i bilo odskočna daska za finalnu fazu pregovora s EU”, podvlači Bajramspahić.
Lider GP URA i vicepremijer Dritan Abazović, saopštio je preksinoć da je ideja da manjinska vlada traje godinu, i da se tada, s predsjedničkim izborima, održe i vanredni parlamentarni.
Ranije je najavio da će nova vlada imati nekoliko zadataka, među kojima je najvažniji deblokada evropskog puta Crne Gore.
Preostali su, rekao je, priprema ljetnje turističke sezone, izborna reforma, potpisivanje temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC)...
Iz SNP-a su poručili da neće podržati bilo koju vladu koja neće potpisati “već usaglašeni” temeljni ugovor sa SPC.
S druge strane, iz opozicionog DPS-a navode da manjinska vlada ne može u svojoj agendi imati “teška strateška pitanja”, kao što su temeljni ugovor, popis stanovništva i regionalna inicijativa “Otvoreni Balkan”.
”Ta pitanja mora da rješava snažna politička vlada”, poručio je poslanik DPS-a Duško Marković.
Iz Socijaldemokratske partije (SDP) su istakli da manjinska vlada neće imati njihovu podršku ako će joj ciljevi biti potpisivanje temeljnog ugovora, popis i pristupanje inicijativama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića (“Otvoreni Balkan”).
Iz Socijaldemokrata (SD) su naveli da će podržati i potpisivanje temeljnog ugovora sa SPC, ali da neće dati nijednoj vjerskoj zajednici više prava nego što joj pripada ili više nego nekoj drugoj vjerskoj zajednici. Naveli su i da će, ako dobiju sve informacije o “Otvorenom Balkanu”, biti spremni da razgovaraju o njemu, ali da neće dozvoliti da neko državu “gurne u to”.
Od izbora nove vlade do početka realizacije njenih ciljeva, moraće da prođe određeno vrijeme, jer će budući kabinet imati više resora od Krivokapićevog, koji je imao - 12.
”Vijesti” su ranije objavile da će manjinska vlada imati 16 ili 18 ministarstava, i da bi povećanje resora trebalo da se realizuje tako što bi se “glomazna ministarstva”, poput Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta - “rasparčala”.
To znači da će morati da se mijenja Uredba o organizaciji i načinu rada državne uprave, u kojoj će utvrditi obaveze i nadležnosti novih resora.
Zatim će ministarstva, na osnovu Uredbe, morati da usvoje akte o sistematizaciji.
Šoć navodi da će sistematizacija oduzeti određeno vrijeme, ali da se taj proces može brzo realizovati.
”Imali smo eksperiment sa spajanjem ministarstava koji je nerazumno sproveden... Brzina procedura zavisiće od novih ministara. Pitanje je koliko neko ima iskustva, koliko radi, a koliko šalje tvitova...”, dodaje on.
Bajramspahić upozorava da buduća vlada “ni slučajno” ne smije da se zarobi u administrativnim reformama.
”Sljedećih godinu dana treba proglasiti godinom evropskih reformi - identifikovati po jednu ključnu stvar za svako pregovaračko poglavlje, i tu jednu realizovati u cjelini i tako da proizvede domino efekat u pregovorima. Stručni kapaciteti svake partije su nedovoljni za ovaj projekat, i zato je neophodno malo vizije, iskreno i principijelno udruživanje, otvorenost za iskorake, stavljanje sujeta po strani. To je opšti interes”.
Bajramspahić: Samovolje bilo i u ekspertskoj vladi
Bajramspahić kaže da prelazna vlada treba da se u svemu pokaže kao primjer za sve buduće - da uspostavi prakse transparentnosti i odgovornosti, da konsultuje javnost oko svih važnih odluka i da javne politike temelji na stručnim analizama.
”Tako da svakoj budućoj vladi bude neprijatno i otežano da se vrati na staro. Naravno, tu je presudno važno da građani, civilno društvo i mediji nastave da zahtjevaju od političkih elita da rade za javni, a ne lični interes, da budno prate i ukazuju na neprihvatljive postupke. Moć mora da bude pravilno podijeljena i ograničena između institucija, tako da nikad niko ne može da kontroliše cijeli sistem, a s druge strane treba jačati vladavinu zakona umjesto vladavine samovolje pojedinaca, koju smo imali u svim prethodnim vladama, uključujući i odlazeću ekspertsku”.
Šoć: Đukanović vjerovatno tražio da se vlada oroči
Šoć ocjenjuje da je buduća vlada proizvod nespremnosti da se ide na nove izbore, i da je vjerovatno da je šef države i lider DPS-a Đukanović tražio da se odredi rok njenog trajanja.
”Štošta se može dogoditi u njenom mandatu... Trenutna blokada pravosudnog sistema je ozbiljan problem, a bez dobre policije i dobrog tužilaštva nema priče o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije”, napominje on.
Konjević: SDP neće u vladu koja će sprovoditi program DF-a i SNP-a
Lider i poslanik SDP-a Raško Konjević, saopštio je juče da njegova stranka ne očekuje da bude dio vlade koja će realizovati ono što Krivokapićeva nije stigla i koja će sprovoditi program zajedničke liste DF-a i SNP-a.
”Ako neko ‘kapariše’ funkciju predsjednika parlamenta za predstavnika SNP-a, onda treba da zna da je SNP bio na zajedničkoj listi s DF-om, da je taj SNP glasao protiv smjene bivšeg ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića i usvajanja Rezolucije o Srebrenici. Dakle, vrijednosno dijeli stavove DF-a. Ako će DPS ili drugi iz opozicije da to podrže, srećno bilo. Ali, neka ima u vidu njihovo djelovanje za vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića i izjave njihovih predstavnika”, napisao je Konjević na Tviteru.
”Vijesti” su juče objavile da koalicija CnB i opozicija pripremaju inicijativu za vanrednu sjednicu Skupštine, na kojoj bi se birao novi šef parlamenta
Pozicija predsjednika Skupštine mogla bi da pripadne SNP-u, u slučaju da on bude dio paketa nove vlasti.
Bonus video:
