Odlukom predsjedavajućeg Skupštine Strahinje Bulajića da do daljeg ne zakazuje sjednicu kako bi se birala nova vlast i nemogućnošću održavanja sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, i te dvije važne institucije sistema ušle su u blokadu. Ona onemogućava funkcionisanje državnog aparata, promjenu propisa u jeku rasta cijena namirnica i sprečava sprovođenje međunarodnih obaveza zemlje.
To su posljednje u nizu institucija koje su, uglavnom zbog političkih igara, bivše, odlazeće i buduće vlasti, postale “paralizovane”.
Savjet, koji je u srijedu trebalo da razmatra predlog Ministarstva odbrane o slanju jedinica Vojske Crne Gore u sastav snaga NATO-a zbog invazije Rusije na Ukrajinu, to nije mogao da učini jer nije bilo “proceduralnih uslova”.
Sjednica nije održana jer nije bilo kvoruma pošto je odlazeći premijer Zdravko Krivokapić zaključio da Bulajić ne može da bude član tog tijela.
Građanska aktivistkinja i članica Radne grupe za poglavlje 23, Dina Bajramspahić, ocjenjuje da je u trenutnoj situaciji blokade institucija najgore to što sve što se događa dobija još gore odjeke u međunarodnoj zajednici zbog rata u Ukrajini.
”Naše nesposobnosti da funkcionišemo kao zajednica sad izgledaju još neozbiljnije i nezrelije. Cijela Evropa se ujedinila i funkcioniše kao jedan, donosi najsloženije odluke kakve su bile nezamislive do prije samo nekoliko mjeseci, a Crna Gora ne može da postigne dogovor ni oko najbanalnijih stvari. Mislim da će međunarodna zajednica imati sve manje strpljenja i diplomatičnosti za postupke domaćih aktera koji uporno odbijaju da oslušnu duh vremena i uhvate korak sa stvarnošću”, ističe ona za “Vijesti”.
Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Milica Kovačević, kazala je juče za TVCG, komentarišući posljednja dešavanja u državi, da je politika “pojela” institucije.
”Za tu instutuciju (Savjet) bilo bi dobro da bude transparentnija... Crna Gora ima određene međunarodne obaveze kao članica NATO-a, i obavezano je da se Savjet sastaje i donosi odluke. Opstrukcija institucija nije put”, navela je ona.
Blokada Savjeta dijelom utiče i na nadležnosti predsjednika države, koji je jedina visoka državna institucija koja nije u v. d stanju. Razlog za to može ležati i u činjenici što predsjednika, za razliku od vlade, dijela Sudskog savjeta, vrhovnog državnog tužioca, sudija Ustavnog suda, predsjednika Skupštine, biraju direktno građani na izborima a ne predstavnici partija u Skupštini.
Prema Ustavu Crne Gore (član 95), predsjednik komanduje vojskom na osnovu odluka Savjeta, što znači da šef države Milo Đukanović tu dužnost sad ne može obavljati jer Savjet, praktično, ne postoji.
Bajramspahić kaže da nije iznenađenje, ali da je tužno što u 2022. Crna Gora ima nezrelu i nedoraslu političku klasu koja, prema njenim riječima, nije spremna ni da prizna, ni da preuzme odgovornost zbog toga što je dovela do potpunog kolapsa svih grana vlasti (zakonodavne, izvršne i sudske) i učinila gotovo sve njene međusektorske elemente disfunkcionalnim.
”Ovo su elementarna pitanja vršenja vlasti. Pravosuđe je u v. d. stanju odavno, a tekovina nove vlasti su blokirane Skupština i Vlada, kao i ona tijela koja funkcionišu između - kao što su Savjet za odbranu i bezbjednost, Vijeće za nacionalnu bezbjednost i Biro za operativnu koordinaciju. Dužnost vladajuće većine bila je da učini upravu efikasnom i djelotovornom, a ne da bude zadovoljna sobom što je onesposobljavala jedno po jedno tijelo”, napominje ona.
Dok se sve to dešava, kaže sagovornica, tehnička Vlada, za koju smo se, prema njenim riječima, nadali da će biti reformska, brutalno zlopupotrebljavlja državne resurse da popravi sebi šanse na budućoj političkoj sceni.
”Vijesti” su pisale da je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja prije dvadesetak dana odlučilo da raspiše konkurs za 14 pomoćnika ministra (direktori direktorata), dok Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta namjerava da nastavi da imenuje direktore predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola.
Za razliku od izvršne i zakonodavne vlasti, koje su tek odskora u v. d. stanju - Vlada je razriješena 4. februara, a šef Skupštine 7. - dijelovi sudstva su u tom statusu duže vrijeme zbog nemogućnosti postizanja dogovora vlasti i opozicije o izboru dijela članova Sudskog savjeta (SS), sudija Ustavnog suda (US) i Vrhovnog državnog tužioca.
Za to je neophodna dvotrećinska (54 poslanika), odnosno tropetinska (49) podrška parlamenta.
Kako su “Vijesti” ranije pisale, VDT, Vrhovni sud i Upravni sud su u v.d. stanju, a US radi sa kvorumom na ivici. Nakon isteka mandata Ivici Stankoviću, više pokušaja izbora VDT-a je propalo, pa je na čelu Vrhovnog državnog tužilaštva takođe vršilac dužnosti, poput Skupštine, Vlade, Sudskog savjeta.
Takođe, Vrhovnom, Apelacionom i Upravnom sudu, ali i nekim nižestepenim sudovima, prijeti “paraliza” zbog penzionisanja sudija.
Dijalog o postizanju dvotrećinske većine otpočeo je prošlog ljeta, ali nije nastavljen...
Bajramspahić kaže da politički akteri mjesecima javno “zlostavljaju” jedni druge, a onda, reda radi, pozivaju na dogovor.
Vrhunac je, navodi, da sad dva koaliciona partnera (DF i Demokrate) “siluju” trećeg (GP URA) da ostane s njima u političkoj većini, iako on to javno odbija i izražava volju da raskine politički brak.
Takva pojava, tvrdi, nije se vidjela čak ni na ovim prostorima. “Uz sve navedeno, imamo najave da će se silom sprečavati izbor novog predsjednika Skupštine i Vlade. Mislim da je najporaznije što se preko takvih najava prelazi kao da su najobičnija stvar. Kao društvo ne smijemo da oguglamo, da prihvatimo da partije prijete nasiljem i da sila bude jedna od opcija u paleti njihovog djelovanja svaki put kad im se nešto ne sviđa”, naglašava Bajramspahić, poručujući da stranke treba da rješavaju probleme građana, a ne da ih u kontinuitetu kreiraju i “priređuju stresove”, dok ustavna tijela koja treba da donose odluke drže blokiranim.
Bajramspahić: Zbog partijskih interesa propuštamo sve vozove
Sagovornica podsjeća da je nakon 1952. godine, kad je osnovana Evropska zajednica za ugalj i čelik, bilo sedam talasa proširenja EU, te da joj se od 1995. pridružilo 16 država.
“Mi smo sve to vrijeme bili zauzeti neproduktivnim konfliktima i propustili smo svaki voz. Nažalost, i sad se ponašamo dezorijentisano i ukopano u uskostranačke interese iz kojih ništa ne vidimo. U međuvremenu, očekuje se i da Gruzija i Moldavija svakog trena podnesu zahtjev za dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU”, navela je Bajramspahić.
Garčević: Očekuje se da se ponašamo kao NATO članica, Đukanović znao kako da reaguje
Profesor na Univerzitetu u Bostonu, bivši diplomata, i koordinator za NATO Vesko Garčević, upozorava da zastoj u funkcionisanju Savjeta za odbranu i bezbjednost neće biti dobro primljen u Briselu. “Iako se ovo dešavalo i drugim članicama prije nas, sadašnja situacija teško može da se poredi sa bilo čim drugim u posljednjih 20 godina. Posljednji put kad je NATO trebalo da reaguje na jednu ovako komplikovanu situaciju, bilo je nakon terorističkog napada na SAD 2001”, rekao je Garčević “Vijestima”.
Podsjeća da crnogorske obaveze proističu iz članstva države u Alijansi. “Vladajuća koalicija je fragmentirana i dezorijentisana kad je u pitanju invazija na Ukrajinu, ali, nažalost, to je bio slučaj i kod nekih drugih vanjskopolitičkih pitanja. Kasnili smo s reakcijom na ukrajinsku krizu. Vlada je dala podršku kad je morala, što je ostavilo utisak da je to nevoljno učinila”, kaže Garčević.
DF i Demokrate su, kako dodaje, pokušavali da se drže po strani ili da zauzmu “neutralnu” poziciju, poput one koju promoviše Srbija, odnosno njen predsjednik Aleksandar Vučić. “Jednostavno, ovo nije vrijeme za spekulacije. Ovo je vrijeme kad se od nas očekuje da se ponašamo kao članica NATO-a. U takvom kontekstu, koji je obilježen lutanjem i nedostatkom hrabrosti, predsjednik (Milo) Đukanović je zauzeo jasnu poziciju podrške NATO-u i zapadnim partnerima. Da budemo jasni - u ovakvim situacijama na Zapadu nemaju vremena da ulaze u naše podjele i neslaganja. Od zemalja se očekuju da se opredijele i to je ono što je najvažnije, jer to trenutak nameće”, rekao je Garčević.
Smatra da je sigurno da će ovakvim postavljanjem pozicija Đukanović da ojača i da će biti prepoznat kao neko ko je stao uz NATO, odnosno EU, “jer ovdje su i EU i NATO ujedinjeni, kad je bilo najteže”. “Izuzev GP URA, u Vladi su dugo oklijevali da bilo šta kažu o Ukrajini, i Đukanović je znao kako da tu prazninu popuni”, kazao je Garčević odgovarajući na pitanje da li će međunarodni partneri imati razumijevanje za Crnu Goru i blokadu njenih institucija, i da li je to šansa za Đukanovića da se ponovo pozicionira kao faktor stabilnosti.
Bonus video:
