Međusobna uslovljavanja partija koje pregovaraju o formiranju manjinske vlade, znak su da ona ne može biti stabilna i da će politički akteri koji će je eventualno činiti teško naći zajednički jezik o ključnim pitanjima.
To su konstatovali sagovornici “Vijesti”, komentarišući činjenicu da razgovori o novoj izvršnoj vlasti protiču u atmosferi nepovjerenja i borbe za pozicije, ne rezultirajući dogovorom ni dva i po mjeseca nakon “rušenja” Vlade Zdravka Krivokapića, odnosno mjesec i po nakon što je lider Građanskog pokreta (GP) URA Dritan Abazović dobio od predsjednika države Mila Đukanovića mandat za sastav kabineta.
Građanski aktivista Stefan Đukić, kaže da dužina pregovora o vladi pokazuje da je glavni problem u vezi sa konstituisanjem bilo kog nivoa vlasti u Crnoj Gori - podjela plijena.
To je, prema njegovim riječima, jedini modus u kom partije razmišljaju i jedino što ih istinski interesuje.
”Kad je najavljen ‘pad’ odlazeće Vlade, na proteste trenutnih ministara odgovoreno je da se ‘ne drže tako grčevito za fotelje’, a sad vidimo da je raspodjela fotelja jedino suštinsko pitanje, koliko god vi nešto nazivali evropskim, evroatlantskim, progresivnim, pomiriteljskim... Poruka javnosti vrlo je prosta - partije i političari predstavljaju jednu klasu, okrenutu sebi, koja živi na račun svih građana i čiji je jedini interes osiguravanje ekonomske dobrobiti za partijske članove i, prije svega, rukovodstvo. U periodu velikih požara u zemlji, u kom smo pogođeni ekonomskom krizom zbog rata u Ukrajini, imamo blokadu skoro svih institucija jer je pitanje koja partija će imati koliko ministara, koliko državnih sekretara i koliko direktora javnih preduzeća”, naglašava Đukić za “Vijesti”.
Novinar Nikola Marković, navodi da uslovljavanja potencijalnih budućih partnera u manjinskoj vladi, potvrđuju njegovu hipotezu da ona ne može biti stabilna.
”Baš kao što Krivokapićeva Vlada nije bila stabilna zbog načina i problema koje je imala tokom formiranja, vjerujem da će tako biti i s Abazovićevom vladom. Krivokapićeva Vlada je trajala dok je to htio Abazović, a Abazovićeva će dok to bude želio lider Demokratske partije socijalista (DPS) Đukanović. Krug je zatvoren, a društvena energija koju je proizveo 30. avgust 2020. godine nije iskorišćena za reforme”, ističe on za “Vijesti”.
Iako iz GP URA iz sedmice u sedmicu najavljuju da su nadomak dogovora o vladi, on još nije postignut jer DPS zahtijeva da u njoj budu i njegovi bivši koalicioni partneri - Socijaldemokrate (SD) i Socijaldemokratska partija (SDP) - čemu se protivi Socijalistička narodna partija (SNP).
Ta stranka je uslovila otpočinjanje pregovora o manjinskom kabinetu neulaskom DPS-a, SD-a i SDP-a u njega.
DPS je prethodno najavio parlamentarnu podršku vladi, bez učešća u njoj.
Opet se čeka Glavni odbor SNP-a
Međutim, kako su “Vijesti” ranije pisale, pozivajući se na izvore iz SNP-a, partija Vladimira Jokovića mogla bi da prihvati razgovore o ulasku SDP-a u vlast, zato što je ta stranka nekoliko godina u opoziciji, za razliku od SD-a koji je u opozicionim klupama tek godinu i po.
SNP bi trebalo sjutra, na sjednici Glavnog odbora (GO), da odluči da li im je prihvatljivo da SDP bude dio Abazovićevog kabineta.
Ako se postigne dogovor o formiranju vlade, SNP-u bi, kako su “Vijesti” ranije objavile, trebalo da pripadne šest ministarstava, a SDP-u resori vanjskih poslova i odbrane.
U međuvremenu, iz GP URA za ovu sedmicu najavljuju rasplet pregovora, navodeći da su usaglašeni politički i programski principi kabineta, i da će u njemu biti SDP, ali ne i SD.
Izvršni direktor GP URA, Zoran Mikić, rekao je da će Abazović “prije pravoslavnog Vaskrsa predati zahtjev za sazivanje sjednice parlamenta (na kojoj bi se birala vlada), i saopštiti javnosti sastav nove vlade”.
Kako pregovori o odmiču, tako se povećava i mogući broj vladinih ministarstava. Iako se do prije nekoliko dana pominjalo da bi budući kabinet trebalo da ima 18 resora, Mikić je saopštio da će ih biti 20, i da će vlada vjerovatno imati tri potpredsjednika.
Ocjenjujući da je aktuelno stanje neodrživo, Marković kaže da misli da će se formiranjem manjinske vlade produbiti politička kriza, jer će dodatno ekstremizovati političke polove.
Tvrdi da se umjesto građanskog pomirenja i spuštanja tenzija, dešava sasvim suprotan proces, koji opet kanališe lider DPS-a.
”Pomiriće se međusobno posvađani politički predstavnici poput Demokratskog fronta (DF) i Demokata na jednoj strani, i GP URA i DPS-a na drugoj. Na taj način stvara se privid da se opet dijelimo po nacionalnoj osnovi, iako suština novih podjela nije u tome već u odnosu prema bivšem režimu. Takođe, priča da manjinska vlada nema smisla bez Srba, uz insistiranje da SNP bude njen dio, neuspješan je pokušaj maskiranja da je graničnik novih podjela političko oživljavanje Đukanovića, a ne vjera i nacija. Zato smo u prilici da vidimo da ideju manjinske vlade sa nacionalnih i vjerskih pozicija brane dominantno Đukanovićevi sljedbenici”, napominje Marković.
Teško do brojke 49
Iako je koalicija “Crno na bijelo” (GP URA i CIVIS), koja je predložila manjinsku vladu, krenula u pregovore o njenom formiranju s ciljem obezbjeđivanja podrške najmanje 49 poslanika - koliko je neophodno za izbor vrhovnog državnog tužioca, sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta - gotovo je izvjesno da neće osigurati taj broj glasova.
Uz podršku DPS-a, SDP-a, SNP-a i manjinskih stranaka, “Crno na bijelo” može računati na maksimalno 46 glasova, što znači da će za deblokadu ključnih pravosudnih institucija morati da traži pomoć ostalih parlamentarnih subjekata.
Iz SD su poručili da sigurno neće dati podršku vladi i parlamentu, i da su odbili pokušaje da se neulazak u vladu “nadomjesti pozicijama ‘po dubini’ i ‘širini’”.
Đukić kaže da to što SD neće biti u vladi, ne mora da znači da ne bi mogao da glasa za bilo koje rješenje. Dodaje da je ipak važnije drugo pitanje.
”Ako iz GP URA i SNP-a dobijamo obećanja da ćemo konačno svjedočiti pravdi u pravnom sistemu, da će osumnjičeni za korupciju i mnoga krivična djela u kojima je oštećena državna imovina odgovarati, kako će za njih glasati iz SD-a, a pogotovo iz DPS-a (mada imamo prestupnike iz BS-a i drugih partija), ako nam se obećava konačno procesuiranje ljudi kao što su Ivan Brajović (SD) ili Petar Ivanović (DPS)? Ne mogu da zamislim da se može naći zajednički jezik među ovim konstituentima po bilo kom od ključnih pitanja čijem razriješenju smo se nadali 30. avgusta”.
Nova vlada bi odluke o najspornijim političkim pitanjima - poput održavanja popisa stanovništva, potpisivanja ugovora s vjerskim zajednicama i eventualnog pristupanja regionalnim inicijativama - trebalo da donosi kvalifikovanom većinom, koja će se tek utvrditi.
SDP je predložio da to bude dvotrećinska većina, što je neprihvatljivo SNP-u.
Hod GP URA "po tankoj žici"
Marković kaže da mu se čini da GP URA hoda po tankoj žici jer misli da će neke važne odluke - poput potpisivanja temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) - izglasati sa DF-om i Demokratama, a neke druge sa DPS-om i SD-om.
”Ne vjerujem da to može biti dugoročno održivo”.
Iako je još mnogo nepoznanica po pitanju nove izvršne vlasti, Đukić ocjenjuje da je sistem partitokratije jedino što će je - ako bude izabrana - održavati u životu.
”Ono što će vladu održavati je svijest da mora potrajati kako bi se ublažio udar na rejting partija koje će pretrpjeti ulaskom u vladu. Zadatak konstituenata je prije svega da sa pozicije moći, i prilikom da zaposle svoje ljude (još više nego ranije) - daju glavnu riječ u tome koji će posao otići u koje ruke i ko će imati priliku da dobije kakav ugovor u javnim nabavkama, te da u mnogo većem pristupu medijima pokažu biračima da je korisno glasati partije na vlasti...”
Abazović je ranije najavio da će nova vlada imati nekoliko zadataka, među kojima je najvažniji deblokada evropskog puta države.
Preostali su, rekao je, priprema ljetnje turističke sezone, izborna reforma, potpisivanje temeljnog ugovora sa SPC...
Vlada bi trebalo da bude oročena na godinu, iako iz nekih partija dolaze glasovi da bi trebalo da traje duže.
Đukić: Đukanović govori istinu kad kaže da će se DPS pitati
Upitan kako gleda na to što ni GP URA, ni SNP nisu reagovali na prošlonedjeljnu indirektnu Đukanovićevu poruku da će DPS imati značajan uticaj na novu vlast, Đukić odgovara da Abazovićeva i Jokovićeva stranka ignorišu takve izjave, nadajući se da će neko značajno hapšenje zamagliti tu činjenicu biračima.
”Đukanovićeva izjava je, vrlo prosto, istina. U početku smo imali, slobodno ću reći, maštarije, da će se glasati po principu švedskog stola - većinu za neke zakone će davati DPS, a za druge DF i Demokrate. Tako stvari ne funkcionišu ni u mnogo naprednijim demokratijama, a kamoli kod nas. Kad je konačno postalo jasno da DF neće da izigrava korisnu zamjenu, uz izjavu Đukanovića, postaje jasno da će bilo kakvi reformski zakoni, uključujući one o porijeklu imovine i lustraciji, morati biti napisani na način koji je prihvatljiv za DPS”.
Na isto pitanje, Marković odgovara da će manjinska vlada biti izraz političke volje DPS-a i da je samo tehničko pitanje kako će se ta volja realizovati.
”U ovoj političkoj čorbi koja se krčka oko manjinske vlade, zapršku sprema Đukanović. Ne misli valjda neko da će lider DPS-a dozvoliti da kroz manjinsku vladu ojača GP URA, koja se bori za iste glasove kao DPS...”
Marković: DPS će kontrolisati vladu preko manjinskih partija
Komentarišući najavu da bi dio nove vlade mogla biti i vanparlamentarna Hrvatska građanska inicijativa (HGI), Marković kaže da je važno da manjinske stranke budu dio svake vlade, jer se, prema njegovim riječima, samo tako Crna Gora može izgraditi kao građansko društvo.
”Politički predstavnici manjina sasvim prirodno gledaju svoj interes. Ne zaboravimo da je većina njih decenijski partner DPS-a i da su u tome ostali dosljedni i nakon 30. avgusta. Oni u vladu ulaze zbog svojih nacionalnih interesa, a Đukanoviću je to idealan način da kontroliše većinu u vladi. Jer, ne zaboravimo, i odluke na vladi se donose glasanjem, a već imamo praksu da nije neobično ako premijer bude opstruiran ili preglasan. Jer Abazović treba da računa na to da mu se kao premijeru može desiti isto ono što je on radio Krivokapiću”.
Poštujući ideju da vlada u svakoj multikulturalnoj državi mora biti inkluzivna za sve nacije, mora se, kaže Đukić, postaviti i pitanje - ko ima pravo da predstavlja određenu grupu građana.
”HGI je ostvario jako loš rezultat na izborima, a još pamtimo čudnu raspodjelu glasova s izbora 2016. kad su za njih navodno glasali u Andrijevici i Pljevljima, sredinama u kojima nema hrvatske nacionalne manjine. Kao što se smatra da je potrebno da u vladi bude Bošnjačka stranka (BS) - da nije dovoljna Stranka pravde i pomirenja (SPP), koalicioni partner GP URA, jer BS ima stvarno utemeljenje u biračkom tijelu - tako ne možemo reći da HGI ima utemeljenje u bilo kom biračkom tijelu, i njihovo eventualno uključivanje je još jedan pokazatelj činjenice da ova vlada ne odgovara biračkoj volji građana”.
Bonus video:
