Crna Gora je jedna od zemalja sa najmanjim brojem usvojenih preporuka Grupe države za borbu protiv korupcije (GRECO) koje se odnose na sprečavanje korupcije među sudijama, pokazuje izvještaj tog antikorupcijskog tijela Savjeta Evrope.
U izvještaju za 2021.godinu, koji je objavljen danas, navodi se da procenat nesprovedenih preporuka Crne Gore u pogledu sprečavanja korupcije među sudijama iznosi 66,7 odsto.
Crna Gora je među državama sa visokim procentom ispunjavanja smjernica koje se odnose na sprečavanje korupcije među poslanicima, odnosno, 75 odsto preporuka je u potpunosti primijenjeno, a 25 odsto djelimično.
Takođe, je i među državama koje su u potpunosti ispunile sve preporuke koje se odnose na tužioce.
Od ukupno 11 preporuka GRECO-a za parlamentarce, sudije i tužioce, Crna Gora je implementirala 72, 7 odsto, djelimično implementirala- 9,1, dok je procenat nerealizovanih preporuka 18,2 odsto.
Izvještaj razmatra mjere za sprečavanje korupcije preduzete u državama članicama GRECO 2021. godine u okviru 5. kruga evaluacije, koja se fokusira na centralne vlade – uključujući najviše funkcije izvršne vlasti – i organe za sprovođenje zakona. Takođe ispituje korake preduzete u okviru 4. kruga evaluacije GRECO - koji se odnosi na poslanike, sudije i tužioce.
Tijelo za borbu protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO) u svom godišnjem izvještaju navodi da vlade treba da povećaju transparentnost i odgovornost u lobiranju kako bi obezbijedile da građani znaju koji akteri nastoje da utiču na političke odluke, sve sa ciljem smanjenja rizika od koruptivnih praksi.
Uzimajući u obzir da je lobiranje legitimna aktivnost koja može da doprinese demokratskim procesima i donošenju odluka na osnovu adekvatnog informisanja, GRECO podsjeća da je od suštinskog značaja da se antikorupcijski standardi u potpunosti poštuju.
"Ovo može obuhvatati uspostavljanje registara lobista, u kojima se navodi da li su kontakti formalni ili neformalni, identitet osoba koje su bile u kontaktu i teme o kojima se razgovaralo".
Predsjednik GRECO-a Marin Mrčela kazao je da je „povjerenje javnosti u nekim slučajevima u poslednje vrijeme testirano do krajnjih granica jer se korupcijski skandali redovno pojavljuju u medijima“.
On je ocijenio da javnost ima pravo da zna ko utiče na političke odluke, te da bi pristup ovoj vrsti informacija trebalo da bude jednostavan i brz. Vlade, kako je istakao, treba da usvoje detaljna pravila za sprečavanje rizika od korupcije.
„Uopšteno govoreći, 2021. godine smo vidjeli napredak u sprovođenju preporuka GRECO-a, ali potrebno je dodatno ubrzati unapređenje, posebno u vezi sa antikorupcijskim mjerama u pogledu poslanika i najviših funkcija izvršne vlasti. Pored toga, ključno je da, kada se reforme usvoje, antikorupcijske mjere budu u potpunosti operativne i efikasne”, kazao je Mrčela.
Do kraja 2021. GRECO je završio evaluaciju 23 države u pogledu najviših izvršnih funkcija u centralnim vladama i organima za sprovođenje zakona. Petnaest izvještaja o usklađenosti objavljenih do 31. decembra 2021. godine pokazalo je da je napredak u primjeni preporuka bio spor: samo 18 odsto preporuka je u potpunosti sprovedeno, 38 odsto je djelimično sprovedeno, a 44 odsto je ostalo neprimijenjeno.
Tokom 2021. godine, poboljšana je usklađenost država članica GRECO sa preporukama 4. kruga evaluacije: skoro polovina je u potpunosti sprovedena na kraju 2021. godine, dok je 37 odsto djelimično sprovedeno, a 18 odsto nije sprovedeno. Nedostatak napretka u ispunjavanju preporuka koje se odnose na poslanike i dalje predstavlja izazov: 36 odsto preporuka je u potpunosti sprovedeno, u poređenju sa 47 odsto u odnosu na sudije i 54 odsto u odnosu na tužioce.
Krajem 2021. godine, 13 zemalja je bilo predmet 4. kruga evaluacije GRECO o usklađenosti: Jermenija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Danska, Njemačka, Mađarska, Republika Moldavija, Poljska, Rumunija, Turska i Ukrajina, kao i Luksemburg i Srbija, koji zbog novih izvještaja o usklađenosti objavljenih 2022. godine više ne podliježu ovoj proceduri.
Grupa zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO) je tijelo Savjeta Evrope koje ima za cilj poboljšanje kapaciteta članica za borbu protiv korupcije nadgledanjem njihove usklađenosti sa anti-korupcijskim standardima. Pomaže državama da identifikuju nedostatke u nacionalnim anti-korupcijskim politikama, podstičući neophodne zakonodavne, institucionalne i praktične reforme.
Bonus video:
