Institucije izvršne vlasti nisu ostvarile ozbiljnije rezultate u borbi protiv korupcije od kraja avgusta 2020. godine i smjene trodecenijskog režima Demokratske partije socijalista (DPS), iako su i prethodna i aktuelna Vlada njeno suzbijanje postavile kao jedan od prioriteta.
To se zaključuje iz odgovora koje je “Vijestima” dostavilo više institucija, predstavljajući učinke u suprotstavljanju korupciji.
Iako se u pojedinim ministarstvima temeljnije radilo na ovom planu, veći rezultati nisu se mogli očekivati bez pomoći pravosuđa, čije ključne institucije još nisu izašle iz v. d. stanja, dok su neke “odblokirane” tek nedavno.
Međutim, nepoznat je epilog većine prijava koje su predate tužilaštvima, a koje se odnose na sumnjive poslove DPS vlasti i njihovih dugogodišnjih političkih partnera.
Nakon avgusta 2020. u dijelu resora ustanovljena su antikorupcijska odjeljenja, formiran je Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou, a aktuelna Vlada najavljuje stvaranje novih tijela s istom ili sličnom funkcijom.
Dok iz kabineta premijera Dritana Abazovića tvrde da je od formiranja prošle i izbora nove Vlade došlo do “najintezivnije borbe protiv korupcije od višestranačja u Crnoj Gori”, tako ne misle predstavnici civilnog sektora, koji ocjenjuju da se antikorupcijska tijela godinama gomilaju, a da su bilansi njihovog rada zanemarljivi.
Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, kaže da je vlast nakon avgusta 2020. godine, cijelu antikorupcijsku politiku, bez ikakve analize, zasnovala na ideji da je problem u tome što njihovi ljudi nisu na mjestima kontrole.
Zbog toga su, objašnjava, zaposlili značajan broj službenika da vrše “provjere”, pa su tako već kompleksan sistem dodatno uvećali.
”Odmah je bilo jasno da novi ljudi, bez radnog iskustva, nemaju nikakvu šansu da utvrde zloupotrebe veoma iskusnih ljudi koji su radili na prikrivanju tragova. Rezultati antikorupcijskih odjeljenja u ministarstvima su beznačajni”, ističe Bajramspahić za “Vijesti”.
Iz Abazovićevog kabineta poručuju da je korupcija svedena na minimum, navodeći da su napadnute sve vrste mafije, da su uhapšeni brojni funkcioneri optuženi za korupciju i organizovani kriminal, te da su smijenjeni mnogi funkcioneri u sektoru bezbjednosti.
Serija afera, čiji su ključni akteri oni koji bi trebalo da budu prvoborci protiv kriminala i korupcije, kulminirala je nedavnim hapšenjima bivše dugogodišnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.
”Podsjećamo da su u pomenutom periodu razobličene brojne afere, ali da je nedostajala aktivnost Tužilaštva, na čelu s prethodnim rukovodstvom”, rekli su “Vijestima”.
Odgovarajući listu, oni kao primjer konkretnog rada navode Odjeljenje za borbu protiv korupcije Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), koje je formirano u januaru prošle godine i koje je tužilaštvu predalo prijave protiv bivših funkcionera i čelnika državnih kompanija, kojima su rukovodili kadrovi DPS-a, Socijaldemokrata (SD) i Bošnjačke stranke (BS), čiji je lider odnedavno na čelu MKI.
Kako je “Vijestima” rekao načelnik Odjeljenja Milorad Milošević, ono je za 16 mjeseci funkcionisanja tužiocima pripremilo 15 informacija.
”Postupci sprovedeni u okviru Odjeljenja riješeni su u 18 slučajeva, dva su proslijeđena Upravi za inspekcijske poslove, dok je ukupno 13 pripremljenih informacija (s detaljnim prilozima) o mogućem postojanju krivičnih djela proslijeđeno Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT), Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. Tokom 2022. VDT-u, odnosno SDT-u, upućene su još dvije informacije o mogućem postojanju krivičnih djela”, naglašava on.
Informacije se, između ostalog, odnose na navodno sporne poslove u Montekargu, Željezničkoj infrastrukturi, Barskoj plovidbi, Crnogorskoj plovidbi, Elektroprivredi Crne Gore (EPCG), na sumnjivi izvoz 2,6 hiljada tona rude boksita iz Nikšića...
U martu su predate informacije koje se odnose na sumnje za krivična djela u produženom trajanju i zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada bivšeg ministra saobraćaja Osmana Nurkovića (BS) i bivšeg direktora Uprave za saobraćaj Sava Parače (DPS).
Milošević naglašava da je Odjeljenje lani ukazivalo zaposlenima i odgovornim menadžerima kompanija iz MKI na različite zloupotrebe, namještene tendere, nepotizam, falične ugovore, falsifikovana dokumenta, dodajući da su samo u Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) zaustavljeni unaprijed namješteni tenderi vrijedni skoro 30 miliona eura.
Odjeljenje MKI do kraja prošle godine primilo je, elektronski ili neposredno, 33 prijave u vezi s nepravilnostima i zloupotrebama u tom ministarstvu.
”Trinaest nepravilnosti bilo je tehničke prirode, osam se odnosilo na ugovore, jedna je bila finansijske, a šest administrativne prirode. Dvije opravdane prijave bile su sistemske, dok su se tri odnosile na nepotizam u kompanijama u našem resoru. Osim navedene statistike, Odjeljenje je primilo još desetak prijava koje se nisu odnosile na nadležnosti i djelokrug rada MKI. Te prijave proslijeđene su drugim državnim organima ili su zviždači (podnosioci prijave) upućeni na dalje postupanje”, kaže Milošević.
Iz Odjeljenja za antikorupciju Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, koje je oformljeno krajem februara u tehničkom mandatu bivše Vlade, “Vijestima” su saopštili da su s kolegama iz resora uspjeli da “obrade predmet 10.500 tona pšenice uskladištene u Luci Bar”, te upute prijavu s potrebnom dokumentacijom SDT-u.
”Odjeljenje za antikorupciju je novoformirano odjeljenje i trenutno se radi na tehničkoj i kadrovskoj organizaciji... Smatramo da je, od 30. avgusta 2020. do danas, osim započetih predmeta tzv. visoke korupcije, čemu dajemo svesrdnu podršku, napravljen i veoma značajan korak, a to je izrada nacrta zakona o porijeklu imovine, koji se trenutno nalazi na analizi u nadležnim tijelima EU...”, kazali su oni, dodajući da borba protiv korupcije mora biti zadatak svake vlade.
”Vijestima” na pitanja o učincima u borbi protiv korupcije nisu odgovorili iz Ministarstva odbrane, u okviru kog od 2019. postoji Direkcija za integritet.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) listu nisu odgovorili zašto još nije uspostavljena jedinica koja bi trebalo da ispituje životni stil i imovinsko stanje policijskih službenika. Njeno formiranje iz te institucije godinama najvaljuju.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, u MUP-u čekaju završetak nove sistematizacije, nakon čega planiraju da krenu u taj posao.
Da suprotstavljanje korupciji nakon jedine smjene vlasti na državnim izborima nije urodilo značajnijim rezultatima, svjedoči i slučaj Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou, koji je, uprkos tome što je otvorio neke afere, na kraju, zbog političkih nesuglasica, “stradao” tako što su ga napustili gotovo svi članovi.
Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i bivša članica tog tijela Vanja Ćalović Marković, ranije je kazala da ono nije moglo imati rezultate zbog političke nezainteresovanosti pojedinih članova, te zbog institucionalnih opstrukcija.
Na pitanje zašto je Nacionalni savjet neuspješno završio svoju misiju, iz Abazovićevog kabineta odgovaraju da nisu saglasni s tom ocjenom.
”Prije svega, Crna Gora je prvi put dobila jedno takvo tijelo... Tokom rada Nacionalnog savjeta otvoreno je više korupcionaških afera, za šta posebne zasluge idu rukovoditeljki stručnog tima Savjeta Vanji Ćalović Marković. Potrebno je podsjetiti na afere ‘Stanovi’, ‘Auto-put’, ‘Slobodna zona Luke Bar’ i brojne druge koje je pokrenuo Savjet, na čijem čelu se nalazio tadašnji potpredsjednik Vlade, a današnji premijer Abazović”.
Bajramspahić kaže da svaki novi slučaj korupcije pokazuje da se ona nesmetano odvijala uprkos postojanju svih tijela i mjera, dodajući da se zaboravlja da cijeli glomazni antikorupcijski sistem jako košta, a proizvodi malo.
”Ponekad se čini da ima više kontrolora nego stvarnih ‘radnika’ u upravi... “, podvlači ona.
Podsjetila je da je nova Vlada, ministru bez portfelja (Zoranu Miljaniću) dodijelila da se bavi borbom protiv korupcije, iako je, dodaje, ona već u nadleženosti ministarstava pravde i unutrašnjih poslova.
”Ne samo da ministar bez portfelja ne može bez druga dva ministarstva uraditi apsolutno ništa, nego Ministarstvo pravde vodi poglavlje 23 čija je to isključiva nadležnost, jer se antikorupcijske politike razvijaju u najužoj saradnji s EU i predmet su detaljnih analiza i ocjene. Pod okriljem pregovora i u saradnji s evropskim ekspertima, treba uraditi cost-benefit analizu kompletnog sistema za borbu protiv korupcije i odustati od hiperprodukcije mehanizama i tijela i pružiti veću budžetsku podršku onome što funkcioniše i daje rezultate”, naglašava Bajramspahić.
Međutim, Vlada najavljuje formiranje novog organa - nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, u kom bi, osim predstavnika ključnih institucija, trebalo da budu i ljudi iz NVO sektora i privrede.
Miljanić, ipak, nije mogao da precizira kad će to tijelo biti kreirano, rekavši da najprije treba da bude izrađena nacionalna strategija za borbu protiv korupcije.
”Protiv korupcije se treba boriti sistemski. Moramo obaviti razgovore s relevantnim institucijama sistema, dijelom NVO sektora koji ima iskustvo u borbi protiv korupcije, svim važnijim međunarodnim adresama, kao i predstavnicima Privredne komore i Unije poslodavaca. Da bi nacionalna strategija dobila značaj koji zaslužuje, u najkraćem roku biće formirana radna grupa, sastavljena od predstavnika pomenutih institucija. Svi relevantni međunarodni faktori zainteresovani su da strategija dobije obrise, i pozdravljaju najavu formiranja nacionalnog savjeta”, kazao je Miljanić “Vijestima”.
ASK: Pokrenuli 1.461 prekršajni postupak protiv javnih funkcionera
Iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), predstavljajući rezultate od avgusta 2020, saopštili su “Vijestima” da su u posljednjem kvartalu te godine, cijeloj 2021. i prvom kvartalu 2022, ukupno pokrenuli 1.461 prekršajni postupak protiv javnih funkcionera zbog kršenja odredbi Zakona o sprečavanju korupcije.
”Sud za prekršaje vodi evidenciju o plaćenim kaznama i sprovodi postupak njihovog izvršenja. Podaci kojima ASK raspolaže su da je tokom 2021. ukupan iznos naplaćenih kazni bio 149.242 eura, a u prvom kvartalu ove godine 34.050 eura. Najveći broj pokrenutih prekršajnih postupaka odnosi se na neprijavljivanje prihoda i imovine u zakonskom roku, kao i na prijavljivanje prihoda i imovine s netačnim i nepotpunim podacima”.
Bajramspahić: Usvajali sve, primjenjivali - ništa
Bajramspahić kaže da je tokom decenije od otvaranja pregovora s EU, vlast koju je vodio DPS bila izuzetno otvorena za uvođenje svih inovacija iz domena antikorupcije, ali isključivo normativno.
”Sve novo što se pojavljivalo širom svijeta kao antikorupcijski mehanizam, u Crnoj Gori je usvajano, ali gotovo da ništa od toga nije sprovođeno ili implementirano sa smislom. Zbog toga Crna Gora ima jedan od najrazruđenijih antikorupcijskih okvira i najdetaljniju regulativu, ogroman broj tijela s kontrolnim ili nadzornim ovlašćenjima: unutrašnje kontrole, upravni nadzor, inspekcije, etičke i disciplinske komisije, prekršajnu i krivičnu odgovornost, parlamentarni nadzor, PIFC, Državnu revizorsku instituciju, ASK, zaštitu zviždača, bezbjednosne provjere, planove i menadžere integriteta, regulativu o imovinskim kartonima, finansiranju partija... Godinama je rađeno na uvođenju velikog broja mjera za prevenciju korupcije, a postojao je pritisak i da se razvijaju kapaciteti za represiju, posebno kad je u pitanju SDT”.
Milošević: Manjina radi, većina se slika za novine
Milošević ocjenjuje da od avgusta 2020. nisu svi bili iskreni u borbi protiv korupcije.
Navodi da rijetki pojedinci u državnoj službi, medijima i NVO ozbiljno rade na tom polju, dok je, kaže, većem broju prisutnih na javnoj sceni to više služilo za političku promociju i “slikanje za novine”.
”Za pravu borbu protiv korupcije neophodno je imati dobar i uigran stručni istraživački tim pravnika i ekonomista... Mišljenja smo da prave rezultate tek treba da donesu eventualno pokrenuti procesi pred nadležnim tužilačkim organima”.
Bonus video:
