Danas su suviše realne devedesete godine prošlog vijeka, jer ideologija devedesetih nije poražena. Za vrijeme Slobodana Miloševića imali smo memorandumski nacionalizam, a danas izvorni, iz Drugog svjetskog rata - ocijenio je ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ranko Krivokapić.
On je bio jedan od učesnika panela na konferenciji Centra za demokratsku tranziciju (CDT) - "Da li je evropska perspektiva Zapadnog Balkana mit ili realnost?".
"Kakva god da je EU, mi smo krivi. Iako nisu savršeni profesori, mi smo loši đaci. Naš problem su naše elite, naša društva, naše religijske zajednice... Da nema Evrospke unije (EU), gdje bismo bili? Nemam nikakvu dilemu - ratovali bismo. Fale elite u EU, ali ne fali sistem. Budimo vrlo objektivni prema sebi - nemamo društvene, obrazovne, političke elite. Crna Gora ima šansu da i ovakva pošalje neke dobre poruke, koje je naslijedila iz prošlosti. Crna Gora je u vozu. Njen put ka EU biće stimulativan za ova društva", podvukao je Krivokapić, dodajući da ne bi trošio riječi na regionalnu inicijativu "Otvoreni Balkan" koji je, prema njegovim riječima, prekjuče zamalo postao "odvojeni Balkan".
Bivši predsjednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova SR Jugoslavije, Zoran Živković, kazao je da je ono što je urađeno u Srbiji od 5. oktobra 2000. do 2003. godine i atentata na Zorana Đinđića - nešto najbolje što se desilo u toj državi.
"Vratili smo je na pravi put, s kog se izgubila ko zna kad. Da li je evropska perspektiva Zapadnog Balkana (ZB) mit ili realnost - to je realni mit ili mitološka realnost. Velika je odgovornost EU što nas nije pritisnula jače, da svi postanemo evropejci. To se nije desilo...", rekao je Živković.
On smatra da je dolazak Aleksandra Vučića na vlast u Srbiji - kontrarevolucija.
"Iz njegove vlasti pljuju EU, a veličaju Rusiju i njenog predsjednika Vladimira Putina. Ta Evropa imala je povjerenje u Vučića kao u stabilokratu. Međutim, ne možemo na Balkanu da pričamo diplomatskim rečnikom. EU mora da natjera sve države na ZB da prihvate njena osnovna načela. U suprotnom, imaćemo Ukrajinu ili Moldaviju stalno. Nemam ništa protiv Rusije, volim njenu kulturu, ali politika koja se tamo vodi je užas - ne samo za Ruse, već za sve. Mora se obezbijediti trajna garancija mira na ovim prostorima", istakao je Živković.
On naglašava da EU mora jasno definisati ciljeve.
"Ako ZB ima budućnost na evropskom putu, onda jasno napišite šta to znači. Autokrate ili kriminalce koji su na čelu država, ne treba da tapšete po ramenu...".
Bivša predsjednica Vlade Hrvatske, Jadranka Kosor, ocijenila je da je trenutno na sceni najslabija Evropska komisija (EK) i najslabije evropsko vođstvo.
"Odluka EU o dodjeljivanju statusa kandidata Ukrajini, odraz je straha da se ne bi bilo politički korektan. Međutim, predsjedniku Ukrajine Voldomiru Zelenskom trebalo je reći da dodjela statusa kandidata - ne znači ništa. Zemljama ZB EU je juče (na samitu Savjeta EU) ponudila nulu. To je poražavajući rezultat... EU u ovom trenutku u fokusu interesa nije Zapadni Balkan", podvukla je Kosor.
Ona je poručila da treba istinski htjeti ući u EU, slijediti evropski put, ostvariti reforme, boriti se iskreno protiv korupcije...
"Morate to iskreno željeti i morate pokazati da nemate fige u džepu."
Novinar i diplomata iz Bosne i Hercegovine (BiH), Zlatko Dizdarević, naveo je da je BiH danas mnogo dalje u odnosu na ono što se očekivalo, obećavalo, u odnosu na stvari koje su se razvijale...
"Danas se nalazimo mnogo dalje od bilo kakvog dobrog rješenja, nego što su slutnje s lošim rješenjima. Živimo realnost u kojoj je projekat političkih elita u BiH da se ne napravi nijedan korak prema EU. Stvar uopšte nije slučajna. Dejtonski sporazum, koji nikad nije prerastao u Ustav, u sistem, bio je snažno pritisnut s dvije međunarodne doktrine. Jedna je ta da sporazum ne pominje gubitnike i pobjednike u ratu. Na temelju toga, napravljen je sporazum koji je šizofren sa strane ustavnih načela. Jedan entitet je napravljen kao država, a drugi kao raspadajuća država. Sve je urađeno da se dođe do ovoga što sad imamo", kazao je.
Dizdarević dodaje da EU ne zna šta će s BiH i da nema rješenja za tu državu.
"Iz profitabilno-političkih razloga, projekat u BiH je poraziti drugoga, posvađati se, sprovoditi etnonacionalizam... BiH funkcioniše na dogovoru tri kartela iza zavjese, a građani su primorani da se dijele", objašnjava Dizdarević.
On smatra da EU mora preći preko formalnih zahtjeva, dodajući da su Ukrajina i Moldavija dobile status kandidata EU po principu političkog opredjeljenja, a ne formalnih uslova.
"Treba omogućiti BiH da postane kandidat", zaključio je.
Bonus video:
