Predsjedniku nema ko da piše

Bivša skupštinska većina pokušaće da do ponedjeljka prikupi i pošalje predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću 41 potpis podrške predlogu da lider Demosa Miodrag Lekić bude mandatar za sastav nove vlade.

Ako u tome ne uspiju, Đukanović potencijalno može predložiti drugog mandatara, ali je izglednije da bi se u toj situaciji išlo ka vanrednim izborima.

Do njih vode raspuštanje Skupštine ili skraćenje njenog mandata, koje može predložiti i šef države.

Prema sadašnoj situaciji, kad nema nagovještaja dogovora starih saveznika, a nakon sinoćnjeg saopštenja Demokratske partije socijalista (DPS) poslije konsultacija sa predsjednikom države koji je i njihov lider - da je odlazak na birališta najbolja opcija - izvjesniji su prijevremeni parlamentarni izbori.

”Stara većina” ni juče, nakon šeste runde pregovora, nije uspjela da se približi kompromisu o formiranju nove vlasti, iako su se partije dan ranije usaglasile da Lekić bude predlog za mandatara.

Juče se očekivalo da stranke odu s potpisima Đukanoviću, ali se to nije desilo jer, kako tvrdi dio partijskih lidera, Građanski pokret (GP) URA i dalje odbija da parafira predlog s Lekićevim imenom, insistirajući da se prethodno utvrdi podjela svih pozicija u izvršnoj vlasti. To je sinoć i potvrdio lider te partije i premijer u tehničkom mandatu, Dritan Abazović.

Zato je najavljeno da će predstavnici stranaka danas nastaviti razgovore, ali je pitanje kakav će biti njihov ishod nakon što je poslanik Demokrata Dragan Krapović sinoć na TV Vijesti, poslije Abazovićeve poruke da neće potpisati predlog za mandatara dok ne bude kompletno dogovora, rekao da je lider GP URA “okončao pregovore”.

Krapović je, međutim, apelovao da se razgovori ne prekidaju i da danas svi budu “za stolom” kako bi dali Lekiću 41 potpis.

Prema informacijama “Vijesti”, predstavnici GP URA na jučerašnjem sastanku u Skupštini ponovili su zahtjev da sa Socijalističkom narodnom partijom (SNP) i manjinskim strankama dobiju sektor bezbjednosti i “kontrolni paket” vlade (jedno ministarstvo više od ostalih), uz dodatni predlog da SNP-u ostane čelno mjesto u parlamentu.

Abazović je preksinoć saopštio da bi bilo logično da ta pozicija pripadne DF-u.

GP URA i SNP ponovili su, takođe, i zahtjev da njihovi ministri u odlazećoj Vladi, ostanu na istim pozicijama i u potencijalnoj budućoj.

S druge strane, Demokratski front (DF) je, kako tvrdi izvor “Vijesti”, tražio osam ministarstava uz dva potpredsjednička mjesta, od koji jedno pokriva sektor bezbjednosti, dok Demokrate žele dva resora manje, što je sinoć potvrdio poslanik te partije Krapović.

Jedna od tema polemike je bila i ta sa čije kvote je potencijalni mandatar Lekić, čija je partija na izborima 2020. godine nastupila u koaliciji “Mir je naša nacija” koju su predvodile Demokrate.

Lider Prave Crne Gore Marko Milačić na sastanku je kazao da njegova partija ne traži ministarske pozicije, ali da mogu da ponude dva kvalitetna kandidata za čelnike resora zdravstva i rada i socijalnog staranja.

Prema sazanjima “Vijesti”, Milačić je naveo da nije zainteresovan da bude ministar, već da sebe vidi na mjestu “gdje može da pomogne u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, ali nije iznosio zahtjev za neku funkciju.

Iz GP URA juče su, u pauzi sastanka, saopštili da je prirodno da ako nemaju dvije najveće funkcije u državi, dobiju neku vrstu “kontrolnog mehanizma” u vladi, ali da to nije prihvaćeno. Ponovili su da DF i Demokrate treba da im daju ponudu o kojoj bi se oni izjasnili na partijskim organima.

Izvršni direktor GP URA Zoran Mikić, rekao je da su odbijeni njihovi predlozi da pokrivaju sektor bezbjednosti, te da kandidat za mandatar Lekić “ima neku vrstu zlatnog glasa” u budućoj vladi. Istakao je da ako ne može da se postigne dogovor, “nije tragično da se ide na vanredne izbore”.

Poslanik Demokrata Krapović optužio je predstavnike GP URA da iznose neistine, rekavši da ta partija nastavlja s ucjenama i ultimatumima.

Istakao je da su u podjeli funkcija Demokrate tražile “minimum minimuma koji treba da im pripadne”, ali nije želio da precizira na koje funkcije pretenduju.

”Ako neko ne želi dogovor, biće svejedno i da im damo cijelu vladu...”, rekao je Krapović na pres-konferenciji u Skupštini.

Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović saopštio je da je njegova stranka odustala od funkcija u potencijalnoj vladi, i da je on predložio da se, ako postoji procjena da je Abazović bezbjednosno ugrožen, otvori mogućnost da bude postavljen za šefa parlamenta.

Milačić je nakon sastanka kazao da partije na današnji nastavak razgovora treba da dođu sa stavom “o minimumu zahtjeva ispod kojih neće ići”.

Pozvao je GP URA da potpiše predlog za Lekića kao mandatara i da pokaže “veću želju za dogovorom”.

”Bilo kako bilo, sjutra (danas) treba da imamo potpise kako bi ih ponijeli predsjedniku države, jer imamo rokove. Lekić ima tri mjeseca, nakon što mu se da mandat, da odredi program i sastav vlade. To je najbolje rješenje... Ništa nije važnije od formiranja vlade u ovom trenutku. Pozivam sve kolege, a naročito iz GP URA, da sjutra imamo 41 potpis za mandatara”, poručio je Milačić, koji se jedini obratio novinarima nakon sastanka.

Đukanović je otpočeo konsultacije sa strankama o mandataru - kog, prema Ustavu, treba da predloži do ponedjeljka - ali se njegovom pozivu juče nisu odazvali DF i Demokrate, već samo predstavnici njegovog DPS-a.

Iz DF-a su saopštili da su Đukanoviću pisali da će ga obavijestiti o imenu mandatara, dok je lider Demokrata Aleksa Bečić preksinoć rekao da je bespredmetno učestvovati u razgovorima sa Đukanovićem ako nema potpisa za Lekića.

Konsultacije s GP URA, Socijaldemokratskom partijom, Socijaldemokratama, SNP-om i Bošnjačkom strankom zakazane su za danas, ali predstavnici GP URA neće učestvovati u njima. Oni su poručili da očekuju da se Đukanovićevom pozivu odazovu “svi oni koji su srušili Vladu s DPS-om”.

Ustavom nije propisano šta se dešava ako predsjednik ne predloži mandatara.

Pravnici koje su “Vijesti” konsultovale imaju različita mišljenja u vezi sa tim. Neki smatraju da on to mora učiniti, drugi da, ako se to ne desi, Đukanović treba da podnese zahtjev za skraćenje mandata Skupštini kako bi se išlo na izbore, dok pojedini misle da šef države može, kao u slučaju kad se ne izabere vlada, odmah raspustiti parlament i raspisati izbore.

Prema Ustavu, ako Đukanović predloži mandatara i ako on ne bude izabran za 90 dana, Skupština se raspušta. U tom slučaju, Đukanović će narednog dana po raspuštanju raspisati izbore.

Predsjednik države prethodnih dana je u više navrata saopštavao da u parlamentu “ne postoji raspoloženje” da se formira vlada i da je realnije da se ide u organizaciju izbora.

To je sinoć saopštila i njegova partija nakon konsultacija o mandataru. Naveli su da bi po državne interese bio poguban još jedan eksperiment, kako su objasnili, struktura koje su više puta pokazale potpuno odsustvo zajedničke vizije o razvoju i budućnosti zemlje.

”Stoga je konstatovano i da je održavanje vanrednih parlamentarnih izbora najbolja opcija za rješavanje postojeće političke i društvene krize”, poručeno je iz DPS-a.

Mandić: Razgovarao sam s Abazovićem, vjerujem u dogovor

Inicijator sastanaka “stare većine” i jedan od lidera DF-a Andrija Mandić, saopštio je sinoć da kod učesnika razgovora registruje želju za dogovorom.

“Ja sam večeras imao razgovor s Abazovićem, gdje sam mu naglasio činjenicu da nam nedostaje taj mali brijeg koji moramo preskočiti, i da bi trebalo da nađemo onaj najoptimalniji model kako da dođemo do rješenja koje svi želimo... Očekujem da će dogovora da bude, i čvrsto vjerujem u dogovor. Bio sam jedan od onih ljudi koji je cijelo vrijeme dijelio veliki optimizam s onima koji žele da dođu do dogovora”.