Crna Gora je u ozbiljnoj krizi, ali tek sada, jer su sve dosadašnje krize bile površne i u službi određene političke poruke - piše hrvatski Jutarnji list o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori.
Iz tog medija osvrnuli su se na vijest da je parlamentarna većina skupila 41 potpis podrške predlogu za pokretanje postupka za utvrđivanje je li predsjednik Milo Đukanović povrijedio Ustav, odnosno postupka za razrješenje predsjednika države, te da je inicijativa dostavljena predsjednici Skupštine.
"Crnogorski predsjednik Milo Đukanović opet je uspio protiv sebe ujediniti većinu crnogorskih stranka zastupljenih u Narodnoj Skupštini. Prvi put je, od davne 1989. godine kad je kao predsjednik omladine ušao u vlast, njegova politička opcija poražena na izborima u avgustu 2020. godine. Formalno, jer je Demokratska partija socijalista (DPS) ostala najjača stranka, ali bez koalicionog potencijala. DPS je postala opozicija, sklepana je vlada stručnjaka pod vođstvom Zdravka Krivokapića koja je ubrzo izgubila većinu zbog Rezolucije kojom je osuđen genocid u Srebrenici, što je alijeniralo prosrbijanske i proruske stranke. Početkom ove godine Dritan Abazović formira manjinsku vladu uz podršku DPS-a koju Đukanović povlači nakon što je potpisan Temeljni ugovor između Srpske pravoslavne crkve i Crne Gore", podsjeća Jutarnji.
Slijedi, kako navode, razdoblje neizvjesnosti, jer nije bilo jasno hoće li se uspjeti formirati nova vlada unutar postojećeg saziva Skupštine ili treba ići na prijevremene izbore.
"Pred sam istek razdoblja za imenovanje novog mandatara postignut je dogovor da to mjesto preuzme Miodrag Lekić, najstariji poslanik, bivši ministar vanjskih poslova i ambasador bivše SR Jugoslavije u Italiji u vrijeme vlasti Slobodana Miloševića. Đukanović je to odbio jer mu nije predočen 41 potpis podrške (Skupština ima 81 poslaničko mjesto), ali potpisi su stigli pred sam kraj zakonskog roka. Đukanović je, uprkos tome, izjavio da smatra najboljim rješenjem skraćenje mandata Skupštine i što skorije održavanje vanrednih izbora", dodaje hrvatski medij.
Odgovor na ponašanje predsjednika predlog je za pokretanje postupka koji bi mogao voditi do njegovog razrješenja. Da bi se Skupština raspustila, potreban je istovjetan broj potpisa koji traži Đukanovićevo razrješenje, ukazuje Jutarnji.
"Prepreka njegovom predlogu prijevremenih izbora stanje je u Ustavnom sudu: u punom sastavu ima sedam mjesta, a sada su popunjena samo tri. Zbog čega ne može rješavati sporove izbornog prava, presudne za izborni proces. Dakle, izbori provedeni u takvim okolnostima mogli bi se smatrati nevaljanima. Đukanović je pozvao Skupštinu da u najkraćem roku izaberu sudije, kako bi se riješila institucionalna kriza u pravosudnom sistemu. Ako se to i dogodi, i dalje ostaje politička kriza u kojoj se zemlja našla. Bez sudija nije moguće sprovesti ni rušenje Đukanovića", ističe se u tekstu.
Jutarnji podsjeća da je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević za Radio Slobodna Evropa, na pitanje očekuje li političku nestabilnost, odgovorila da je nestabilnost prisutna dugo i da poprima zabrinjavajuće razmjere. Uljarević je apostrofirala i da je svim političkim akterima jasno da su izbori rješenje, što se vidi u svim potezima.
"Tako dakle, i u odluci da se krene u obračun s Đukanovićem. Za kojeg sam prije izbora 2020. godine napisao da je strukturni problem Crne Gore i to se pokazalo tačnim: ne shvata da je njegovo vrijeme prošlo i da se mora povući - što mu je teško jer time dovodi u pitanje mrežu, koju je na svim nivoima sistema izgradio u 30 godine, da ne spominjem poslovne interese njegove porodice (brat Aco je vlasnik Prve banke). Nije mu pomogao ni nedavni odgovor na pitanje da li predsjednik, porezni obveznik, treba investirati u poreskom raju. Đukanović je rekao: 'Da, Da. Zašto mislite da je nemoralno da to obavim gdje su porezi niži?' Đukanović i njegov sin Blažo razotkriveni su kao ulagači u poreske oaze u Pandora papirima", navodi autor teksta.
Njegov "napad" na Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), dodaje Jutarnji, može se posmatrati u još jednom svjetlu. "Crna Gora ima potpisane ugovore s većinom religijskih institucija. SPC je najveća među njima. Djeluje, kao i svaka SPC, u skladu s dogmom zaštite srpskih nacionalističkih interesa što je nedavnom izjavom o mogućnosti promjene granica potvrdio patrijarh Porfirije. Ali, većina stanovništva Crne Gore religijski je vezana uz SPC. Sukob Đukanovića i pokojnog mitropolita Amfilohija oko pitanja mogućeg oduzimanja nekretnina SPC-u bio je podsticaj koji je doveo do pada DPS-a s vlasti. Pri čemu treba uzeti u obzir i teze nekih upućenih izvora da je svemu prethodio sukob Đukanovića i Amfilohija oko korišćenja jednog dijela crnogorske obale koji mu Amfilohije nije htio predati. Na protestima, litijama, koje je tokom sukoba pokrenula SPC, učestvovao je i znatan dio birača DPS-a", navodi taj medij.
SPC će, piše Jutarnji, "i dalje djelovati prosrpski i prosrbijanski", ali nakon što je potpisan Temeljni ugovor više se "neće moći pozivati na status žrtve". "Ako postoji institucija koja ima javnu vjerodostojnost, a djeluje destruktivno, reguliranje odnosa može ublažiti razgrađujući učinak. Na ugovor koji je potpisao Abazović može se gledati i iz ovog ugla. Đukanović nema tu širinu".
"Zahtjevom da se Narodna Skupština samoraspusti, umjesto da prihvati mandatara koji će potrajati možda malo duže od Abazovića (koji boravi u Njujorku na sjednici Generalne skupštine UN-a, ne bavi se untašnjom politikom, ali vodi razgovore s američkom administracijom o tome što dalje), Đukanović se izložio udaru sa svih strana. Što bi mogao biti njegov plan jer, ako procedura razrješenja zaživi, nema dvojbe da će organizovati izlazak na ulicu za zaštitu svog lika i djela (strategija 'što gore, to bolje') čime bi se našao u sukobu s pravnim sistemom. Što bi moglo imati ozbiljne posljedice jer Đukanović može mnogo izgubiti i bit će spreman žrtvovati stabilnost Crne Gore za očuvanje svog lika i djela. Inscenirana kriza pri ustoličenju novog mitropolita Joanikija biće dječja igra u odnosu na moguću krizu i sukobe ako se politička borba prelije na ulice. Što otvara prostor prorsbijanskim i proruskim snagama da pokrenu kovitlac koji bi zaprijetio susjedstvu u trenutku kad je stanje na Kosovu više nego osjetljivo. Mokri san planera u Moskvi. Naročito jer bi SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo morali reagovati, pri čemu nije isključeno da bi tražile da Đukanović odstupi, što bi njega odvelo u stanje iracionalnosti", zaključuje se u tekstu.
Bonus video:
