Skupština nije predsjedniku države Milu Đukanoviću dostavila na izjašnjenje Predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je povrijedio Ustav, jer se, kako je objašnjeno, nijesu stekli uslovi za to.
Predlog je krajem septembra dostavila bivša skupštinska većina, odnosno poslanici Demokratskog fronta (DF), Demokratske Crne Gore, Ujedinjene i Prave Crne Gore, Građanskog pokreta (GP) URA, Socijalističke narodne partije (SNP) i CIVIS-a. U predlogu se navodi da je Đukanović povrijedio najviši pravni akt jer na konsultacije za mandatara nije pozvao sve predstavnike partija zastupljenih u parlamentu što je, kako piše, bio dužan da učini.
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović predlog je prošle sedmice vratila na doradu.
”Aktom od 30. septembra 2022. godine predsjednica Skupštine je obavijestila podnosioce Predloga za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, odnosno postupka za razrješenje predsjednika Crne Gore, da je u smislu člana 132 stav 1 i člana 154 stav 1 Poslovnika Skupštine Crne Gore, potrebno da dostavljeni Predlog isprave i usklade sa odredbama člana 98 Ustava i članova 184, 185 i 186 Poslovnika Skupštine. Iz navedenog proizlazi da se nijesu ispunili uslovi da se podneseni Predlog dostavi predsjedniku Crne Gore na izjašnjenje”, kazali su iz Kabineta Đurović, odgovarajući na pitanja “Vijesti”.
Na pitanje koji je rok da se predsjednik izjasni, odgovorili su da nijesu propisani rokovi.
”Ne prejudicirajući dalji tok postupka, niti mogući ishod, radi vaše informacije, u vezi sa izjašnjenjem predsjednika nijesu propisani rokovi, ali se posredno može zaključiti da bi to bilo potrebno prije održavanja sjednice Skupštine na kojoj se raspravlja o Predlogu”, naveli su.
Kako su dodali, rokovi za izjašnjenje predsjednika Crne Gore propisani su Zakonom o Ustavnom sudu, kada je u kasnijoj fazi postupka u pitanju izjašnjenje tom sudu.
”Izjašnjenje Skupštini Crne Gore i izjašnjenje Ustavnom sudu Crne Gore su odvojene radnje koje se sprovode u dvije faze postupka”, pojasnili su.
U Ustavu piše da predsjednik države odgovara za povredu Ustava, da postupak za to može pokrenuti Skupština, na predlog najmanje 25 poslanika.
Predlog za pokretanje postupka Skupština dostavlja predsjedniku Crne Gore na izjašnjenje. Odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud i bez odlaganja je objavljuje i dostavlja Skupštini i predsjedniku Crne Gore.
”Predsjednika Crne Gore Skupština može razriješiti kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav”, piše u odredbi na koju se pozivaju inicijatori za smjenu Đukanovića.
Međutim, Ustavni sud nema kvorum za rad jer je četvoro sudija otišlo u penziju, a ostalo ih je samo troje. U Skupštini je u toku procedura za izbor četvoro sudija Ustavnog suda.
Stara većina (koja je formirala vlast nakon izbora u avgustu 2020) navela je da je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav jer nije pozvao na razgovore o sastavu nove vlade Demos, Ujedinjenu i Pravu Crnu Goru, Radničku partiju i Savez građana CIVIS, “dok je pozvana Liberalna partija koja ima jednako mandata kao i prethodno nabrojane stranke”.
”Takvu selektivnost Ustav Crne Gore ne poznaje”, piše u obrazloženju predloga.
Dodaje se da Đukanović tim činom nije pozvao na razgovor ni lidera Demosa Miodraga Lekića, koji je dogovorom parlamentarne većine dobio podršku 41 poslanika da bude mandatar za sastav nove vlade, nakon pada manjinske Vlade Dritana Abazovića.
”Takođe, sasvim je neustavno njegovo pozivanje na potpise poslanika kao uslovu za predlog mandatara jer je takva obaveza po Ustavu ne postoji. Iz javne podrške svih članica parlamentarne većine od 41 poslanika Đukanović se mogao nedvosmisleno uvjeriti da Miodrag Lekić ima nespornu podršku da bude mandatar za sastav Vlade”, navodi se u obrazloženju predloga.
Kako se dodaje, predsjednik Crne Gore je obavezan da po Ustavu Crne Gore predloži mandatara, a naročito je važno da konkretnoj osobi povjeri mandat kada postoji podrška kandidatu za mandatara, što on nije učinio, već je “neustavno odbio da ga predloži, iako je imao javan i očigledan uvid u saglasnost svih partija parlamentarne većine oko tog pitanja, o čemu ga je 19. septembra 2022. godine, dakle prije isteka vremena od 30 dana nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi Dritana Abazovića, u ime svih stranaka parlamentarne većine i 41 poslanika, dopisom obavijestio predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić”.
Bonus video:
