Da bi napravila dalje korake na putu ka EU, Crna Gora mora da otkloni nedostatke u oblastima slobode izražavanja i medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, te da ubrza i produbi reforme u oblasti pravosuđa, posebno kada je riječ o njegovoj nezavisnosti, profesionalnosti i odgovornosti, preporuke su iz novog izvještaja Evropske komisije (EK).
To su uglavnom sugestije koje se ponavljaju godinama u dokumentima EK.
”Tempo ovog posla odrediće Crna Gora”, navedeno je u izvještaju uz podsjećanje da ukupan progres u evropskim integracijama zavisi od napretka u ključnim poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, slobodu izražavanja i temeljna prava, odnosno da nijedno drugo poglavlje ne može biti zatvoreno do dobijanja završnih mjerila za poglavlja 23 i 24.
Crna Gora je zvanične pregovore sa EU otvorila u junu 2012. godine i do sada je otvorila sva 33 poglavlja, a zatvorila privremeno samo tri.
Iz EK su podsjetili da crnogorske vlasti integracije u EU vide kao ključni prioritet zemlje, međutim, neuspjeh u izgradnji konsenzusa o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa se nastavio i doveo je do pada dviju vlade.
”Politička nestabilnost, nestabilnost vlade i tenzije zaustavile su procese donošenja odluka i sprovođenje reformi”, navodi se u izvještaju, u dijelu o političkim kriterijumima.
Ocijenjeno je da je zaključivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) podiglo tenzije. Nakon potpisivanja tog ugovora, izglasano je nepovjerenje Vladi Dritana Abazovića.
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji juče je na konferenciji za novinare, nakon predstavljanja “Paketa proširenja” u Spoljnopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta (AFET) rekao da ne misli da je potpisivanje Temeljnog ugovora negativno uticalo na ovogodišnji izvještaj o napretku Crne Gore ka EU i da rješavanje tog pitanja može dovesti do jače stabilnosti tako da se Crna Gora može okrenuti pravim problemima.
Abazović je juče nakon sjednice Odbora za bezbjednost, ponovio da Vlada nije pala zbog Temeljnog ugovora, već zbog obračuna sa organizovanim kriminalom.
Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević sinoć je poručio da je “izrazito negativan” izvještaj rezultat “pogrešnih prioriteta Vlade” na čelu sa Abazovićem, koji nisu podržali jasno definisanu evropsku agendu i koji su proizveli “duboku političku i ozbiljnu institucionalnu krizu”.
”Nemamo ni Sudski savjet, ni Ustavni sud, ni vrhovnog državnog tužioca, iako je premijer objašnjavao da će načinom na koji je postavio prioritete, mimo onoga što je bio politički dogovor upravo dobiti ovo o čemu govorim. Nijesmo dobili ništa”, kazao je Konjević.
Zamjerke u novom izvještaju su skoro iste kao i prethodne godine, pa tako, uz političku nestabilnost, pravosuđe ostaje jedna od glavnih prepreka na evropskom putu.
Povezani članci
To je potvrdio i Varhelji, koji je kazao da je EK istu ocjenu Crnoj Gori dala i u prošlom izvještaju, “ali zbog nedostatka većine u parlamentu, nema napretka već tri godine”.
On je kazao da se nada da će politički akteri u Crnoj Gori konačno shvatiti da zavise jedni od drugih, i da bez saradnje neće biti rezulatata.
“Ako se obavežu da će to uraditi do kraja godine, to je odlično i pomoći ćemo im”, kazao je Varhelji.
Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je na predstavljanju izvještaja u Podgorici da postoji hitna potreba da politički akteri izgrade politički konsenzus, iznad partijskih interesa, da podupru svoje riječi konkretnim djelovanjem i omoguće Crnoj Gori da krene naprijed ka EU.
Potpredsjednica Vlade i ministarka za evropske poslove Jovana Marović kazala je da su nalazi realni i dobar putokaz za ono što treba raditi.
Povezani članci
Istakla je da problemi koji se tiču reforme pravosuđa, kao i drugi, nisu nastali preko noći i ne mogu se preko noći ni riješiti.
Marovićva je rekla da je srednja ocjena izvještaja vjerovatno bolja u odnosu na prošlogodišnji izvještaj, što automatski znači da izvještaj nije gori u odnosu na one prije pet godina i da je to na istom nivou - srednje ukupne ocjene.
NVO Institut alternativa je i ove godine ocjene iz izvještaja prevela na numeričku skalu od 1 do 5.
”Ocjena spremnosti, odnosno normativne usklađenosti sa EU standardima je 3,12 (u odnosu na 3,11 prošle godine), dok je ocjena napetka, koja uključuje promjene u odnosu na preporuke i specifične uslove u prethodnoj godini 3,15 (u odnosu na 3,03 prošle godine). Nazadovanje nije prepoznato ni u jednom poglavlju, dok je pet poglavlja zaslužilo ocjenu dobar napredak. Nismo dobili nijednu peticu, a nije prepoznata ni stagnacija za razliku od prošle godine kada je ocijenjeno da nije bilo napretka u oblasti pravosuđa”, saopšteno je iz IA.
Povezani članci
Podsjećaju da Evropska komisija od 2015. godine primjenjuje dva nivoa ocjenjivanja – “presjek stanja” i “ocjenu napretka”.
”Ipak, i ove godine oscilacije u našoj spremnosti i napretku mjere se u decimalama, što potvrđuje sveukupni utisak zastoja i impotentnosti političkih elita da naprave krupan iskorak deset godina nakon početka pregovora”, rekli su iz IA.
I dalje brine korupcija na visokom nivou
U izvještajima EK za ovu i prošlu godinu, konstatovan je napredak u borbi protiv organizovanog kriminala, ali i dalje brine korupcija, posebno na visokom nivou koja “preovladava u mnogim područjima”.
”Određeni progres je napravljen u prevenciji korupcije, ali je napredak ograničen u njenom suzbijanju”, navodi se u novom izvještaju.
U borbi protiv organizovanog kriminala, Crna Gora je umjereno pripremljena. Tu ocjenu je imala i prošle godine. Postignut je, kako je navedeno, određeni napredak u adresiranju prošlogodišnjih preporuka, posebno u pogledu efikasnosti krivičnih istraga.
”Vraćena je puna upotreba specijalnih istražnih mjera. Zakonskim izmjenama uvedene su mjere zaštite od političkog uticaja na imenovanje ili razrješenje direktora policije. Napravljen je registar stvarnog vlasništva. Unaprijeđen je administrativni okvir za vatreno oružje i usvojena je nova strategija za sprečavanje terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma”.
Podsjeća se da su uhapšene neke ključne ličnosti u organizovanim kriminalnim grupama i registrovana je još jedna zapljena droge.
”Crna Gora tek treba da riješi neke sistemske nedostatke u njenom sistemu krivičnog pravosuđa, uključujući način na koji se predmeti organizovanog kriminala rješavaju na sudovima. Ovo će zahtijevati oštriju politiku kazni i reviziju korišćenja sporazuma o priznanju krivice u slučajevima organizovanog i teškog kriminala”.
Navodi se da je u prošloj godini broj policijskih službenika porastao na 4.586 (sa 4.139 u 2020) i da njihov broj po stanovniku ostaje visok, 730 na 100.000 stanovnika, dok je u EU prosjek 333 na 100.000 stanovnika. Napominje se da za razliku od većine država članica EU, Crna Gora uključuje graničare u policiju (1.307), kao i neoperativno osoblje poput savjetnika i službenika bez policijskog čina.
”Međunarodni šverc droge i sukobi između suprotstavljenih kriminalnih grupa ostaju tipične karakteristike kada je u pitanju kriminal u Crnoj Gori. Neke crnogorske kriminalne grupe su ključne igrači u međunarodnoj i velikoj trgovini kokainom i imaju kapacitet da olakšaju ili kontrolišu logističke aspekte transatlantskih pošiljki droge, uključujući korišćenje korumpirane ekipe članova. Oni su takođe uključeni u nasilne aktivnosti, kao što su naručena ubistva”.
Podsjećaju da crnogorske vlasti istražuju mogućnost stavljanja zaplijenjenih cigareta u promet, ali upozoravaju da bi prodaja duvanskih proizvoda nepoznatog porijekla predstavljala veliku zabrinutost jer ne bi bila usklađena sa pravnim tekovinama EU o kontroli duvana i predstavljala bi ozbiljne rizike daljeg krijumčarenja robe na tržište EU.
Navodi se da su preventivne istrage i policijski obavještajci uspjeli da spriječe nekoliko planiranih ubistava policajaca, sudija i tužilaca, uključujući i glavnog specijalnog tužioca, kao i 13 ubistava pripadnika drugih kriminalnih grupa.
Temeljnije inspekcije za pravosuđe
Crna Gora ostaje umjereno pripremljena kada je u pitanju njen pravosudni sistem, odnosno postignut je ograničeni napredak.
EK navodi da je sprovođenje ključnih reformi pravosuđa i dalje u zastoju, i iako su završena neka imenovanja na visokom nivou, nekoliko drugih, uključujući i Ustavni sud (za koje je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu) još je na čekanju.
”I dalje postoji zabrinutost zbog institucionalnog učinka i konsolidacije nezavisnih sudskih i tužilačkih savjeta. Dosadašnji rezultati o sudskoj odgovornosti i dalje su ograničeni”.
Podsjeća se da su Sudski i Tužilački savjet glavni organi koji upravljaju pravosudnim sistemom i karijerom sudija i tužilaca.
”Njihov sastav i procedure imenovanja su uglavnom u skladu sa evropskim standardima. Međutim, neriješena pitanja u vezi sa funkcionisanjem oba savjeta ostaje zabrinjavajuće zbog njihovog nepotpunog sastava. Nezavisnost Sudskog savjeta od neprimjerenog političkog uticaja, na primjer zbog učešća ministra pravde po službenoj dužnosti, kako je identifikovao GRECO, tek treba da bude ojačana”.
Preporuka je da nezavisnost, integritet, odgovornost i profesionalizam pravosuđa treba dalje jačati, uključujući sprovođenje relevantnog ustavnog i zakonskog okvira i usvajanje zakonskih promjena u skladu sa evropskim standardima.
”Takođe, treba ojačati efikasnost pravosuđa. Još se čeka usvajanje nove strategije za racionalizaciju pravosudne mreže, kao i implementacija informacione strategije za pravosuđe. Crna Gora nastavlja da ostvaruje napredak u domaćem procesuiranju ratnih zločina”.
Preporučuju se dalja poboljšanja i efektivno sprovođenje pravosudnog inspekcijskog sistema, uključujući temeljnije i nenajavljene inspekcije.
”Sistem za otkrivanje kršenja pravila integriteta treba učiniti efikasnijim, objektivnijim, dosljednijim i kredibilnijim. Takođe, postoji potreba da se obezbijedi praćenje svih slučajeva koji daju osnov za disciplinsku ili etičku odgovornost”, navodi se u izvještaju.
Podsjeća se na hapšenja čelnika u pravosuđu, ali i da Etička komisija Sudskog savjeta nije obavljala svoje dužnosti sedam mjeseci (avgust 2021 – mart 2022. godine) zbog nepotpunog sastava.
Nedostaje sudsko praćenje starih slučajeva napada na novinare
Zakonski okvir o zaštiti novinara i drugih medijskih radnika, kako je ocijenjeno, unaprijeđen je usvajanjem izmjena Krivičnog zakonika kojima su propisane strože kazne za napade i prijetnje novinarima i ometanje ili sprečavanje u obavljanju posla.
”Međutim, nedostatak efektivnog sudskog praćenja važnih starih slučajeva i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost. Revizija zakonskog okvira i izrada nove medijske strategije ostaju na čekanju, kako bi se osigurala njihova međusobna konzistentnost i puna usklađenost sa pravnim tekovinama EU i relevantnim evropskim standardima. Potrebni su trajni napori da se suprotstave dezinformacijama i ograniče efekti uznemiravanja na mreži i govora mržnje, bez nesrazmjernog ograničavanja slobode izražavanja”.
Javni emiter RTCG, kako je ocijenjeno, nastavio je da proizvodi politički uravnotežen i raznovrstan sadržaj. Duboka politička polarizacija medijske scene je opstala, dok je rastuća konkurencija velikih regionalnih medija dodatno opteretila lokalno medijsko tržište.
Afere se još ne rješavaju
EK je konstatovala da nema novih dešavanja u političkom i sudskom praćenju navodne zloupotrebe javnih sredstava u partijsko-političke svrhe u 2012. godini u vezi sa aferom “audio snimci”.
Podsjeća se da je političko i sudsko praćenje slučaja navodne izborne prevare, poznatijem kao afera “Koverta”, još u toku. U septembru 2021. godine, nakon dvije žalbe Specijalnog državnog tužilaštva, Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg visokog funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS) Slavoljuba Stijepovića za pranje novca.
Putarina treba da bude pet centi po kilometru, a ne osam
Dobra ocjena dobijena je za ekonomske kriterijume. “Crna Gora je dobro napredovala i umjereno je pripremljena u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije. Nakon što je doživjela oštru recesiju 2020. godine, privreda je zabilježila snažan oporavak u 2021. i nastavila da raste stabilnim tempom u prvoj polovini 2022. pošto je ukidanje kovid-19 ograničenja podstaklo i domaću i spoljnu tražnju”, piše u izvještaju.
Oporavak je, kako se dodaje, doveo do rasta prihoda i veoma velikog poboljšanja bilansa budžeta. “Posljedice ruskog rata protiv Ukrajine do sada su bile ograničene, uprkos veoma značajnom doprinosu ovih dviju zemalja crnogorskom turizmu ranije. Vođena rastom globalnih cijena robe, inflacija je značajno porasla. Vlada je usvojila ambiciozan program fiskalnih reformi (nazvan “Evropa sad”) kako bi podržala oporavak nakon pandemije i obezbijedila fiskalne stimulativne mjere koje ublažavaju teret za domaćinstva zbog rasta cena energije i hrane. Eksterni disbalansi su se značajno smanjili zahvaljujući oporavku turizma, dok je stanje na tržištu rada počelo da se poboljšava, čak i ako strukturni problemi i dalje postoje. Bankarski sistem je ostao stabilan, a nekvalitetni krediti nisu značajno porasli u 2022. godini”. U izvještaju je navedeno da je EK poništila investicioni grant od 41,2 miliona eura, jer su radovi na idejnom projektu na dionici budvanske obilaznice Jadransko-jonske magistrale bili spori, ali je ostavljena mogućnost ponovne prijave za grant.
U dijelu o infrastrukturi, podsjeća se da je dionica auto-puta Bar-Boljare (Smokovac-Mateševo) otvorena u julu 2022. godine, sa tri godine zakašnjenja. Smatraju da putarina za putnička vozila na završenoj dionici auto-puta treba da bude pet centi po kilometru, a ne osam centi, što je, kako navode, 60 odsto iznad cijene preporučene studijom izvodljivosti koju je finansirala EU i analizom troškova za cijeli auto-put Bar-Boljare. Lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić na Tviteru je napisao da su date izuzetno pozitivne ocjene zbog programa “Evropa sad”, koji je sproveden dok je on bio ministar finansija.
Bonus video:
