Mali su izgledi da će Skupština u petak, dva dana uoči lokalnih izbora u više gradova, izabrati sudije Ustavnog suda (US) i tako obezbijediti kvorum za rad te institucije, zato što u parlamentu još nema podrške neophodne za to.
U tom slučaju, na izbore u 14 gradova ići će se bez US, koji je posljednja instanca za žalbe u tom procesu. Zbog toga dio pravnika, uključujući i pojedine kandidate za sudije, ocjenjuje da izbori ne bi trebalo da se održe.
Ustavni odbor predložio je prije šest dana, glasovima poslanika bivše skupštinske većine, četiri kandidata za sudije US - Snežanu Armenko, Iliju Vukčevića, Jadranku Novaković i Jelenu Ružičić, ali zasad nema nagovještaja da su to spremni da podrže Demokratska partija socijalista (DPS) i njeni bivši dugogodišnji partneri, bez kojih nema izbora kandidata.
Sudije US biraju se, prema Ustavu, dvotrećinskom većinom u prvom krugu glasanja, odnosno tropetinskom u drugom.
Kako su za izbor u prvom krugu potrebna 54 glasa, to znači da nekadašnja većina (41 poslanik), zbog trenutnog odnosa snaga u parlamentu, do tog broja može doći jedino uz pomoć DPS-a Mila Đukanovića, koji u skupštinskim klupama ima 29 predstavnika.
”Vijestima” iz te stranke nisu odgovorili da li će podržati nekoga od kandidata, ako hoće - koga, te ako neće - zašto neće. Nezvanični sagovornik lista iz DPS-a rekao je da u toj partiji još nema dogovora o tome kako će se izjasniti na plenumu.
Poslanici DPS-a bili su uzdržani na sjednici Ustavnog odbora prilikom izjašnjavanja o četvoro predloženih kandidata. Tada su ocijenili da je odluka bivše većine da dogovori predlog sudija - “dio političkog manevra”.
Đukanovićeva partija pozivala je u više navrata na “deblokadu” pravosuđa, da se, kako su govorili, ne bi zaustavio evropski put države.
Ako u prvom krugu ne bude potrebne većine, najranije mjesec nakon glasanja ići će se u drugi, u kom će za izbor biti potrebno 49 glasova. “Staroj većini” u tom slučaju ne bi bio potreban DPS, već samo glasovi dijela njihovih nekadašnjih saveznika - Socijaldemokrata (SD), Socijaldemokratske partije (SDP), Bošnjačke stranke (BS), Liberalne partije (LP) i albanskih stranaka, koji imaju 11 poslanika.
Iz većine tih partija “Vijestima” nisu željeli da odgovore da li će glasati za kandidate.
Iz BS-a listu su kazali da će stav o kandidatima saopštiti na sjednici.
”Vijestima” je isto kazao i lider i poslanik LP-a Andrija Popović, dodavši da će prilikom eventualnog glasanja voditi računa da ne prekrši Ustav i zakone.
”Zakon o Ustavnom sudu garantuje srazmjernu zastupljenost manjinskih naroda u Ustavnom sudu, a njih, ako se ovaj predlog usvoji, neće u njemu biti”, istakao je.
US bez kvoruma je, sa samo tri od sedam članova, od 13. septembra, kad je penzionisan sudija Miodrag Iličković.
Iako se očekivalo da će do kraja jula biti izabran jedan od 17 prijavljenih kandidata na prethodna tri konkursa i da će se spriječiti “zamrzavanje” institucije, to se nije desilo jer je, na kraju, izostao međustranački kompromis. Nakon toga je, početkom avgusta, raspisan novi oglas za četiri sudije, koji je tek prošle sedmice rezultirao imenima kandidata.
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović nedavno je kazala da očekuje da će US biti deblokiran, i da će se se do kraja godine postići kompromis i o popunjavanju mjesta u Sudskog savjeta i izboru vrhovnog državnog tužioca, za šta je takođe potrebna dvotrećinska/tropetinska podrška.
”Pozivam sve parlamentarne političke partije da pokažu odgovornost i posvećenost ostvarenju državnih interesa, te da daju konstruktivan doprinos da na sjednici Skupštine, planiranoj za 21. oktobar, izaberemo predložene kandidate i konačno kompletiramo US”, navela je Đurović, dodajući da to nije samo obaveza prema EU, već i prema državi i građanima.
Sudije Ustavnog suda parlament bira na 12 godina.
Mugoša: Proglašenje konačnih rezultata može biti problem
Proglašenje konačnih rezultata predstojećih lokalnih izbora može predstavljati problem ako US ne bude funkcionalan, rekao je TV Vijesti predsjednik Državne izborne komisije (DIK), Nikola Mugoša.
On je naveo da se to već reflektuje na izborni proces, budući da su pred sudom dvije izborne žalbe o kojima ne može da odlučuje jer nema kvorum.
Mugoša kaže da DIK pravovremeno donosi rješenja na prigovore u ovom izbornom procesu, ali da se tu završava uloga te institucije. Naglašava da je zakonom propisana mogućnost da svaki kandidat, birač i podnosilac izborne liste uloži prigovor ili žalbu nadležnoj izbornoj komisiji, odnosno US.
Povezani članci
”Evidentno je da u ovoj situaciji, kad nemamo funkcionalan US, ne postoji zaokružena zaštita biračkog prava, i to je jedno pitanje koje će svakako opterećivati javnost u budućem periodu, ukoliko US ne bude mogao da odlučuje s potrebnim brojem sudija... Zakon o izboru odbornika i poslanika propisuje da se konačni rezultati izbora utvrđuju u roku od 12 sati od konačnosti odluka koje su donesene po prigovorima, odnosno žalbama. U tom smislu, to može biti jako izazovno, odnosno može postojati problem prilikom utvrđivanja konačnih rezultata”.
Bonus video:
