Političkim partijama u Crnoj Gori odgovara da zajednica Roma i Egipćana (RE) bude na marginama i da nema predstavnika u parlamentu, jer na taj način mogu lakše da manipulišu njome, smatra izvršna koordinatorka u Centru za romske incijative, Fana Delija.
Romi i Egipćani su, 30 godina nakon uvođenja višestranačja u Crnoj Gori, jedina nacionalna manjina koja nema svog predstavnika u Skupštini.
Delija je agenciji MINA, na pitanje ko je kriv za takvo stanje, rekla da je RE zajednica tek u posljednjoj deceniji stekla mogućnost da ima visokoobrazovani kadar, čime su se svorili formalni uslovi da se uključe u tijela odlučivanja i da imenuju svog predstavnika ili predstavnicu u parlamentu.
Međutim, kako je navela, i kada su se za to svorili uslovi, prethodna vlast nije prepoznala značaj uključivanja Roma i Egipćana u Skupštinu, niti je smanjila cenzus, što je pravo koje koriste druge nacionalne manjine, a koje je garantovano Ustavom Crne Gore.
„Dodatno zabrinjava što, nakon promjene dugogodišnje vlasti koja nije prepoznala takvu potrebu, to nije učinila ni postojeća većina, a ni Vlada koju je vodio Zdravko Krivokapić. Svi oni nijesu pokazali interesovanje da romska i egipćanska zajednice ima svog prestavnika u Skupštini“, kazala je Delija.
Prema njenim riječima, očigledno je da političkim strankama odgovara da manipulišu određenom grupacijom ljudi.
„I da je romska i egipćanska zajednica, odnosno njeno učešće u vlasti, toliko beznačajno za političke partije, da ona isključivo mora biti na marginama, bez obzira na volju pripadnika te zajednice da se ravnopravno uključe u drustvo“, dodala je Delija.
Na pitanje koliko to što nemaju svoje predstavnike u Skupštini utiče na položaj pripadnika i pripadnica RE zajednice u društvu, Delija je rekla da utiče značajno, s obzirom na to da njihovi problemi nijesu vidljivi.
„Pa uglavnom odluke o bitnim stvarima koje se tiču naše zajednice zavise od procjene onih koji nikad nijesu živjeli u toj zajednici i upoznali je“, pojasnila je Delija.
Prema njenim riječima, očigledno je i da donosioci odluka, prije svega u Skupštini, nemaju empatije prema RE zajednici, uvijek su problemi Roma na zadnjem mjestu i o njima se najčešće i ne raspravlja.
Delija je jedna od prvih i rijetkih pripadnica RE zajednice koja se odvažila na javno djelovanje, i postigla zavidan uspjeh na tom polju, o čemu svjedoče brojne nagrade koje je dobila. Takođe, za sada je i jedina pripadnica romske i egipćanske zajednice koja je stekla zvanje magistrice pedagoških nauka.
Na pitanje da li smatra da u Crnoj Gori postoje Romkinje i Egipćanke koje bi se angažovale i u politici, ona je rekla da su stvoreni uslovi za to.
„Postoje Romkinje i Egipćanke koje bi se bavile politikom, ali ne da budu „slika“ političkih partija, već kao osobe koje bi zahtijevale svoje mjesto u Skupštini i koje bi se izborile za prava zajednice iz koje dolaze i koristile pravo na rodnu ravnopravnost“, precizirala je Delija.
Ona je kazala da, kada bi bila poslanica, ukazivala na probleme svih članova RE zajednice.
„Posebno bih naglašavala siromaštvo, bolje uslove stanovanja, bolju zdravstvenu zaštitu, zapošljavanje, obrazovanje i rodno zasnovano nasilja koje vlada unutar zajednice“, dodala je Delija.
Ona smatra da bi učešće pripadnica RE zajednice u političkom životu pozitivno uticalo na njihovu ukupnu emancipaciju, s obzirom na to da je položaj Romkinja i Egipćanki takav da su višestruko diskriminisane i često lišene mnogih mogućnosti koje imaju ostali građani/ke.
Kako je navela, žene iz RE zajednice su diskriminisane, prema njima vlada etnička distanca od strane većine, a često su unutar zajednice žrtve nasilja i ugovorenih brakova.
„Jasno je, dakle, da se treba boriti za što bolje uslove obrazovanja naših djevojaka, nastaviti sa andragoškim obrazovanjem odraslih iz zajednice, raditi na smanjenju predrasuda da djevojke iz naše zajednice to ne mogu, jer sve do sada pokazuje da se uz valjanu podršku može mnogo postići“, kazala je Delija.
Na pitanje koliko su pripadnici RE zajednice zainteresovani za političko organizovanje i da li i oni snose dio odgovornosti za to što su gotovo politički nevidljivi, Delija je kazala da bi se moglo tako reći ako se stvari posmatraju formalno, ali da objektivno u postojećim političkim okolnostima, takvo učešće ipak nije bilo moguće.
„Politički angažman u našem sistemu zavisi od učešća u političkim partijama i od senzibilisanosti određenih partija da vas, kao zainteresovanu osobu, stave na listu kao kandidata“, pojasnila je Delija.
Kako je navela, nije dovoljno biti na listi kandidata na mjestu koje objektivno ta partija ne može osvojiti na izborima.
„Već da vas stave na prvo ili drugo mjesto, gdje će se vidjeti njihova odlučnost i potreba da uključe Romkinje ili Egipćanke u političke tokove“, istakla je Delija.
Upitana koliko ukorijenjene predrasude u društvu utiču na pasivnost većine pripadnika RE populacije da se bave nekim javnim poslom, naročito politikom, ona je odgovorila da su predrasude glavna prepreka učešću u političkom životu.
„Život bez diskriminacije je osnov svih drugih osnova, ali i jedina mogućnost Roma i Egipćana da se uključe u bavljenje javnim poslom“, naglasila je Delija.
Tekst je urađen u sklopu projekta koji agencija MINA realizuje sa Centrom za monitoring i istraživanje, a koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.
Bonus video:
