Venecijanska komisija (VK) ohrabrila je Crnu Goru da nastavi sa dobrim radom na izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, ali naglašava da veliku pažnju treba posvetiti praktičnoj primjeni novog teksta.
”Kao što pokazuje praktična primjena samog ovog propisa, zakoni na papiru se ne mogu uvijek primjenjivati u praksi. Venecijanska komisija poziva sve relevantne aktere da sarađuju i rade zajedno kako bi osigurali da nezavisan, odgovoran, efikasan i transparentan pravosudni sistem napreduje u Crnoj Gori”, navedeno je u mišljenju VK na Nacrt izmjena Zakona o Sudskom savjetu, u koje “Vijesti” imaju uvid.
Mišljenje je juče usvojene na plenarnoj sjednici VK u Veneciji, kojoj je prisustvovao ministar pravde Marko Kovač.
Navodi se da zakon uvodi jasnije odredbe o imenovanju i premještaju sudija, podstiče internu mobilnost, obezbjeđuje jasan sistem ocjenjivanja, detaljnije propisuje nove odredbe o Komisiji za etički kodeks, povećava odgovornost i transparentnost povjeravanjem Sudskom savjetu mogućnosti pokretanja disciplinskog postupka.
Podsjećaju da su glavni problemi u primjeni propisa prisustvo ministra pravde u Sudskom savjetu i poteškoće pri izboru članova tog tijela.
Eksperti navode da to “treba dalje ustavno promišljati” i da se ne mogu baviti tim bez zadiranja u ustavna ovlašćenja drugih organa.
Navodi se da VK žali što mnoge od njenih preporuka na Nacrt tog zakona iz 2014. nisu sprovedene i poziva crnogorske vlasti da ih uzmu u obzir.
VK je ponovila preporuke na Zakon i iz 2018. godine, tj. da teškoća postizanja kvalifikovane većine ne bi trebalo da dovede do odustajanja zahtjeva za kvalifikovanom većinom.
”U tom smislu, ograničavanje djelovanja mehanizma protiv blokade na dvije godine može se, u principu, pozdraviti u onoj mjeri u kojoj bi se izvršio pritisak na parlament da izabere preostale članove iz reda uglednih pravnika. Međutim, VK smatra da vrhovni državni interes leži u očuvanju institucija demokratske države. Poštovanje principa podjele vlasti zahtijeva da se ne smije dozvoliti, putem namjernog nečinjenja ili puke nesposobnosti djelovanja, da jedna grana vlasti institucija blokira funkcionisanje druge grane vlasti”, piše u mišljenju.
VK preporučuje da mehanizmi protiv blokade, kao što je izbor vršioca dužnosti predsjednika Vrhovnog suda, treba da budu ograničeni na izuzetne događaje, kao što su smrt, ostavka ili razrješenje aktuelnog predsjednika, kako bi se izbjeglo pretvaranje izuzetka u pravilo.
”Kriterijume ocjenjivanja treba djelimično revidirati kako bi se osiguralo da se poštuje nezavisnost sudija i da sudska diskrecija nije neopravdano ograničena i da sve sudije, bez obzira na sud u kojem rade, podliježu ciklusu ocjenjivanja. Zakon treba da obezbijedi da se etički i disciplinski prekršaji drže propisno odvojeno”, piše u mišljenju.
Preporuka je i da za pokretanje disciplinskog postupka budu nadležni samo članovi Sudskog savjeta, kao i da radna prava sudija, kao što su pravo na adekvatnu platu, ili starosna granica za odlazak u penziju, treba da budu jasno regulisana zakonom.
Kada je u pitanju “politička” nekompatibilnost, VK smatra da period “hlađenja” članova Sudskog savjeta treba smanjiti na pet godina, kako bi se izbjegla pretjerana stigmatizacija političkog djelovanja i spriječilo neopravdano ograničavanje grupe potencijalnih kandidata.
U Nacrtu je navedeno da članovi Sudskog savjeta ne mogu biti oni koja su u posljednjih deset godina bila funkcioneri političkih stranaka ili partijski aktivno angažovani, neposredno birani na izborima ili bili članove Vlade u posljednjih pet godina.
VK je pohvalila ministra pravde što je organizovao inkluzivnu i opsežnu javnu debatu. Podsjeća da je transparentan, odgovoran, inkluzivan i demokratski proces donošenja zakona od najveće važnosti za procvat vladavine prava.
Bonus video:
