Ustavni odbor je nastavio saslušanje kandidata koji su se prijavili na konkurs za izbor četvoro sudija Ustavnog suda.
Danas će biti saslušani Edmond Ujkaj, Azra Cama i Maja Šćepanović.
Kandidat za sudiju Ustavnog suda Edmond Ujkaj kazao je da plan i strategija za smanjivanje broja ustavnih žalbi kojih ima oko 3.000, zahtijeva ozbiljan pristup.
Ujkaj je odgovarajući na pitanje Suade Zoronjić (URA) ima li plan kako bi doprinio da se broj nagomilanih ustavnih žalbi u Ustavnom sudu smanji, rekao da je jedno od rješenja formiranje trijažnog odjeljenja gdje bi se vidjelo da li se mogu eleminisati neke žalbe jer su nepotpune ili zbog drugih nedostataka.
On je kazao da je dobro što ustavna žalba postoji kao pravni lijek.
Na pitanje Andrije Popovića (LP) koje se ticalo restitucije - vraćanja imovine građanima, Ujkaj je odgovorio da to pitanje zahtijeva adekvatan pristup:
"Svjestan sam da ni do sada nije zaživjela u mjeri u kojoj je propisana zakonom koji je donesen prije 20 godina. Da li je Ustavni sud imao prostora da samoinicijativno pokrene postupak ustavnosti i zakonitosti tog zakona, trebalo bi pogledati sa više aspekata. Nisam taj predmet detaljno analizirao, niti sam imao prilike tokom dosadašnjeg iskustva”, rekao je Ujkaj.
Ujkaj je odgovarajući na pitanje Popovića o odnosu prema najranjivijem sloju stanovništva - LGBT populaciji, Romima i Egipćanima i osobama sa invaliditetom, rekao da, kao pripadnik manjinskog naroda, razumije njihove potrebe i poziciju u društvu.
"Moji stavovi su, neću reći liberalni, ali sam građanin svijeta i u korak sa potrebama koje zahtijeva savremeno društvo”, rekao je Ujkaj.
Ujkaj je kazao da percepcija javnosti o radu Ustavnog suda nije toliko pozitivna, te da je za poboljšanje percepcije potrebno naći način za veće 'otvaranje' Ustavnog suda ka javnosti.
Na pitanje Vesne Pavićević (DPS) kakva se slika o Ustavnom sudu stvara u javnosti i da li ima strategiju kako to promijeniti, Ujkaj je kazao da radom, povećanom transparentnošću i adekvatnim pristupom treba "popraviti imidž" Ustavnog suda.
Ujkaj je kazao da je pripravnički staž odradio u sektoru kriminalističke policije, a potom bio radno angažovan u gradskoj opštini Tuzi i u privrednom društvu, a sada radi u notarskoj kancelariji u Tuzima.
I današnju sjednicu prate predstavnici diplomatskog kora i NVO sektora.
Na pitanje Jovanke Bogavac (PzP) na kom jeziku je studirao, Ujkaj je odgovorio da je studirao na albanskom, a specijalističke studije završio na crnogorskom jeziku. Naglasio je da radi i kao sudski tumač.
Istakao je da nije radio u pravosuđu.
Ujkaj je kazao da bi mu prioritetan zadatak nakon stupanja na funkciju sudije US, bio da se stvore elementarni uslovi za rad u toj instituciji.
Na pitanje Dragana Ivanovića (SNP) o opravdanosti postojanja notara, Ujkaj je rekao da je notarijat doprinio olakšanju rada sudova.
Momo Koprivica (Demokrate) je pitao Ujkaja da li bi samoinicijativno pokretao postupke za ocjenu ustavnosti zakona, kakvo je njegovo mišljenje o stanju medijskih sloboda u Crnoj Gori i da li je član neke partije.
Ujkaj je odgovorio da bi insistirao da US pokreće postupke za ocjenu ustavnosti nekog propisa ako bi smatrao da je njime prekršeno ustavno ili zakonsko pravo.
Istakao je da bi se, u skladu sa nadležnostima, zalagao da bude zagarantovana sloboda medija i da se radi na razjašnjenju napada na novinare.
Ujkaj je kazao da nije član nijedne partije.
Cama: Poštujem medije, ali u pretkrivičnom postupku nekada pretjeraju
Kandidatkinja za sutkinju Ustavnog suda Azra Cama je kazala da u svim opštinama Crne Gore treba da postoji Sigurna kuća.
Ona je odgovarajući na pitanje Vesne Pavićević (DPS) o femicidu (ubistvo žene), kazala da je Krivični zakonik to pitanje dobro predvidio, ali da je pitanje do koje mjere se to poštuje.
"Ne isključujem mogućnost uvođenja femicida, ali ako ispoštujemo ono što imamo u Krivičnom zakoniku, i te kako je sve dobro i savršeno. U donošenju tih zakona nije učestvovao bilo ko, već jedan od najboljih sudija Crne Gore Petar Stojanović", kazala je Cama.
Na pitanje da li zakoni u praksi imaju jednakost u odnosu na sve kategorije lica, pa i u odnosu osoba sa invaliditetom, Cama je kazala da se ne bi usudila, ni na koji način , da "njihova prava takne, a kamoli povrijedi".
Na pitanje Andrije Popovića (LP) kakav je njen odnos prema Crnoj Gori kao nezavisnoj, suverenoj državi, članici NATO-a, Cama je odgovorila da je Crna Gora najljepša i najbolja država:
"Podržavam evropski put i smatram da smo na korak do njega, jer smo učinili mnogo. Nadam se da oni od kojih zavisi taj izbor (sudija US) neće zaustaviti taj put. Da - suverena, nezavisna, nikako drugačije", istakla je Cama.
Na pitanje Dragana Bojovića (DF) na koji način se neki protest treba smatrati demokratskim, a kada za događaj koji predstavlja prijetnju po ustavno-pravni poredak, kao kada se pale gume i slično, Cama je kazala da je dozvoljeno mirno okupljanje:
"Sve što može da ugrozi (mir), nije dozvoljeno".
Cama je kazala da je nagrađivana u Osnovnom sudu u Baru, jer je za tri mjeseca riješila 138 starih predmeta.
Govoreći o poštovanju prezumpcije nevinosti, istakla je da je svako nevin dok se suprotno ne dokaže pravosnažnom sudskom odlukom.
"Poštujem rad medija, ali smatram da u pretkrivičnom postupku nekada pretjeraju. Ponekad neko dječje srce, unuke ili djeteta, uplaše. Moraju u tom dijelu imati neka ograničenja... Nijesu rijetke oslobađajuće presude", istakla je Cama.
Cama je kazala da joj je motiv za kandidovanje za sudiju US - zaštita ljudskih prava i sloboda. Istakla je da je rođena u Prijepolju, ali da je došla u svoju državu da studira u da je tu ostala.
Na pitanje kako ocjenjuje stanje ljudskih prava i sloboda, Cama je rekla da su prava i slobode zaštićeni, ali da se uvijek može bolje.
Šćepanović nije za koncentraciju moći
Kandidatkinja za sutkinju Ustavnog suda, Maja Šćepanović je, odgovarajući na pitanje kakvo je njeno mišljenje o cjelishodnosti trećeg, uzastopnog mandata na rukovodećim pozicijama u državnom tužilaštvu, kazala da nije ni za kakvu koncentraciju moći na bilo kakvoj poziciji.
“Smatram da personalizovanje jedne ustanove nije dobro. Zato je vjerovatno i ustavotvorac i zakonodavac našao razlog da se funkcije ograniče na dva mandata”, kazala je Šćepanović.
Na pitanje Moma Koprivice (Demokrate) da li bi se kao sudija US založila da se sprovede u djelo zakonska norma predviđena Zakonom o Prijestonici iz 2017.godine, kojom je propisano da je sjedište Ustavnog suda na Cetinju i da li bi bila spremna da radi u tom gradu, Šćepanović je odgovorila da je interesantno da pitanje sjedišta US nisu regulisali ni Ustav, ni Zakon o Ustavnom sudu.
Ona je kazala da ne vidi nikakav problem da sjedište Ustavnog suda bude na Cetinju, niti bi joj bio problem da tamo obavlja funkciju.
Šćepanović je odgovarajući na pitanje Vesne Pavićević (DPS) kako se kao jedini tužilac u ODT u Kolašinu, bori sa svim izazovima, kazala da je teško i naporno.
“Dežurstvo traje 24 sata, 365 dana u godini. Moram izaći na lice mjesta tamo gdje mi je procjena da se to mora uraditi. Prilično sam organizovana i imam podršku članova porodice. Imam svoj divni, mali tim. To su članovi kolektiva državnog tužilaštva u Kolašinu, njih četvoro na koje sam izuzetno ponosna, od kojih svako radi posao za dvoje”, kazala je Šćepanović.
Ona je istakla da kada bi bila sudija US, uvijek bi koristila mogućnost izdvojenog mišljenja kada njena pravna argumentacija govori drugačije.
Šćepanović je kazala da je radila u instituciji - Osnovno tužilaštvo Kolašin, bila najmlađi zamjenik tužioca sa 26 godina, a sada je rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu.
Na pitanje Dragana Bojovića (DF) da li je prilikom prvog angažmana imala neku vrstu političke podrške i da li je imala pritiske u radu, odgovorila je da nije imala političku podršku.
Istakla je da je poznata po integritetu u donošenju svojih odluka, te da nije bilo neformalnih uticaja na njen rad.
Govoreći o žalbama koje se odnose na lokalne izbore u Podgorici i Pljevljima, kazala je da to nije na ponos državi, jer vrijeđa osnovno ustavno načelo da svako ima pravo da bira i da bude biran i da se pravo glasa građana ostvareno na izborima afirmiše kroz uspostavljanje vlasti koju su glasali na izborima.
Te žalbe, kako je kazala, treba da budu prioritet Ustavnom sudu.
Odgovarajući na pitanje Luiđa Škrelje (DPS) o ocjeni predloga zakona o Vrhovnom državnom tužilaštvu, koji je u skupštinskoj proceduri, Šćepanović je kazala da personalne promjene na čelu državnog tužilaštva ne doprinose kvalitetu rada.
“Imamo v.d. status i znamo na koji se način iz tog statusa može izaći. Uvažavam da nije dobro da to v.d. stanje traje neograničeno dugo, ali ako je ovdje intencija promjena bila uvažavanje mišljenja tužilačke organizacije, i ono što je naš stav da nam te personalne promjene stvaraju probleme, vjerujem da je svakome ko dođe na čelo državno-tužilačke organizacije, neophodno dva do tri mjeseca samo da se upozna sa procesom rada. I onda se neka značajna pitanja odugovlače”.
Bonus video:
