Potpredsjednik Vlade Italije i ministar spoljnih poslova te zemlje Antonio Tajani poručio je, nakon ministarskog sastanka u Rimu 3. aprila, kome su prisustvovali ministri spoljnih poslova zemalja Zapadnog Balkana, da će Italija nastaviti da jača bilateralne odnose sa svakom zemljom Zapadnog Balkana, te da će u Briselu biti nosioci njihovih zahtjeva i njihove snažne želje za pridruživanjem Evropskoj uniji.
Sastanku u Rimu je prisustvovao i crnogorski premijer i rukovodilac Ministarstva vanjskih poslova Dritan Abazović.
Povezani članci
Tajani je u saopšenju naveo da Balkan više ne može da čeka.
"Ponovno pokretanje italijanske akcije u regionu, koju je naša Vlada pokrenula Konferencijom u Trstu 24. januara, naišlo je još jednu važnu fazu na ministarskom sastanku u Rimu 3. aprila. Zajedno sa ministrima spoljnih poslova Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i sa švedskim predsjedništvom Savjeta EU i komesarom za proširenje i susjedsku politiku, razgovarali smo o tome kako da učinimo konkretnijim proces evropskih integracija ovog regiona", kazao je Tajani, kako je saopšteno iz Ambasade Italije.
"Pažljivo smo osluškivali snazan odaziv za Evropom i Italijom koji dolazi iz ovih zemalja, njihovu težnju da budu dio evropskog projekta za koji se osećaju blisko povezanimkako istorijom, tako i kulturom i privredom i čijoj izgradnji žele da doprinesu energijom sopstvenog građanskog društva i entuzijazmom svojih mladih ljudi. Diskusija je jasno otkrila potrebu zajedničkog rada na integraciji u mehanizme i institucionalni život EU već od početnih faza pregovaračkog procesa, posebno u ključnim sektorima kao što su energetska i digitalna tranzicija, infrastruktura, obrazovanje, istraživanje. Neki od mojih kolega su rekli: 'želimo da doprinesemo u određivanju faza ovog puta, a ne samo da ih pratimo'. Podržavam ovaj pristup, koji mora uključiti šest zemalja u kreiranju narednih faza procesa integracije", dodao je on.
Ističe da ono što traže zemlje Zapadnog Balkana nije "popust na reforme koje Evropska unija traži da se usvoje za učlanjenje".
"Oni traže sigurnost u procesu, u vremenu i prije svega u konačnom rezultatu. U stvari, mogao sam da dotaknem njihovu frustraciju procesom integracije koji je posljednjih godina postao sve nestalniji, i to sve zbog učestalog birokratskog tumačenja pregovaračke dinamike od strane Evropske Unije. Pri tome se zaboravlja izuzetna transformativna vrijednost koju proces integracije ima za institucije i civilno društvo ovih zemalja. Evropski san rizikuje da za sve njih postane himera", naglašava Tajani.
Sastanak u Rimu poslužio je, kako je kazao, da se odmah daju konkretni odgovori.
"Naime, zahvaljujući tematskim okruglim stolovima koje smo organizovali, identifikovali smo nizove inicijativa na kojima ćemo raditi u narednim mjesecima putem mreža stručnjaka koji će razrađivati predloge projekata u sektorima od zajedničkog interesa. Kao što je, na primjer, zaštita i očuvanje kulturnog nasljeđa kao odgovor na izazove koje postavljaju klimatske promjene i tehnološka inovacija primijenjena na poljoprivredni i agroindustrijski sektor.
"Optimista sam u pogledu rezultata koji se mogu postići, jer smo registrovali volju svih da zajedno radimo, da gradimo sinergiju koja može dati budućnost mira i prosperiteta regionu radeći na rušenju barijera koje ograničavaju slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala, a sa ciljem zajedničkog regionalnog tržišta kao prvog koraka ka integraciji u jedinstveno tržište EU. Imamo zajedničke izazove sa Balkanom koji zahtijevaju zajedničke odgovore: energetska tranzicija, podrška rastu i zapošljavanju, borba protiv nelegalnih migracija", navodi Tajani.
Kazao je da Italija namjerava razviti višedimenzionalnu akciju prema regionu Balkana.
"Na političkom nivou, nastavićemo da jačamo bilateralne odnose sa svakom zemljom Zapadnog Balkana a u Briselu ćemo biti nosioci njihovih zahtjeva i njihove snažne želje za pridruživanjem EU. Nastavićemo da doprinosimo stabilnosti i bezbednosti regiona održavanjem prisustva naših Oružanih snaga u toj oblasti. Polazeći od već odličnih rezultata koji se odnose na privredne razmjene, koji su dostigli vrijednost od oko 17 milijardi eura 2022. godine, sprovodićemo inicijative posvećene povećanju prisustva naših kompanija na Balkanu. Cilj koji bi trebalo postići iskorištavanjem mogućnosti koje pruža razvoj evropskih infrastruktura, kao što ćemo i učiniti tako što ćemo u narednim mjesecima ugostiti, inicijativu posvećenu takozvanom Koridoru 8, putnom i željezničkom čvoru koji spaja Italiju sa Albanijom, Severnom Makedonijom i Bugarskom, strateškom osovinom koja povezuje Jadransko i Crno more", dodao je Tajani.
Poručio je da se "snažna potreba" za Evropom i Italijom koji dolazi sa Zapadnog Balkana mora prihvatiti bez odlaganja.
"Iz tog razloga smo odlučili da nastavimo dijalog započet u Rimu i to sa novim sastankom koji će biti održan do kraja godine, kako bi provjerili napredak naše saradnje. Italija želi da igra vodeću ulogu i spremna je da se uključi, jer je u pitanju budućnost naše zemlje i Evrope. Balkan ne može više da čeka", zaključio je Tajani.
Bonus video:
