Biračko tijelo u Crnoj Gori nakon uvođenja višepartizma pokazuje konstantnu sklonost ka podršci mlađim političkim elitama, od AB revolucije naovamo, i taj impuls ka generacijskoj promjeni političkog establišmenta je i sada kao i tada došao kao unutarpartijski proces. Partije u Crnoj Gori su u međuvremenu bile partije harizmatskog liderstva, sa liderima koji su više decenija bili na čelu partija uz izuzetak SNP-a gdje su ti procesi smjene lidera išli nesto brže, kaže za “Vijesti” politikolog Predrag Zenović.
On dodaje kako je činjenica da se “politički diskurs okrenuo lijevim temama i politikama, svakodnevnom životu, socio-ekonomskom statusu građana”.
”Šmitijanska politika mi - oni, narativ o stalnom stranom neprijatelju više ne nailazi na dobar prijem kod biračkog tijela koje je uvidjelo da su nacionalizam i podjele pokriće za poharu društvenog dobra. Okrećemo se, čini se, suštinskim temama jedne političke i društvene zajednice”, kaže sagovornik.
Povezani članci
Zenović objašnjava da su “državni simboli konvencija koja treba da predstavlja znak zajedništva i okupljanja političke zajednice”.
”Činjenica je da u društvu postoje neslaganja oko simboličkog državnog okvira i izraz su polarizovanosti društva oko istorijskih u identiteskih pitanja. Ustav je predvidio vrlo složen način na koji se oni mogu mijenjati, sa ciljem da ta promjena bude i legalna i legitimna, zato ne mislim da će promjenom vlasti doći do njihove promptne promjene. Svaka konvencija treba da bude predmet dijaloga... međutim, mislim da ovo društvo i politička zajednica imaju prioritete koji nisu ni heraldički ni veksilološki, navodi profesor politikologije na Humanističkim studijama na Univerzitetu Donja Gorica (UDG).
Bonus video:
