Demokratska partija socijalista (DPS) učinila je najveći iskorak u unutarpartijskom reformisanju, ocijenio je politikolog Predrag Zenović, dodajući da će se vidjeti da li će izmjena izborne liste značiti i suštinsku promjenu liderstva i kako će birači reagovati na takav zaokret.
On je u intervjuu agenciji MINA, komentarišući ponudu na predstojećim parlamentarnim izborima i promjene u kadrovskim strukturama u brojnim partijama, kazao da je pored smjene vlasti, došlo i do smjene generacija.
Zenović je naveo da su većina partija u Crnoj Gori ono što (Herbet) Kičelt naziva "harizmatske" ili "liderske partije", odnosno partije koja ističu ličnost vođe u prvi plan i nastoje da politički "kapitalizuje" njegov ugled.
"Zato je važno da se osnaže i partijski organi, ali i programi, vizije, idejna profilacija unutar i između partija kako bismo imali ukrštanje ideja u cilju traganja najboljih odgovora na izazove savremenosti", istakao je Zenović.
Kako je rekao, to mora biti suština partija i samo tako mogu biti korisne jednoj političkoj zajednici.
"Tu su Pokret Evropa sad (PES), Preokret, čini se da će i koalicija oko DPS-a krenut programski i to lijevo. Demokrate i URA stavili su kao svoju okosnicu ključni izazov savremenog crnogorskog društva - borba protiv organizovanog kriminala. Taj zaokret ohrabruje da će se u kampanji više govoriti o programima, a manje o identitetima", kazao je Zenović.
On je kazao da je najveći iskorak u unutarpartijskom reformisanju učinio DPS, i da će se tek vidjeti da li će izmjena izborne liste značiti i suštinsku promjenu liderstva i hijerarhije i kako će birači reagovati na takav zaokret.
„Hantington je ukazivao da se institucionalna snaga partije mjeri sposobnošću da preživi svoga osnivača ili harizmatskog lidera, koji je prvi doveo na vlast, pa ostaje da vidimo da li DPS može opstati bez (Mila) Đukanovića i bez vlasti“, rekao je Zenović.
U Demokratskom frontu (DF) je, dodaje Zenović, bio drugačiji izazov.
"DF je formiran i koncipiran opoziciono tako da je padom jedne vlasti iscrpljen i smisao zajedničkog bloka, koji je ideološki i programski izrazito heterogen", naveo je Zenović.
On je, komentarišući navodne nesuglasice u Evropi sad, kazao da su one u bilo kom pokretu prirodne i poželjne za demokratsko društvo, ali da su u PES došle prerano i u momentu vrhunca podrške građana.
"Mislim da će one biti prevaziđene do izbora, ali da će se pojaviti u svakoj ključnoj tački, a prva će biti sastav 44. vlade“, rekao je Zenović.
On je, komentarišući rast povjerenja u PES prema poslednjim istraživanjima, kazao da činjenica da se radi o novim, mladim licima i socio-ekonomskom programu Evropa sad koji je pokazao da politke mogu biti opipljive, konkretne i u korist građana, daje i davaće vjetar u leđa pokretu.
"Efekti tog programa su gotovo opšti, zato taj rast i ne čudi", dodao je Zenović.
Smatra da slijedi pad povjerenja u DPS.
"Da li će on biti samo privremen zavisi od puno faktora, a ključni je spremnost na istinsku unutarpartijsku reformu i novu programsku orjentaciju", ocijenio je Zenović.
Na pitanje koliko će biti izazov za Socijalističku narodnu partiju (SNP), Pokret za promjene (PZP) i Socijaldemokratsku partiju (SDP) da pređu izborni cenzus, Zenović je kazao da to zavisi od kampanje.
"Ali ulaze sa hipotekom: SNP sa istaknutim članovima čija je podrška stranci i lideru ostala nedorečena i ko je izgubio dio podrške ulaskom u manjinsku vladu, PZP koji izlazi iz velikog opozicionog bloka svega mjesec prije izbora u kojem je, iako se konstantno profilisao kao kadrovske element koalicije, dosta izgubio svoj prvobitni programski identitet i SDP koji bilježi pad podrške i krizu liderstva", naveo je Zenović.
On je kazao da je od svih novih aktera moguće da bi Pokret Preokret, profilišući se kao reformska, zelena partija koja je već ušla u intenzivnu kampanju, mogao da računa na taj dio spektra političkog polja i tako uđe u Skupštinu.
"Nijesam siguran da ostali mogu za ovo vrijeme privući neophodnu podršku“, zaključio je Zenović.
On je, komentarišući veliki broj učesnika na predstojećim parlamentarnim izborima, kazao da su izborni ciklusi posle 2020. godine označili kraj dominacije DPS-a, a ujedno i kraj višepartijskog sistema sa dominantnom partijom.
"Istovremeno, biračko tijelo je pokazalo da je otvoreno prema novim političkim akterima što je ohrabrilo veći broj učesnika predstojećih parlamentarnih izbora", naveo je Zenović.
On je rekao da prelazak iz hibridnog režima i izbornih ciklusa koji nisu uvijek bili fer i slobodni, obično vodi proliferaciji partija, a da proporcionalni izborni sistem sa relativno niskim cenzusom pogoduje usitnjavanju partijskog sistema.
Bonus video:
