Fajnenšel tajms (FT), međunarodni poslovni časopis iz Velike Britanije, objavio je tekst o političkoj situaciji u Crnoj Gori, u kome se navodi da "mlada garda" političara želi da ubrza proces pristupanja države Evropskoj uniji.
"Nova generacija političara koja preuzima vlast u Crnoj Gori obećala je da će sprovesti reforme potrebne za ubrzanje pristupanja EU i iskoristiti priliku koja se ukazala usljed rata u Ukrajini", piše FT.
Pobjeda Jakova Milatovića na predsjedničkim izborima nad Milom Đukanovićem koji je, kako navode, "vodio naciju 33 godine", označava "novu zoru" u zemlji koja je do 2006. bila ujedinjena sa Srbijom i "lojalna Rusiji".
Milatovićev uspon je, ukazuju, bio brz - Pokret Evropa sad, čiji je zamjenik predsjednika i jedan od osnivača, osnovan je tek prošle godine, a već je imao snažan učinak na lokalnim izborima i na putu je, kako piše FT, da pobijedi i na parlamentarnim izborima 11. juna: "Nedavne ankete pokazuju da će osvojiti oko 30 odsto glasova, što bi omogućilo vladi PES-a da okupi većinu neophodnu za usvajanje reformi potrebnih za članstvo u EU".
Crna Gora je, podsjećaju, već pristupila NATO-u, ali su pregovori o članstvu u EU zaustavljeni zbog sporog napretka u pogledu većine kriterijuma za pristupanje, posebno vladavine prava i pitanja korupcije.
"Međutim, rat u Ukrajini usredsredio je pažnju u prijestonicama EU na opasnosti zanemarivanja zemalja koje su ranije bile u ruskoj orbiti, a Berlin i Brisel zalažu se za ponovni podsticaj na Balkanu. Proširenje EU je uglavnom bilo na čekanju otkako je blok primio Hrvatsku prije jedne decenije, dok su preostale zemlje Zapadnog Balkana bile u različitim fazama procesa", ističe FT.
"Nažalost, EU je politički reagovala na Zapadnom Balkanu tek nakon ruske agresije u Ukrajini“, rekao je Milatović, kako navodi list. „Deceniju je cijeli proces proširenja bio veoma tehnički; sada postoji šansa u narednih godinu-dvije, u kojima Crna Gora može napraviti veliki korak naprijed.”
Pošto su zatvorena samo tri od 33 pregovaračka poglavlja za pristupanje EU, taj rok može biti teško ispuniti, ukazuje FT: "Snažne istorijske, kulturne, vjerske i jezičke veze sa Srbijom bi dalje mogle oslabiti ambicije PES-a. Beograd nastavlja da zamjera Zapadu na NATO bombardovanju Srbije 1999. tokom kratkog rata oko budućnosti Kosova".
Milatović je rekao, dodaje FT, da je Crna Gora, kada je ušao u politiku 2020, „više ličila na Kazahstan nego na zapadnu EU naciju“, uz Kinu, Azerbejdžan, Tursku i Ujedinjene Arapske Emirate kao najveće investitore i oko 30 odsto turista iz Rusije. „Bilo je malo ekonomskih veza sa EU, SAD ili Velikom Britanijom... nešto nije bilo u redu."
Kina je, podsjeća se, 2015. odobrila zajam od milijardu dolara - petinu crnogorskog BDP-a - u netransparentnom bilateralnom sporazumu za finansiranje izgradnje auto-puta prema Srbiji. Zaštita od tog kredita ističe ovog ljeta, što Podgoricu izlaže velikim kursnim rizicima, ističe FT.
Milatović je rekao da će nova vlada hitno razmotriti taj dug, koji ima skoro dvije decenije do dospijeća, i eventualno ga refinansirati uz pomoć Zapada. Takođe je potrebno više finansiranja da bi ostatak auto-puta otvorio pristup Evropi preko Srbije, rekao je on, kako navodi časopis.
Kandidat PES-a za premijera Milojko Spajić rekao je, dodaje FT, da će se nova vlada posvetiti rješavanju nedostataka u vladavini prava i borbi protiv korupcije.
"Đukanović je loše upravljao privredom i zemlja je bila zaista korumpirana“, rekao je Spajić. „Vladavina prava je u suštini bila šala. Riješićemo taj problem.”
Đukanović je takve tvrdnje odbacio kao političke.
„Logično je... Bio sam oličenje struktura moći u proteklih 30 godina“, rekao je on za FT nakon što je prisustvovao inauguraciji svog nasljednika na funkciji predsjednika. „Negirao sam učešće sebe ili članova porodice u bilo kojoj koruptivnoj aktivnosti milion puta, ali moji protivnici to vole da koriste protiv mene".
Često opisivan kao autokratski vladar, kako navodi FT, Đukanović je skoro neprekidno od 1991. bio premijer ili predsjednik i bio je lider s najdužim stažom u Evropi.
"Ipak, mnogi Crnogorci pozdravljaju to što je bivši predsjednik preokrenuo stvari u osiromašenoj bivšoj jugoslovenskoj državi, izbjegao ratove koji su zahvatili njene susjede 1990-ih i okrenuo je ka Zapadu ulaskom u NATO 2017. i pokretanjem pregovora o pristupanju EU", dodaje FT.
„Naše skretanje prema Zapadu je polukružno“, rekao je Đukanović. „Crna Gora je istorijski bila saveznička uglavnom sa Rusijom".
Bivši predsjednik je takođe "nadgledao postepeno udaljavanje od Beograda nakon 2006. godine", dodaje FT, uključujući priznavanje nezavisnosti Kosova 2008, čiju državnost Srbija nastavlja da osporava.
„Priznali smo Kosovo ne zbog obaveze da sarađujemo sa evroatlantskom zajednicom“, rekao je Đukanović. „Rekli smo komšijama u Beogradu da je Srbija izgubila Kosovo zbog pogrešne politike".
Zapadni put je, kako se navodi, imao svoje izazove. "Tokom 2016. godine, dok se Podgorica pripremala za članstvo u NATO-u, Đukanović je rekao da su njegovi protivnici pokušali državni udar uz rusku pomoć. Iako je Moskva demantovala te tvrdnje, Kancelarija za kontrolu inostrane imovine američkog Ministarstva finansija opisala je 'rusku finansijsku podršku jednoj crnogorskoj političkoj partiji uoči izbora u Crnoj Gori 2016. godine'. Crna Gora je zatvorila više od deset osoba zbog njihovih uloga u 2016. godini, uključujući dvojicu srpskih nacionalističkih poslanika i dvojicu Rusa", piše FT.
Pored predstavnika PES-a, kako se navodi, još jedan član nove generacije političara je Dritan Abazović, aktuelni premijer i lider Građanskog pokreta URA, zeleno-liberalne proevropske stranke.
"Etnički Albanac i musliman, Abazović je zaslužio poštovanje saradnjom sa širokim spektrom političkih snaga, uključujući srpske stranke".
„Dritan je nevjerovatan“, rekao je albanski premijer Edi Rama, piše FT. „Ova mlada garda u Crnoj Gori će imati uspjeh u regionu".
Bonus video:
