Sveobuhvatna izborna reforma trebalo bi da bude jedan od prioriteta novog saziva Skupštine, ali je ključno pitanje ima li novi parlament snage da prevaziđe i promijeni partitokratske obrasce ponašanja koji su do sada svjesno opstruirali promjene.
To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, odgovarajući na pitanje da li očekuju da će reforma izbornog zakonodavstva biti jedan od prioriteta novog saziva Skupštine i zašto bi to trebalo da bude.
Skupština je krajem decembra 2020. godine donijela Odluku o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, a počeo je sa radom čak sedam mjeseci nakon konstituisanja parlamenta. To radno tijelo je održalo samo šest sjednica. I prije smjene vlasti, za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista (DPS), 2018. godine bio je osnovan Odbor za izbornu reformu, ali su, takođe zbog politčkih sukoba, i njegovi rezultati izostali.
Za izbornu reformu treba naći široku podršku
Jedan od osnivača Preokreta, Srđan Perić, ocijenio je da bi izborna reforma trebalo da bude jedan od prioriteta, jer je povećan stepen nepovjerenja građana u izborni i politički sistem uopšte.
“Unapređenje izbornog zakonodavstva se pominje u platformi za formiranje nove vlasti. No, vrijeme nas je naučilo da ipak treba sačekati djela. Imajmo u vidu i da je za reformu na ovom polju potrebna dvotrećinska većina, stoga bi u parlamentu za nju nužno bilo pronaći široku podršku”, kazao je Perić.
On je istakao da je potrebno uvesti “otvorene liste”, jasnije definisati jednakopravnost prilikom pristupa medijima i osnažiti mogućnosti direktne participacije građana u izbornom procesu.
“Ovime bi se pokazalo da se želi moć odluke makar približiti “običnom čovjeku”. Otpori tome će biti snažni i teško će biti očekivati da oni koji su zgrabili političku moć sad žele da je dijele sa građanima”, kazao je Perić.
On je ocijenio da, pored navedenih, postoji čitav niz stavki koje bi trebalo mijenjati kako se ne bi ponavljale situacije kojima se produžavaju mandati odbornicima, ostavljaju mogućnosti beskrajne opstrukcije i favorizuju političke megastrukture, ali o tome bi trebalo već od jeseni pokrenuti široku debatu.
“Ipak, sama izmjena zakonodavstva neće riješiti mnogo ako se produži samovolja onih koji budu vlast i ako se sa 41 ili više glasova u parlamentu nastavi sa donošenjem zakona mimo Ustava kojima bi se obesmišljavala reforma u ovoj oblasti”, istakao je Perić.
Izvšni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Dragan Koprivica, naglasio je da je reforma izbornog zakonodavstva i do sada bila visoko na agendi prethodnih saziva parlamenata i vlada.
“Ona se našla u inauguralnim govorima predsjednika Skupštine i vlada te je, makar u formalnom smislu, očekivati da će ona biti prioritet novoizabranih političih elita”, kazao je Koprivica.
CDT, koji se godinama bavi izbornim procesom, prethodne sedmice definisao je 35 preporuka za neophodnu reformu izbornog zakonodavstva, u kojima su dati osnovni pravci za promjenu seta zakona koji se, na direktan ili indirektan način, tiču izbornog procesa.
Koprivica je kazao da su u preporukama sabrana sva iskustva u posmatranju izbornih procesa, i u radu sličnih odbora 2013, 2019. i 2021. godine.
“Želimo vjerovati da će ovaj saziv demokratskog kapaciteta i da će u ovaj važan proces uključiti CDT i druge relevantne stučnjake iz civilnog društva i akademske zajednice”, rekao je Koprivica.
Istakao je da je uključivanje samo sredstvo za dobijanje kvalitetnih rješenja, i da su njihova očekivanja da će se reforma konačno dogoditi i da će se njihovi i drugi predlozi naći u novom zakonodavstvu.
“Međutim, iskustvo nam nije baš pozitivno, te zato oprezno ulazimo u ovaj proces. Ovdje je ključno pitanje ima li novi parlament snage da prevaziđe i promijeni partitokratske obrazce ponašanja koji su do sada svjesno opstuirali promjene”, ocijenio je Koprivica.
Perić: Političke korporacije žele da ostvare monopol
Odgovarajući na pitanje iz kojih razloga do sada nije sprovedena konkretna izborna reforma, Perić navodi da političke korporacije žele da ostvare monopol, a toj namjeri je suprotstavljen proces snaženja građanina.
“Partitokratska svijest je preživjela promjenu vlasti i ona će činiti sve da čak i da se dese određene zakonske izmjene, da one budu kozmetičkog karaktera. U njihovom interesu nije potpuno regulisanje izbornog procesa, već nastavak prakse gdje je polje pravne nedefinsanosti i nedovršenosti idealno za uvođenje samovolje i preglasavanje po partijskom ključu u svim institucijama gdje stranke delegiraju svoje predstavnike. Na taj način živimo ‘zaključanu demokratiju’”, ocijenio je Perić.
Dragan Koprivica je ocijenio da političke elite vlasti do sada nijesu bile spremne da se odreknu prednosti koje im aktuelno izborno zakonodavstvo i prakse daju u toku izbornog procesa.
“Nažalost, izborni pobjednici nakon 2020. su zaboravili na obećanja koja su davali biračima dok su bili opozicija i nijesu za tri godine ni dotakli mehanizme koje je godinama prije koristio DPS, već su se nastavili koristiti njima”, ocijenio je Koprivica.
On je rekao da je to realnost crnogorske politike i da ona mora biti promijenjena ako država i društvo žele nastaviti demokratski razvoj i ići ka članstvu u EU.
Stare boljke - novi izazovi
Perić je ocijenio da su posljedice toga što dosad nije sprovedena izborna reforma, nastavak samovolje političkih oligarhija i pad povjerenja u izborni proces - što potvrđuje i mala izlaznost na posljednjim izborima.
Građanin je, ocjenjuje Perić, sveden na nekog ko treba da svojim glasom potvrdi projekcije o tome ko će biti vlast, ko opozicija između “četiri velike liste”.
“Njegov ili njen izbor se usmjerava kroz “inisticionalnu prednost” i medijsko favorizovanje. Tako smo došli do sveopšteg trijumfa partitokratije. Ko god je mislio da se ona može brzo prevazići – prevario se. Trebaće ogroman napor da se taj trend samo počne kretati u drugom pravcu”, rekao je Perić.
On je naglasio da bi šansa dijelom mogla biti suštinska reforma izbornog zakonodavstva, ali nema iluziju da su za nju voljni oni kojima postojeće stanje pogoduje, a u čijim rukama je odluka. “Potreban je pritisak javnosti da bi se to desilo”, zaključuje Perić.
Koprivica je ocijenio da su stare boljke izbornih procesa na koje u preporukama daju odgovor - depolitizacija i profesionalizacija izborne administracije, stvaranje tačnog i ažurnog biračkog spiska, uvođenje otvorenih lista i individualnih kandidatura, biranje mjesnih zajednica na stvarnim izborima, potreba zaštite izbornih prava građana, pristupačnost izbornog procesa osobama s invaliditetom, transparentno finansiranje kampanja i sprečavanje zloupotrebe javnih resursa...
“Pored ovih dobro poznatih anomalija, prvi put smo definisali preporuke koje do sada nijesu bile u opsegu rada odbora za izbornu reformu, a tiču se zaštite izbornog procesa od dezinformacija i neželjenih stranih uticaja, i koje ne smiju biti zaobiđene u toku predstojeće reforme”, istakao je Koprivica.
Ćutanje partija
Iako se formalno zalažu za izbornu reformu, iz partija izbjegavaju priču o toj temi. Na pitanja “Vijesti”, da li očekuju da će reforma izbornog zakonodavstva biti jedan od prioriteta novog saziva Skupštine, zašto bi to trebalo da bude i koji će biti doprinos njihove partije, nisu odgovorili iz Pokreta Evropa sad, Nove, DPS-a, SD-a, BS-a.
Potpredsjednik i poslanik Demokratske Crne Gore Momo Koprivica kazao je da se Demokrate snažno zalažu sa sveobuhvatnu izbornu reformu, te da to treba da bude jedan od ključnih zadataka novog saziva Skupštine Crne Gore.
“Još 2019. godine predali smo 16 zakonskih projekata i 200 rješenja za fer izbore, koje je vrijeme samo potvrdilo i opravdalo. Sa padom DPS-a stvoren je mnogo bolji ambijent za održavanje izbora, izbori protiču u mirnoj atmosferi, ali još ima izazova, a i odgovorna politika treba da stvori dobar pravni okvir, kao javni kapital, koji će služiti u narednom vremenu bez obzira na to ko je na vlasti”, istakao je Koprivica.
On je rekao da je cilj uspostavljanje trajnog povjerenja u izborni sistem.
“Jedan od najvažnijih zadataka danas jeste detaljna i korjenita reforma finansiranja izbornih kampanja, kako bi se eliminisao organizovani kriminal iz politike i samim tim presjekao njegov dalji uticaj na institucije. Na taj način bi se otklonila i spoljna miješanja koja ugrožavaju demokratski razvitak”, istakao je Koprivica.
Funkcioner SNP-a Dragan Vukić je kazao da se o izbornom zakonodavstvu priča od 1992. godina, da to traje iz izbornog procesa u proces, a pomaka nema.
“To je poslije 30. avgusta 2020. bio prioritet, ali izgleda kod nekih političkih subjekata samo u govoru. Smatram da 28. skupštinski saziv parlamenta treba da to završi, jer mnoga zakonska rješenja su napisana, ali do sada nije bilo političke volje za njih”, rekao je Vukić.
On je kazao da je SNP spreman da da doprinos kako bi se u ovom sazivu hitno formirao Odbor za reformu izbornog zakonodavstva, a zakoni usvojili najkasnije do kraja naredne godine.
“Kako bi ostalo dovoljno vremena da se do sljedećih redovnih izbora sva nova rješenja implementiraju u praksi i napokon vrati povjerenje u izborni proces”, rekao je Vukić.
“Potreba depolitizacije i profesionalizacije izborne administracije, stvaranje tačnog i ažurnog biračkog spiska, uvođenje otvorenih lista i individualnih kandidatura, biranja mjesnih zajednica na stvarnim izborima, potreba stvaranja boljeg sistema zaštite izbornog prava, bolje garancije afirmativne akcije za manjinske zajednice i žene, pristupačnost izbornog procesa osobama s invaliditetom, medijsko izvještavanje o izborima i nadzor nad njim, problemi sa kontrolom nad finansiranjem kampanja i zloupotrebom javnih resursa, ali i potreba za unapređenjem demokratske kulture kroz kodekse za fer izbore” su preporuke CDT-a za fer i slobodne izbore.
Bonus video:
