Crnogorske institucije su prošle godine bile pogođene političkom nestabilnošću i tenzijama unutar vlasti, što je zaustavilo procese donošenja odluka i sprovođenje reformi, navodi se u godišnjem izvještaju EU o ljudskim pravima i demokratiji i svijetu.
"Glavna pravosudna tijela, uključujući Ustavni sud, nastavila su da rade u nepotpunom sastavu zbog nesposobnosti parlamenta da izabere nove članove, čime se narušava njihovo pravilno funkcionisanje", piše u izvještaju za 2022. godinu, u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru.
Dodaje se da su u 2022. godini, politička posvećenost vlasti strateškom cilju integracije u EU i njihova ambicija da napreduju u pregovorima o pristupanju na osnovu kontinuiranog napretka u refromama, dosljedno navedeni kao ključni prioritet zemlje.
"Međutim, godinu su obilježile stalne političke napetosti, polarizacija, izostanak konstruktivnog angažmana između političkih partija i neuspjeh u postizanju konsenzusa o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa, što je uzrokovalo pad dviju podijeljenih vlada na osnovu izglasavanja nepovjerenja", navedeno je u izvještaju.
Ocijenjeno je da je, kada su u pitanju ljudska prava i demokratija, zakonodavni i institucionalni okvir uglavnom uspostavljen i u širem smislu usaglašen s relevantnim međunarodnim i evropskim standardima.
"Međutim, potrebni su dodatni napori kako bi se ostvarila njegova puna primjena", poručuju iz EU.
Kako navode, povećana politička i društvena polarizacija i podjele posebno su uticale na najugroženije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe s invaliditetom, LGBT), koje su sve više bile izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.
"Povećan broj femicida s nedovoljnim postupanjem vlasti, javno iskazana mizoginija, nasilje zasnovano na rodu i nasilje nad djecom ostaju ozbiljna briga. Crnoj Gori je potrebno unapređenje njenog pravnog i institucionalnog okvira kako bi se povećala zaštita od porodičnog nasilja, diskriminacije, zločina iz mržnje i govora mržnje", poručuju iz EU.
U Izvještaju se navodi da Crna Gora mora da obezbijedi pristup pravdi i ostvarivanju prava u administrativnim i sudskim postupcima, posebno za ugrožene grupe.
"Što se tiče slobode izražavanja, Crna Gora je unaprijedila svoj pravni okvir za zaštitu novinara i drugih medijskih radnika, usvajanjem seta amandmana na Krivični zakonik koji predviđaju strože kazne u slučajevima nasilja nad njima", piše u izvještaju.
Sloboda medija i sloboda govora bile su, kako se dodaje, ključni pravci djelovanja EU u 2022. godini, uključujući zaštitu novinara i drugih medijskih radnika.
"Zaštita manjina i kontinuirano unapređenje pravnog okvira za zaštitu prava LGBTI osoba ostali su u fokusu. Pored toga, izgradnja demokratskijeg društva ostala je u fokusu kroz podršku reformama izbornog sistema u zemlji i transparentnijem trošenju javnih sredstava tokom izbornih kampanja", kazali su iz EU.
Podsjeća se da je djelovanje EU i dalje fokusirano na ključne oblasti opisane u privremenim mjerilima Poglavlja 23 - pravosuđe i osnovna prava, u pristupnim pregovorima.
"Privremena mjerila za osnovna prava odnose se na usklađivanje sa pravnim tekovinama EU i međunarodnim standardima o jačanju efikasne primjene ljudskih prava, proceduralnih garancija, zaštite manjina i kulturnih prava, zaštite od rasizma i ksenofobije i zaštite podataka", navodi se u Izvještaju.
Dodaje se da je EU nastavila pažljivo da prati poštovanje ljudskih prava u Crnoj Gori u okviru pregovora o pristupanju, posebno u okviru Poglavlja 23.
"Postoji redovni politički dijalog na tehničkom i političkom nivou, uključujući i u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Takav dijalog proizilazi iz praćenja sprovođenja akcionog plana za Poglavlje 23, kao i privremenih mjerila, redovnih međusobnih pregleda, projekata finansiranih od strane EU i angažovanja s međunarodnim organizacijama i civilnim društvom".
Kada je u pitanju finansijski angažman EU, podsjeća se da je 2022. godine pružena finansijska podrška prioritetima EU u vezi sa ljudskim pravima.
“Bilateralno finansiranje u sektoru putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) za 2018. godinu imalo je fokusirani budžet od 1,5 miliona eura (700.000 eura nije ugovoreno) u okviru šireg programa vladavine prava vrijednog 13,5 miliona eura".
Dodaje se da su ciljane IPA akcije za podršku rodnoj ravnopravnosti uključivale projekat "Komuniciranje rodne ravnopravnosti" koji je sproveo UNDP (200.000 eura), a završen je do kraja 2022. godine.
“Ovo je pomoglo različitim administracijama da razviju smjernice za uključivanje pitanja rodne ravnopravnosti, uključujući i regulatora medija. Regionalni projekat ‘Sprovođenje normi, mijenjanje stavova’, koji je sprovela UN Women, i dalje je podržavao ženske organizacije civilnog društva koje rade sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja. Kroz IPA Fond za civilno društvo, četiri ugovora o dodjeli grantova (skoro milion eura) bila su sprovedena kako bi se odgovorilo na postkovidni kontekst i njegov uticaj na najugroženije grupe”.
Tokom 2022. kako se dodaje, sprovedeno je pet projekata (EIDHR 2020 fond od 800.000 eura) koji tematski obuhvataju praćenje suđenja, jednakost pred zakonom, kao i zaštitu ugroženih grupa kao što su starije osobe, djeca u institucijama i Romi.
“U decembru 2022. godine, potpisan je jedan ugovor o dodjeli grantova u vrijednosti od 500.000 eura iz fonda NDICI, uključujući sub-grantove”.
Podsjeća se da je u 2022. nastavljena implementacija Horizontalnog instrumenta EU/Savjeta Evrope za Zapadni Balkan i Tursku – faza II sa fokusom na usklađivanje sa evropskim standardima ljudskih prava u oblasti proceduralnih prava, slobode izražavanja, borbe protiv diskriminacije i sprečavanja torture i zlostavljanja.
Iz EU navode da je Crna Gora nastavila dijalog i saradnju sa nacionalnim, evropskim i međunarodnim organizacijama za ljudska prava i tijela za monitoring, uključujući tijela Ujedinjenih nacija i Savjet Evrope.
"Crna Gora je i dalje u potpunosti usklađena sa izjavama Evropske unije o ljudskim pravima u multilateralnim forumima, uključujući i EU restriktivne mjere kao odgovor na agresiju Rusije na Ukrajinu, izražavajući glasnu podršku EU inicijativama u UN-u kao odgovor na ovu agresiju, kao i podršku međunarodnom pravu i međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima. Članstvo Crne Gore u Savjetu UN za ljudska prava počelo je 1. januara 2022. godine. Crna Gora je i dalje u potpunosti usklađena sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU".
U izvještaju EU se navodi da je u maju 2022. godine, Komitet UN protiv torture zaključio da je Crna Gora samo djelimično sprovela preporuke iz 2014. godine u vezi sa obezbeđivanjem ili jačanjem pravnih zaštita za pritvorenike, sprovođenjem brzih, nepristrasnih i efikasnih istraga, i gonjenjem osumnjičenih i kažnjavanjem počinilaca torture ili zlostavljanja. U junu 2022. godine, Evropski komitet za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja obavio je vanrednu posjetu Crnoj Gori.
Bonus video:
