Novoimenovani ambasador Japana u Crnoj Gori Akira Imamura, poručio je da se nada da će u Podgorici biti formirana vlada koja će se zasnivati na stabilnoj podršci i da će država napredovati na putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU).
On je u intervjuu “Vijestima” kazao da, u saradnji sa Vladom Crne Gore, želi da tražim mogućnost novih projekata u kojima bi učestvovale japanske kompanije.
Imamura, koji dužnost obavlja iz Beograda, u četvrtak je predao akreditivno pismo predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću. Tog dana se, kako je rekao Vijestima, sastao i s liderom Pokreta Evropa sad (PES) i mandatarom za sastav vlade, Milojkom Spajićem.
“... Zamolio sam za susret sa g. Spajićem, predsjednikom PES-a, koji je postao najveća politička stranka nakon izbora u junu. Uspio sam da uspostavim dobre odnose sa njim prilikom tog susreta. U Crnoj Gori se trenutno vode međustranački pregovori kako bi se formirala nova vlada, i nadam se da će biti formirana vlada koja se zasniva na stabilnoj bazi i da će napori ka članstvu u EU napredovati”, istakao je Imamura.
Kakvi su, prema Vašem mišljenju, trenutni odnosi Japana i Crne Gore, i smatrate li da bi trebalo uraditi nešto na planu njihovog unapređenja? Da li će Japan otvoriti ambasadu u Podgorici, što su bivše crnogorske vlasti najavljivale?
Japan razvija dobre odnose sa Crnom Gorom nakon sticanja nezavisnosti vaše zemlje.
Politika Japana prema Crnoj Gori bazira se na “Inicijativi za saradnju sa Zapadnim Balkanom”, koju je pokrenuo pokojni premijer Japana Šinzo Abe 2018. godine. Ova inicijativa ima dva cilja - pružanje podrške zemljama Zapadnog Balkana, uključujući i Crnu Goru, na putu ka pridruživanju EU, kao i unapređenje regionalne saradnje i pomirenja naroda u regionu. Japan je pružao razne vidove podrške Crnoj Gori u tom pravcu.
Jedan od njih je dijalog zvaničnika visokog ranga dviju država. Posljednjih godina ostvarene su posjete državnika Crne Gore Japanu prilikom ustoličenja japanskog cara 2019. godine i svečanog otvaranja Olimpijskih igara u Tokiju 2021. godine, kad su i sa tadašnjim premijerom Japana takođe održani samit sastanci. Mislim da se kroz takve napore produbljuje međusobno razumijevanje i gradi bolja saradnja između dviju zemalja.
Drugo se odnosi na razvoj privatnog sektora u Crnoj Gori. Mi smo i do sada pomagali razvoju malih i srednjih preduzeća, ali je takođe važno i polje turizma, s obzirom na to da Crna Gora obiluje prirodnim ljepotama kao što su veličanstvene planine, more i drugo. Japan namjerava da doprinese promociji turizma u zemljama Zapadnog Balkana uključujući Crnu Goru, uz učešće stručnjaka kao dijela tehničke saradnje JICA (Japanske agencije za međunarodnu saradnju). Ovim naporima se povećava broj japanskih turista, i na taj način se pojačava i razmjena građana između dvije zemlje.
Mislim da će potreba za otvaranjem ambasade Japana u Crnoj Gori biti veća kad se bilateralni odnosi prodube na gorenavedene načine.
U Crnoj Gori posluje japanska kompanija “Daido Metal”, dok kompanija “Tošiba” ima predstavništvo u Podgorici. Postoji li interesovanje japanskih investitora da ulažu u Crnoj Gori i da li su neki projekti u planu, s obzirom na to da su iz prethodne crnogorske Vlade, čija je delegacija prije dvije godine bila u zvaničnoj posjeti Tokiju, najavljivali da očekuju milijardu eura investicija iz Japana?
Drago mi je što “Daido metal Kotor” više od 20 godina posluje i doprinosi ekonomskom razvoju zemlje, izvozeći dijelove automobila na tržište EU. Shvatam da je Crna Gora najnaprednija zemlja među državama Zapadnog Balkana u pogledu procesa pridruživanja EU, i da se poboljšava investiciono okruženje. Smatram važnim i obnovljive izvore energije, recimo hidroenergiju, i razvoj infrastrukture koja bi doprinosila turizmu. I ja, u saradnji sa Vladom Crne Gore, želim da tražim mogućnost novih projekata kojima bi japanske firme doprinijele.
Tokom boravka u Crnoj Gori sastali ste se s kandidatom za crnogorskog premijera i bivšim ministrom Spajićem, koji je živio u Japanu. Na čiju inicijativu je održan sastanak, šta je bio njegov cilj, i kakvoj se saradnji sa Spajićem nadate ako postane premijer?
Predao sam akreditivna pisma predsjedniku Milatoviću prilikom posjete Crnoj Gori, čime mi je omogućeno da obavljam aktivnosti kao ambasador Japana. Jedna od najvažnijih aktivnosti ambasadora je uspostavljenje odnosa sa predstavnicima vladajućih i opozicionih stranaka i jačanje veze dviju država kroz to. Kao dio tih aktivnosti ambasadora, zamolio sam za susret sa g. Spajićem, predsjednikom PES-a, koji je postao najveća politička stranka nakon izbora u junu. Uspio sam da uspostavim dobre odnose sa njim prilikom tog susreta. U Crnoj Gori se trenutno vode međustranački pregovori kako bi se formirala nova vlada, i nadam se da će biti formirana vlada koja se zasniva na stabilnoj bazi i da će napori ka članstvu u EU napredovati.
Koliko je Japan zainteresovan za politička dešavanja na Zapadnom Balkanu, i šta vidite kao najveće izazove ovog regiona?
Japan je odranije pomagao naporima EU na osnovu “Inicijative za saradnju sa Zapadnim Balkanom”, sa stanovišta da su mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu važni i za mir i stabilnost cijele Evrope.
Međutim, u ovom regionu postoje slučajevi da se ne napreduje na planu pomirenja naroda poslije konflikta tokom 90-ih godina, kao na Kosovu. Mislimo da to ne smije da bude smetnja na putu ka ekonomskom razvoju i pridruživanju zemalja Zapadnog Balkana EU. U tom pogledu, mi bismo željeli da pomognemo stabilizaciji regiona, doprinoseći i dalje smanjenju tenzija između Beograda i Prištine, kao i unapređivanju regionalne saradnje, pogotovu u oblasti turizma i prevencije elementarnih nepogoda.
Nikad nećemo ispustiti u okean vodu koja prelazi regulatorne granice
Japan je nedavno počeo da ispumpava filtriranu radioaktivnu vodu iz nuklearne elektrane Fukušima u Tihi okean, 12 godina nakon katastrofe u toj elektrani. Taj postupak naišao je na brojne kritike i proteste, a naučnici imaju različita mišljenja o mogućim posljedicama. Na koji način se filtrira voda iz Fukušime, i da li Japan može čvrsto da garantuje da ispuštanje vode u okean neće imati uticaj na životnu sredinu i ljude?
Vlada Japana nikad neće ispustiti u okean vodu koja prelazi regulatorne granice. Voda koja se ispušta je dalje razblažena ALPS metodom tretiranja, i to je voda koja je dovoljno prečišćena kako bi koncentracija radioaktivnih materija, sem tricijuma, bila ispod regulatornih granica.
Što se tiče tricijuma, koncentracija je 1/40 od regulatornih granica i 1/7 od standarda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za pijaću vodu. Koncentracija radioaktivnih materijala sem tricijuma je manje od 1/100 od regulatornih granica.
Dok i druge zemlje ispuštaju tricijum u more u skladu sa svojim zakonima i propisima, količina tricijuma u vodi tretiranoj ALPS metodom je manja od količine ispuštene od mnogih nuklearnih elektrana i postrojenja u drugim zemljama.
U izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) koji je predat premijeru Japana Kišidi početkom jula, zaključuje se da ispuštanje vode tretirane ALPS metodom ima zanemarljiv uticaj na ljude i životnu sredinu. I nakon početka ispuštanja te tretirane vode, Japan obavlja monitoring morske vode. Zapravo, od morske vode koja se provjerava svakog dana od početka ispuštanja, odnosno od 24. do 27. avgusta, dokazano je da je tricijum ispod detekcionog limita.
Međunarodna agencija za atomsku energiju će i dalje učestvovati u procesu monitoringa u svojstvu nezavisne organizacije.
Bonus video:
