Evropske integracije nijesu bile u fokusu prethodne dvije Vlade, iako je to bio dio njihovih obećanja, a dragocjeno vrijeme i resursi izgubljeni su u neuspjelom prilagođavanju pregovaračke strukture revidiranoj metodologiji, smatraju u Centru za građansko obrazovanje (CGO).
Iz te nevladine organizacije su kazali, u susret formiranju 44. Vlade i u kontekstu potrebne revitalizacije pregovora sa Evropskom unijom (EU), da je neophodna prioritizacije pitanja pregovaračke strukture, koja nije optimizovana, a praktično i nefunkcionalna.
Iz CGO-a su podsjetili da pitanje evropskih integracija nije bilo u fokusu prethodne dvije Vlade, iako je to bio dio njihovih obećanja, kao i da su dragocjeno vrijeme i resursi izgubljeni u neuspjelom prilagođavanju pregovaračke strukture revidiranoj metodologiji.
"Osim što su izostali mjerljivi rezultati u dostizanju postavljenih mjerila u pregovaračkom okviru, svjedočili smo i ubrzanom odlivu institucionalne memorije, gubitku kadrova koji su dugo i u stručnom kapacitetu učestvovali u procesu pregovora", rekla je Milica Zindović, saradnica na programima CGO-a
Ona je dodala da novo rukovodstvo nije uspjelo uspostaviti ni autoritet, pa je pregovaračka struktura postala samo jedna u nizu žrtava partikularnih interesa i partijskih kombinatorika.
Prema njenim riječima, u prilogu tome govori i pasivnost pregovaračkih radnih grupa.
Zindović je kazala da je CGO, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, tražio podatke od Ministarstva evropskih poslova (MEP) o broju i datumima održanih sastanaka/sjednica radnih grupa za sva 33 pregovaračka poglavlja, od 4. decembra 2020. do 29. avgusta ove godine (kompletan rad 42. Vlade Zdravka Krivokapića i gotovo čitav rad 43. Vlade Dritana Abazovića).
"Dobijeni podaci ukazuju na zabrinjavajuće nisku frekvenciju tih sastanaka radnih grupa koje bi morale biti redovno mjesto susreta i dijaloga zainteresovanih strana o svim pitanjima od značaja za naš pregovarački proces", ocijenila je Zindović.
Ona je navela da su za 33 mjeseca održana 163 sastanka,što se odnosi na 33 pregovaračke radne grupe i objasnila da je CGO do te brojke došao na osnovu brojanja svakog pojedinačnog sastanka.
"Ilustrativnije, za dvije godine i devet mjeseci prosječno je održano pet sastanaka po radnoj grupi, uz napomenu da su neke sastale samo jednom", kazala je Zindović.
Ona je istakla da od ukupno 163 sastanka/sjednice, više od petine (46 ili 28.22%) predstavljaju konstitutivne sjednice, da je plenarnih bilo nešto više od tri petine (79 ili 48.47%), a najmanje se bilježi tematskih sjednica (38 ili 23.31%).
Zindović je rekla da su praktično, pojedine radne grupe imale po jednu ili dvije sjednice poslije konstitutivne, a neke samo konstitutivnu, odnosno nisu uopšte radile.
Ona je objasnila da su najaktivnije radne grupe bile one za pregovaračka poglavlja 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost (22 sjednice), 23 – Pravosuđe i temeljna prava (17 sjednica), i 30 – Vanjski poslovi (19 sjednica).
"Nasuprot njima, minimalno aktivnosti je zabilježeno kod radnih grupa za poglavlja 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, 12 - Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor i 26 - Obrazovanje i kultura", navela je Zindović.
Ona je dodala da su te radne grupe imale po samo jedan sastanak i to konstitutivnog karaktera kao i da je slična situacija i sa poglavljima 8 – Konkurencija i 25 - Nauka i istraživanje, čije su RG imale po dvije sjednice i to obje konstitutivne.
"Slijede poglavlja 22 - Regionalna politika i koordinacija stukturnih instrumenata i 32 – Finansijski nadzor, sa po dvije sjednice od čega pola konstitutivnih, kao i poglavlje 13 – Ribarstvo, sa tri sjednice od čega dvije konstitutivne", rekla je Zindović.
Ona smatra da se haotičnost, neodgovornost, nedostatak discipline i autoriteta u pregovaračkoj strukturi se ogleda i u priznanju MEP-a o problemima u sačinjavanju izvještaja o stanju u svim poglavljima.
"Jer neke radne grupe i ministarstva nijesu ispunili predviđeni rok, niti su dostavile neophodne informacije o presjeku stanja o pretpristupnim obavezama, a pojedini šefovi radnih grupa se ne odazivaju ni na pozive na sastanke", istakla je Zindović.
Iz CGO su apelovali na donosioce odluka da otvore dijalog i postignu širi konsenzus o značaju održivosti pregovaračke strukture kako bi ona postala efikasan tehničko-koordinacioni-stručni mehanizam koji funkcioniše nezavisno od toga ko je na vlasti i time se stvorili preduslovi za funkcionalan proces pregovora.
Bonus video:
