Nove tenzije na Kosovu, nakon oružanog sukoba u selu Banjska, ne idu u prilog zemljama kandidatima za članstvo u EU i morale bi podstaći Uniju da hitno ozbiljnije pristupi proširenju, smatraju sagovornici “Vijesti”.
Predsjednica Evropskog pokreta u Srbiji Jelica Minić upozorava da su problemi na Kosovu, u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori, kojima Srbija aktivno doprinosi, oduzeli imidž lidera u evropskim integracijama Crnoj Gori.
“Danas se može čuti iz brojnih diplomatskih izvora da je Albanija, koja ne vuče na leđima teret jugoslovenskih ratova, viđena kao jedna od zemalja koja ima izglede za najbrži put ka EU. Pri tome je njena politika u tom pravcu nedvosmislena, podrška građana takoreći plebiscitarna, a spoljnopolitička pozicija konstruktivna”, rekla je “Vijestima” Minić.
Podsjeća da je Albanija prošle godine bila domaćin samita EU-Zapadni Balkan, 16. oktobra će biti domaćin samita Berlinskog procesa, predsjedava Savjetom bezbjednosti UN, nema rizične otvorene probleme sa susjedima i ima visoku motivaciju i ubrzanu društvenu i ekonomsku transformaciju, uprkos brojnim problemima koje vuče iz prošlosti.
“Vijesti” su juče objavile da više stranih diplomata smatra da Crna Gora ima najizvjesniju priliku da za nekoliko godina postane prva sljedeća članica EU. Oni, kao važne razloge za ovakvu jedinstvenu šansu Crne Gore, navode geopolitičku situaciju zbog rata u Ukrajini, dodjelu statusa kandidata za EU toj zemlji i Moldaviji, bojazan za bezbjednost Zapadnog Balkana i strah od povećanoga uticaja trećih strana, posebno Rusije, veličinu ekonomije Crne Gore koja ne ugrožava nijednu članicu EU, mali broj stanovnika, članstvo u NATO-u, potpunu usklađenost sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, veliku podršku građana članstvu, a neki od njih i korišćenje eura...
NE PROPUSTITE
Posljednje proširenje EU bilo je prije deset godina, kada je članica postala Hrvatska.
Viši analitičar za Zapadni Balkan u Inicijativi za evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić smatra da bi EU morala Srbiji i Kosovu ponuditi jasan put ka članstvu, kako bi se ovaj krajnje opasni razvoj događaja zaustavio, odnosno kako bi se na sjeveru Kosova i drugdje u regionu izbjegao scenario sličan onom u Sjevernoj Irskoj i Belfastu.
U oružanom sukobu u Banjskoj 24. septembra ubijeni su kosovski policajac i tri napadača. Odgovornost za napad preuzeo je potpredsjednik Srpske liste Milan Radoičić, dok je Kosovo optužilo Srbiju za podršku oružanoj grupi.
“Nadam se da će ivica na koji smo kao region ponovno stigli, podstaknuti EU da hitno ozbiljnije pristupi proširenju. Od takvog ozbiljnijeg pristupa proširenju bi onda Crna Gora bila prva u redu da profitira”, kazao je Ćerimagić “Vijestima”.
Analitičar iz Skoplja Siniša Pekevski smatra da EU još nije spremna za proširenje i do 2030. neće biti novih članica.
“Bez obzira na liderstvo u integracijama Crna Gora ima puno izazova koje mora riješiti i mislim da je vladavina prava i visoka stopa korupcije nešto što se mora brzo popraviti”, rekao je Pekevski “Vijestima”.
Poručuje da fokus Crne Gore treba da bude usmjeren na Crnu Goru i poboljšanja stanja na ekonomskom planu i vladavine prava, a to podrazumijeva da nema uticaja politike na izbor sudija, tužioca, policije i da se prevaziđe politička kriza, da država uplovi u mirnije vode i ima vladu koja će donositi dugoročna rješenja.
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak poručio je na 2BS forumu u petak u Budvi da evropska budućnost cijelog regiona zavisi od normalizacije odnosa Beograda i Prištine.
“EU želi da pokaže da smo jednako posvećeni Balkanu, ali trebaju nam dobri primjeri i pozitivne, uspješne priče sa Balkana”, poručio je Lajčak.
Crna Gora je mala, a aspiracije Srbije i Rusije velike
Minić podsjeća da su napetosti na Kosovu, koje su eskalirale prije dvije sedmice, ozbiljno uznemirile čitav region, u kome se tenzije neizbježno prelivaju i podsjećaju da za pojedine lidere, institucije i grupe građana rat iz devedesetih još nije završen i da se političke pozicije u zemlji i politika prema susjedima grade na revandikacijama i teritorijalnim aspiracijama.
“To svakako usporava proces evropskih integracija širom regiona i Crna Gora, uprkos veoma visokoj podršci građana ulasku u EU od 75 odsto, praktično je zaustavljena na tom putu. Ko je za to zaslužan? Crna Gora je mala, a aspiracije iz Srbije i Rusije da se kontrolišu unutrašnji i spoljnopolitički procesi velike”, rekla je Minić.
Ćerimagić smatra da su napetosti na Kosovu rezultat potpunog kolapsa i izostanka napretka u dijalogu između Kosova i Srbije, a koji se od 2011. godine vodi pod okriljem EU.
“U godinama kada je ovaj dijalog davao rezultate i bio uspješan, EU je za obje zemlje imala jasan put i ciljeve u okviru EU integracija. Srbija je postala kandidatkinja i otvorila pregovore, a Kosovo je dobilo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Od kako je EU de facto zaustavila proces proširenja, što se dogodilo najkasnije 2016. godine, svjedoci smo slabljenja EU uticaja na strane u dijalogu, a od nedavno i povratku nasilja na Kosovu”, kazao je.
Prema njegovim riječima, da bi zaustavila ciklus sukoba, i vratila Kosovo i Srbiju za pregovarački sto, EU treba da ima odgovor na konkretno pitanje: koliko je obećanje o evropskim integracijama važno i relevantno za svakodnevni život ljudi i privrede u Sjevernoj Mitrovici, Zvečanu ili Leposaviću?
“Koja je to evropska vizija za Mitrovicu? U trenutku kada je Srbija zaglavljena u procesu pristupanja, a Kosovo ne može ni da očekuje da se njen zahtjev za članstvo u EU prihvati, nedostatak odgovora na ova pitanja fatalno slabi EU, i kao što vidimo pogoduje destabilizaciju Kosova, Srbije i regiona”, upozorova on.
Mnogo je non-pejpera, potrebna ozbiljna politika
Ćerimagić smatra da je mnogo non-pejpera, predloga, ideja i izjava, ali samo uz konkretno samoobavezivanje EU i svih njenih članica, u regionu će povjerovati da EU ovaj put zaista misli ozbiljno.
“A samo uz ozbiljnu politiku i pristup se do 2030. rat i sukobi mogu učiniti nezamislivim u ovom regionu, na način kako je to urađeno i drugdje u EU”, poručio je.
Siniša Pekevski ocijenio je da EU i SAD mora da izvrše snažan uticaj na kosovskog premijera Aljbina Kurtija.
“Zajednica srpskih opština (ZSO) mora da se formira u najbržem periodu kako bi se situacija deeskalirala i smanjila napetost. EU i SAD moraju uticati na Kosovo da ispuni te stavke dogovora koje je potpisalo, bez odlaganja”, kazao je.
Nacionalistički naboj odgovara i Vučiču i Kurtiju
Na pitanje može li se situacija na Kosovu smiriti do 2030. kada se očekuje novo proširenje EU, a što je predlog u austrijskom i francusko-njemačkom non-pejperu, Jelica Minić odgovara da hipotetički - može, ali sa nekim drugim ljudima koji treba da imaju dobru volju i iskrenu spremnost za traženje rješenja.
“Nažalost, stiče se utisak da status kvo odgovara i predsjedniku Srbije (Aleksandar Vučić) i premijeru Kosova (Aljbin Kurti), jer im nacionalistički naboj, koji je stalno na visokom nivou u oba društva, omogućava stabilnu poziciju u očuvanju vlasti”, ocijenila je.
Kako je rekla, ne vide se ni neke oštrije i vještije mjere EU i SAD u razrješavanju ovog duboko zamrznutog konflikta, što drugim akterima daje široko polje za djelovanje.
“Tako se naš dio Balkana, poslije skoro pola vijeka mira i prosperiteta, u posljednje tri i po decenije vratio u istoriju kao šahovska tabla”, zaključila je.
Pekevski: Prvo reforme unutar EU, pa proširenje
Siniša Pekevski smatra da je EU puno puta pokazala da ne ispunjava ono što obeća i neće biti posljednji put da ne ispuni obećanja povezano sa proširenjem.
“Članstvo u EU prije 2030. prije reforme u samoj EU nije moguće i to je svima jasno. Ne treba obmanjivati javnost da će članstvo u EU brzo doći, putem brze trake. Treba vidjeti kako se EU postavila prema S. Makedoniji i biće jasno koliko su komesari i zvaničnici iskreni prema građanima Zapadnog Balkana”, kazao je.
Bonus video:
