Sam Plan rasta za Zapadni Balkan neće donijeti prijeko potrebnu socio-ekonomsku transformaciju regiona i sustizanje evropskog prosjeka, jer je za to neophodno članstvo tih država u Evropskoj uniji (EU).
To je za Vijesti ocijenio analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina, Adnan Ćerimagić.
On je rekao da finansijski dio Plana polazi od pretpostavke da je zemljama regiona “očajno potreban novac”, te da će u naredne četiri godine šest vlada tih država, zarad dobijanja do dvije milijarde eura bespovratnih sredstava, biti spremne na sprovođenje socio-ekonomskih i političkih reformi koje su posljednjih nekoliko godina izostale.
Ćerimagić navodi da ostatak novog Plana regionu nudi da preslika dobre prakse s bliskim partnerima EU, od SAD-a, Kanade i Novog Zelanda, do Ukrajine i Moldavije, a da u zamjenu za to zemlje Balkana budu spremne za dalje regionalno ekonomsko integrisanje i aktivno učešće u regionalnim organizacijama i inicijativama, uključujući Berlinski proces.
Evropska komisija (EK) je Plan usvojila 8. novembra, s ciljem ubrzanja procesa proširenja i rasta ekonomija država kandidata. Novi fond, u okviru Plana, predviđa šest milijardi eura za reforme i rast regiona (dvije milijarde eura bespovratnih sredstava, a četiri milijarde eura u obliku povoljnih zajmova) za period od 2024. do 2027 godine.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević rekla je Vijestima da je, kad su u pitanju modaliteti sprovođenja, namjera EK da polovinu sredstava dodijeli državama Zapadnog Balkana u vidu budžetske podrške, dok bi polovina bila usmjerena na ulaganja u infrastrukturu u oblastima koje su povezane s ključnim reformama posredstvom Zapadnobalkanskog investicionog okvira (ZIO).
“Shodno indikativno najavljenoj raspodjeli sredstava po državama, Crnoj Gori bi moglo biti raspoloživo 413 miliona eura za pomenute modalitete podrške. Ova sredstva su dodatna u odnosu na redovna izdvajanja iz evropskih fondova koji su dostupni Crnoj Gori”, kazala je.
Prema njenim riječima, finansijska podrška biće predmet niza preduslova u oblasti demokratije, vladavine prava i ljudska prava koji će biti definisani pojedinačno za svaku od država, opštih uslova u dijelu makrofinansijske stabilnosti, dobrog upravljanja javnim finansijama, transparentnost i nadzora nad budžetom.
“Preduslovi i opšti uslovi moraju biti ispunjeni u svakom trenutku tokom perioda trajanja Instrumenta, da bi se mogla izvršiti isplata”, objasnila je ministarka.
Adnan Ćerimagić ocjenjuje da nema ništa loše u ponudi EU koja uključuje više bespovratnog novca, pristup EU programima i inicijativama, i nešto lakši pristup jedinstvenom tržištu EU.
“Sasvim sigurno je i da će neki djelovi ekonomije u regionu osjetiti prednosti od toga. Međutim, to samo neće donijeti prijeko potrebnu socio-ekonomsku transformaciju regiona i sustizanje prosjeka EU. Za to je potrebno članstvo u EU, ili barem puna integraciju s jedinstvenim tržištem i četiri slobode EU, te značajno veći transfer bespovratnog novca iz EU”, podvukao je.
Od sprovođenja ključnih reformi zavisi to da li će Crna Gora dobiti novac iz fonda u okviru Plana, jer će isplate biti tek nakon ispunjenja dogovorenih reformi. Predlog EK o formiranju fonda do narednog proljeća treba da usvoje Evropski parlament i Evropski savjet. To znači da bi Crna Gora trebalo da do marta usaglasi svoj plan reformi sa EK, kako bi u junu ili najkasnije u julu mogla da povuče prvu tranšu sredstava.
Zvaničnici iz Brisela već više mjeseci poručuju da je pred Crnom Gorom istorijska šansa za pridruživanje EU.
Ćerimagić kaže da je podrška Brisela Crnoj Gori sasvim sigurno dobra vijest, ali da će članice odlučivati o tome da li će država i kad ući u EU.
“A svaka od njih ima pravo veta i neke svoje računice i interese. U ovom trenutku se čak i u ključnim zemljama članicama EU još vrlo stidljivo govori o mogućnosti konkretizacije puta Crne Gore ka članstvu u EU”, naveo je sagovornik.
Kako je dodao, izgovori variraju od toga da prvo treba vidjeti kako nova Vlada sprovodi konkretne reforme, do toga da je teško govoriti o proširenju bez značajnijih reformi same EU.
’U svakom slučaju, od svih zemalja kandidata u regionu, ali i Ukrajine i Moldavije, Crna Gora bi, uz sprovođenje nužnih reformi, mogla najbrže i najlakše postati članica EU. Ni Unija, ni Crna Gora tu mogućnost ne bi trebalo da propuste’, poručio je Ćerimagić.
Ministarka Gorčević kaže da su proteklih dana imali učestalu komunikaciju i više sastanaka s predstavnicima EK i država članica o pitanju proširenja.
“Naši evropski partneri nam šalju poruke da je važno da Crna Gora iskoristi pozitivnu klimu po pitanju proširenja i ubrza sprovođenje reformi. Dakle, imamo političku, ekspertsku i finansijsku podršku EU, a na nama je da odradimo domaći zadatak i pokažemo da smo spremni za stupanje u članstvo”, podvlači Gorčević.
Identifikovani prvi predlozi reformskih mjera
Ministarka Gorčević je kazala da je preduslov za dodjelu ukupnog paketa finansijske podrške EU priprema i usvajanje reformske agende, koja će sadržati listu reformskih mjera s detaljnim aktivnostima i indikatorima. To će, kako je objasnila, ujedno biti i instrument za mjerenje napretka u reformama i osnov za dodjelu proporcionalnog dijela finansijske podrške EU.
“Shodno predlogu EK, dokument priprema Vlada na osnovu konsultacija s nadležnim službama EK i odnosiće se na period do četiri godine. Na osnovu prvih konsultacija s nadležnim službama EK, identifikovane su tri ključne oblasti politika u kojima će biti razvijene reformske mjere: poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora, digitalna i enrgetska/zelena tranzicija i razvoj ljudskog kapitala”, navela je. Kako je dodala, tokom konsultacija koje je Ministarstvo evropskih poslova sprovelo s nadležnim resornim ministarstvima identifikovani su prvi predlozi reformskih mjera u ovim oblastima, kako bi, shodno definisanim rokovima, prvi nacrt dokumenta, kao osnov za buduću reformsku agendu, dostavili EK.
“Shodno prvom nacrtu dokumenta, planirana je ukupno 61 reformska mjera u tri oblasti, odnosno 14 podoblasti politika. Prema dinamičkom planu koji je dostavila EK, ovakav prvi nacrt će biti osnova za dalju razradu dokumenta, ali i osnov za predstavljanje ključnih reformi svih država Zapadnog Balkana na Samitu EU - ZB u Briselu od 13. do 15. decembra. Dalja dinamika će podrazumijevati rad na punom formatu Reformske agende, kako bi dokument bio usaglašen sa EK do početka II kvartala 2024”, rekla je Gorčević.
Bonus video:
