Ministar pravde Andrej Milović, saopštio je da neće doći do raskola u Vladi zbog njegovih zahtjeva za smjenu ključnih ljudi u bezbjednosnom sektoru, jer tvrdi da vjeruje da i Demokrate dijele isti stav - da javna i tajna policija više nikada ne smiju da budu bilo čija privatna igračka.
U intervju “Vijestima” najavio je da će uskoro predočiti i nova saznanja o “neprofesionalnom, a time i nezakonitom djelovanju u političke svrhe” šefa SPO Predraga Šukovića, poručivši da će javnost biti u prilici da sudi o njegovom obećanju - ja u Vladi ili Šuković na čelu specijalne policije.
Milović je kazao i da nema saznanja zbog čega su se Nikšićani Branislav Brano Mićunović i Miodrag Daka Davidović na “crnoj listi” SAD.
Na nedavnoj sjednici Vlade otvoreno ste krenuli da se bavite pitanjem bezbjednosnog sektora i tražili smjenu ključnih ljudi u UP, SPO i ANB-u. Da li mislite da bi to pitanje moglo do dovede i do razlaza u Vladi?
Na početku da razjasnimo da sam, osim što sam ministar pravde, ja i član Vijeća za nacionalnu bezbjednost, i da je to pozicija s koje sam komentarisao stanje u bezbjednosnom sektoru. Ergo, to nije nikakvo političarenje, kako se to od nekih pokušalo banalno senzacionalistički i neistinito predstaviti kao miješanje u tuđe nadležnosti i slično. Ni govora o tome.
Što se tiče razlaza u Vladi, to se neće desiti, jer vjerujem da i naše kolege i partneri iz Demokratske Crne Gore stvari sagledavaju na isti način i da ih sagledavaju iz ugla interesa Crne Gore. A interes Crne Gore je depolitizacija bezbjednosnog sektora, stroga profesionalizacija, i besprekorna saradnja sa našim međunarodnim partnerima u NATO sistemu, da nemamo uticaj spoljnih, anti-NATO faktora. Dakle, bezbjednosni sektor mora da se vrati Crnoj Gori. To je sektor koji mora da radi po zakonu i u interesu građana. Sektor bezbjednosti ne smije biti, nikad više, bilo čija privatna igračka, nikakvog pojedinca, grupe ili partije. Jedini meritum mora biti kvalitetan i profesionalan rad u interesu države Crne Gore i njenih građana.
Iznijeli ste oštre ocjene na račun šefa SPO Predraga Šukovića. Da li imate dokaze da je on učestvovao u kreiranju afere Do Kvon? Možete li saopštiti bliže podatke? Da li ste Vi ili PES podnijeli krivičnu prijavu protiv njega?
Uskoro ću na kontrolnom saslušanju predočiti i nova saznanja o njegovom neprofesionalnom, a time i nezakonitom djelovanju u političke svrhe sa pozicije koju još uvijek pokriva. Dakle, kao što sam ranije kazao, Predrag Šuković, na osnovu svega što je radio protiv PES-a i njegovog lidera, od učešća u aferi “Do Kvon”, pa do drugih afera u kojima je djelovao, ne može više ostati na čelu SPO.
U parlamentu ste nedavno rekli da: Ili će Šuković biti smijenjen ili ja više neću biti ministar. Da li ste o tome razgovarali sa GST-om Vladimirom Novovićem, znate li njegov stav, budući da ste dali jako obećanje?
O tome nisam razgovarao sa GST-om Vladimirom Novovićem, jer ja - a čvrsto vjerujem i g-din Novović, zbog čega ima moju punu podršku u svojim aktivnostima - djelujem strogo u okviru zakona i nadležnosti. Kada se pitanje smjene šefa SPO i formalno pokrene, biće prilike da o tome razgovaramo.
Dakle, ovdje nema nikakve senzacije u najavi, nikakvog nadgornjavanja, nikakvog “pakovanja iza scene” na šta su građani nažalost naviknuti u prethodnim decenijama, već i ministar pravde i GST sve rade transparentno i po zakonu.
Što se tiče “jakog obećanja”, da, jako je u smislu da su, nažalost, naši građani nenaviknuti na principijelnost, i političku i profesionalnu, pa ovakve stvari proizvode glasne reakcije u javnosti koje prosto vape za nekim vidom senzacije. Mi kao društvo moramo naprijed po svim osnovama, a siguran sam da smo spremni da pokažemo odlučnost i sposobnost da sprovedemo neophodne reforme, koje nisu kozmetičke već suštinske, i postignemo mjerljive, vjerodostojne i konkretne rezultate. To je moja ideja vodilja i kao čovjeka, i kao političara, i kao ministra pravde.
Da zaključim: o mom obećanju da neću biti ministar ako Šuković ostane na čelu SPO neka javnost sudi kada proces bude završen.
SAD su stavile Branislava Mićunovića i Miodraga Daku Davidovića na tzv. “crnu listu”. Da li je država u međuvremenu tražila bilo kakve informacije od SAD-a o poslovima njih dvojice, te podatke zbog čega su završili na toj listi?
Ministarstvu pravde nije dostavljena zamolnica nadležnog organa Crne Gore za dostavljanje informacija i podataka od SAD-a, povodom slučaja Branislava Mićunovića i Miodraga Dake Davidovića, tako da još uvijek ne raspolažemo informacijom zbog čega su se pomenuti našli na “crnoj listi” SAD-a.
Nedavno ste izjavili da ANB nije štitila interese države i da je bivši premijer u tu službu doveo ljude s ulice. Da li se krenulo sa “čišćenjem” tajne policije od takvih kadrova? Imate li brojku koliko ih je i da li će neko zbog toga biti procesuiran?
Više od 50 ljudi je dovedeno u službu na način da su zapošljavani bez svih potrebnih i propisanih provjera i analiza, otkad je bivši generalni inspektor Artan Kurti došao u Agenciju, pa do dana njegovog razrješenja. Da bi se ustanovilo precizno koliko ljudi je dovedeno i kako su dovođeni, moraće biti sproveden određeni postupak revizije, a za tako nešto je nužna promjena rukovodstva, što će opet obezbijediti odgovore i na brojna druga pitanja i otvoriti procese.
Bivši generalni inspektor ANB-a smijenjen je, poznato je, zbog ozbiljnih zloupotreba službenog položaja i ovlašćenja. Evidentne su bile brojne nepravilnosti i nezakonitosti, uključujući ilegalna i protivzakonita praćenja ljudi. Nastaviti s takvim postupanjem nije opcija. Jesmo li mi društvo koje želi da zbog političke koristi osigurava i brani stare, višedecenijske prakse, ili konačno želimo istinsku, slobodno možemo reći istorijsku promjenu? Imperativ je obnavljanje bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori kako bi se osigurali integritet, profesionalnost i prije svega drugog zakonitost rada Agencije.
Da li Vas je SDT pozivao da date izjavu nakon što ste podnijeli krivičnu prijavu zbog brisanja iz Kaznene evidencije - presude bivšeg generalnog inspektora ANB-a Artana Kurtija?
Još uvijek nisam dobio poziv iz SDT-a tim povodom. Svakako, kada taj poziv stigne, uredno i rado ću se odazvati.
Tražili ste smjenu direktora ANB-a, kada se to može očekivati? Imate li viziju ko bi mogao biti nasljednik Borisa Milića?
Očekujemo promjene periodu koji je pred nama, a o imenima ne bih mogao govoriti jer to nije u domenu mojih nadležnosti. Predlog za imenovanje rukovodioca Agencije, prema članu 25 stav 2 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, podnosi premijer.
Kako komentarišete činjenicu da su se brojni optuženi za djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije dokopali slobode zbog nedonošenja prvostepene presude u roku od tri godine? Ko tu izigrava zakon i da li je moguće da advokati i optuženi mogu samo odugovlačiti postupke, ima li tu odgovornosti sudija, predsjednika viših sudova?
Odgovornosti ima i pojedinačne, svakako, ali prije svega ona se nalazi u loše postavljenom, neefikasnom i zapuštenom sistemu pravosuđa. Izveštaj koji je EK objavila za Crnu Goru za 2023. godinu je jasno ukazao da “nije postignut napredak u reformi pravosuđa, do danas najizazovnije oblasti vladavine prava, te da se pravosudni sistem i dalje suočava sa dubokom institucionalnom krizom, kao i da pitanje korupcije i korupcije na visokom nivou i dalje predstavlja zabrinutost i postoji u mnogim oblastima uključujući i državne strukture”. Ovo je svakako nešto što nije dobro, ne samo zato što je to neko procijenio iz Evropske komisije - a naglašavam da to veoma ozbiljno shvatamo i prihvatamo jer najiskrenije želimo da budemo dio evropske zajednice - ovdje je u prvom redu bitno da shvatimo da je neophodno ustanoviti sistem pravosuđa koji mora biti unaprijeđen u dijelu profesionalizma, objektivnosti i nepristrasnog i objektivnog rada. To je naša obaveza prema građankama i građanima Crne Gore, jer oni moraju imati povjerenje u sistem koji će im garantovati vladavinu prava.
Upravo zbog toga tražili ste od predsjednika Višeg suda u Podgorici i vršiteljke dužnosti predsjednice Vrhovnog suda da pokušaju da se organizuje dvokratno radno vrijeme u Specijalizovanom odjeljenju. Šta je sa tim?
Kao što je javnosti poznato, od predsjednika Višeg suda u Podgorici, g-dina Borisa Savića, zatražio sam da Ministarstvu pravde dostavi podatke o predmetima u kojima u pomenutom roku nije izrečena prvostepena presuda, zbog čega su se mnogi od okrivljenih našli na slobodi. Međutim, Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, kako je više puta i saopšteno iz te institucije, opterećeno je velikim brojem predmeta, a suočeni su i s manjkom sudijskog kadra, što sve proizvodi nepovoljnu činjnicu da je efikasnost rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici umanjena znatno ispod potreba društva.
U cilju rješavanja ove katastrofalne situacije, odmah po stupanju na dužnost uputio sam dopis Višem sudu u kojem sam predložio da se rad organizuje u dvije smjene kako bi se smanjio zaostatak u 138 specijalnih predmeta, nakon čega je uslijedio odgovor da bi ovakav rad bio tehnički teško izvodljiv jer bi zahtijevao dvokratni rad i drugih državnih organa, u prvom redu tužilaštva i službe obezbjeđenja. Značajni prekovremeni rad zaposlenih koji nisu direktno vezani za suđenje, posebno imajući u vidu da u vijećima postupaju i sudije koje nisu iz specijalnog odjeljenja, morao bi biti angažovan i u odnosu na iste, čime bi poremetili svoj rad u svojim primarnim odjeljenjima. Ministarstvo pravde će preduzeti korake za dogovor sa ostalim institucijama u cilju definisanja optimalnog modela koji bi odgovorio povećanju efikasnosti i efektivnosti rada.
Šta mislite o vetingu u pravosuđu? Imate li plan kako bi taj postupak mogao da se uradi, a li je i u kojoj mjero to izvodljivo? Šta je sa Analizom za stvaranje uslova za sprovođenje procesa vetinga, koju je uradio Vaš prethodnik?
Osnovna ideja, a to je fazni veting, za koju se zalagao moj prethodnik, g-din Kovač, je i po mom dubokom uvjerenju najadekvatnija za naše uslove. Dakle, što je za pohvalu - pohvaliti se mora. A evo zbog čega je to tako. Crna Gora u ovom trenutku ima mali broj sudija i tužilaca, i ukoliko bismo sada sproveli puni veting, došlo bi do potpunog kolapsa sistema. Kao što se, recimo, desilo u Albaniji, gdje je veting dao neosporne rezultate, ali je u početku napravio potpuno zagušenje, kolaps. A mi to moramo da izbjegnemo. I zbog toga smo za soluciju da se sprovede fazni veting, prvo prema rukovodećim funkcijama. Dakle, nikako istovremeno i “po dubini”, sve dok ne “kalibrišemo” sistem. Nakon toga možemo dalje, jer, kada prokrčimo sistem, kada ga učinimo prohodnijim, funkcionalnijim nego što je sada, onda imamo uslove da ga mijenjamo.
Jeste li prepoznali ključne probleme u radu državno-tužilačke organizacije? Kada bi mogli da očekujemo da se okonča izbor VDT-a?
Kao što je javnosti poznato, Skupština Crne Gore nije izabrala Maju Jovanović za vrhovnog državnog tužioca. Jovanović nije dobila dvotrećinsku podršku poslanika, koja je bila potrebna za izbor VDT-a u prvom krugu.
Sada se otvara pretres o svim kandidatima za vrhovnog državnog tužioca koji ispunjavaju zakonske uslove, a Skupština će, najranije nakon mjesec dana, moći da se u drugom krugu glasanja izjasni o Jovanović i drugim kandidatima za VDT-a, Miloradu Markoviću i Suzani Mugoši. Za izbor u drugom krugu glasanja potrebna je tropetinska većina, odnosno 49 glasova poslanika.
Ministarstvo pravde podržava izbor profesionalnog, nezavisnog i nadasve tužioca sa svim elementima koji će odgovoriti ozbiljnim i značajnim izazovima u suočavanju sa borbom protiv svih oblika visokog kriminaliteta.
Sudskoj grani vlasti već nedostaje petina sudija. Kako planirate da se mladi ljudi/pravnici odluče za posao sudije - najavili ste smanjenje obuka za sudije, pripravničkog staža, vraćanje sistema apliciranja na sud...? Kada očekujete efekat tih mjera?
Izmjenama u pravilima ulaska u pravosudni sistem aktivno skraćujemo rokove za pripravnički staž i obuku. Doktrina se mijenja, sadašnja osamnaestomjesečna obuka planira se redukovati na šest mjeseci, dok će pripravnički period od trideset šest mjeseci biti smanjen na dvadeset četiri. Cilj nam je da proaktivno oblikujemo sistem, to je suština.
Rezultate bismo dobili kroz dvije godine. E sad, iako dvogodišnji vremenski okvir, koji bi dao rezultate procesa, nekom može izgledati daleko, započinjanje s ovim promjenama ključno je za našu budućnost. Ako nikad ne počnemo, nećemo ni imati rezultate, sve će ostati na lijepim pričama, a nas ne zanimaju lijepe priče.
U prvostepenom postupku, sudija pojedinac bi sudio umjesto tročlanog vijeća, čime se sprečava zastoj uzrokovan jednim predmetom koji uzurpira troje sudija. Tu želimo da ubrzamo stvari i rasteretimo sudijski kadar, da ga učinimo efikasnim, aktivnim, a samim tim i sistem koji će raditi mnogo brže. Drugostepenim postupkom i apelacijom i dalje će upravljati tročlana vijeća kao kontrolni mehanizam.
Takođe, promjenama predviđamo da svakom sudiji u prvom stepenu budu dodijeljena dva savjetnika, čime ćemo u narednim godinama dobiti nove potencijalne sudije od tih savjetnika, ali važnije, sistem koji se bazira na stalnom obnavljanju kadra koji se profiliše kroz konkretnu praksu i institucionalnu memoriju. A to će izroditi kvalitet, i cio sistem će postati transparentniji.
Iako su vremenski okviri izazovni, nužno je posvetiti dvije godine ovim reformama. Kroz taj period ćemo strateški posložiti sistem. Ako budemo strpljivi i uložimo vrijeme i napore u naredne dvije godine, stvorićemo sistem koji će funkcionisati decenijama. Potrebno je odvojiti “grejs period” od dvije godine kako bismo uredili sistem i postigli potpunu funkcionalnost.
Imate li sada viziju, nakon okončanja sudskog postupka, gdje ste bliži da se Do Kvon izruči - SAD-u ili Južnoj Koreji?
Viziju svakako imamo, ali postupak nije okončan, kao što vam je poznato. Apelacioni sud je nakon sjednice vijeća od 14. ovog mjeseca donio rješenje kojim je uvažio žalbu branilaca državljanina Južne Koreje Do Kvona, i ukinuo rješenje Višeg suda u Podgorici od 17. novembra, te predmet vratio prvostepenom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
Dakle, čim sud donese drugostepenu odluku, odnosno kada dobijemo informacije i kompletan predmet od suda, donijećemo odmah odluku. Do Kvon će tada, u skladu sa zakonom, biti izručen gdje treba.
Radni tim će u januaru o preseljenju SDT-a u Staru zgradu Vlade
Šta je Vlada uradila na preseljenju SDT-a, SPO i Specijalnog suda u zgradu stare vlade? Je li se odmaklo u najavi selidbe? Šta je sa pristupom bazi podataka za SDT?
Obezbjeđivanje radnog prostora koji je na raspolaganju u staroj zgradi Vlade za potrebe Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, kao i budućeg Specijalnog suda predstavlja jedan od prioritetnih infrastrukturnih projekata Vlade Crne Gore i Ministarstva pravde u cilju unapređenja efikasnosti pravosuđa. Ministarstvo pravde pristupilo je sveobuhvatnoj analizi stanja i definisanju aktivnosti u cilju osiguranja adekvatnih prostornih kapaciteta za SDT i SPO. Relevantni državni organi pozvani su na određivanje predstavnika u radnom timu i u završnoj fazi je postupak obrazovanja Radnog tima, koji će inicijalni sastanak održati u prvoj polovini januara 2024. godine, sa ciljem analize stanja i utvrđivanja neophodnih aktivnosti, zaduženja i rokova - u cilju ostvarivanja adekvatnih uslova za prelazak navedenih organa u Staru zgradu Vlade bez odlaganja.
Kada je u pitanju pristup bazama podataka za SDT, cilj jeste revizija aktuelnog Sporazuma za unapređenje saradnje u oblasti suzbijanja kriminala iz 2021. godine. Ministarstvo pravde uputilo je dopise institucijama i primilo informacije o predstavnicima, i u toku je formiranje Radnog tima, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, koje će biti nosilac aktivnosti.
Rad suda u dvije smjene, kako bi se smanjio zaostatak u 138 specijalnih predmeta, tehnički je teško izvodljiv jer bi zahtijevao dvokratni rad i drugih državnih organa...
Advokati da zamrznu advokatski status dok sjede u Tužilačkom savjetu
Nedavno ste ponovili da smatrate da je konflikt interesa da u Tužilačkom savjetu sjedi pet advokata, koji brane okrivljene za najteže zločine. Da li najavljenim izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu planirate i promjenu u sastavu TS-a?
Ovako sada stoje stvari: Advokat koji je u Tužilačkom savjetu, a pritom je branilac u više predmeta, dolazi u situaciju da mora ocjenjivati tužioca koji mu je direktni protivnik u nekom od njih. Hipotetički, mi tu ulazimo u rizik u pogledu nepristrasnosti. Gotovo je nemoguće da ne bude makar sumnje u konflikt interesa, što nije ni dobro niti naš cilj. To je, vjerujem da ovo svako razumije, potencijalno snažan uticaj advokature u tužilaštvu. Zato se mora naći novi model, bolji model, koji će podrazumijevati daleko pravednije rješenje. Mislim da je potreba da se smanji broj advokata u TS, na recimo jednog, a da Advokatska komora ima predstavnika, ali da pritom advokati članovi TS moraju da zamrznu advokatski status za vrijeme trajanja mandata u Tužilačkom savjetu.
Pravosudni kvart umjesto palate pravde
Jeste li odabrali lokaciju gdje planirate da se gradi dugo najavljivana “Palata pravde”? Kada bi mogli da očekujemo završetak tog posla?
Koncept Palate pravde smo napustili kao prevaziđen, u korist neuporedivo funkcionalnijeg, a možemo reći i daleko modernijeg koncepta Pravosudnog kvarta u čijem sklopu će se nalaziti i Palata pravde.
U cilju efikasne reforme i prijeko potrebnog unapređenja infrastrukture pravosuđa kako bi se zadovoljile potrebe pravosudnog sistema u narednim decenijama, Vlada Crne Gore je donijela odluku o usvajanju informacije o predlogu lokacije za budući Pravosudni kvart.
Nova lokacija, koja se nalazi na Zabjelu, površine 35.780 m2 na kojoj je dozvoljena gradnja objekata površine 57.000 m2 bruto prostora. Kompleks pravosuđa predviđa mjesto za mnoge pravosudne institucije, kao što su Viši sud, Osnovni sud, Privredni sud, Upravni sud, Tužilaštva, kao i esnafske organizacije vezane za pravosuđe kao što su Advokatska komora, Komora izvršitelja, Notarska komora...
Prednosti izbora ove lokacije su brojne, a među najvažnijima su izuzetno dobar bezbjednosni aspekt, što podrazumijeva kontrolu planiranja budućih sadržaja u okolini, ali i poštovanje najstrožih standarda prilikom gradnje samog kompleksa. Saobraćajna povezanost kompleksa je izvanredna, budući da se nalazi u blizini više glavnih saobraćajnica, s posebnim osvrtom na odličnu putnu povezanost sa UIKS-om, aerodromom, željezničkom i autobuskom stanicom. Ekološki aspekt takođe igra veoma važnu ulogu, jer želimo biti društveno odgovorni i kroz praćenje standarda “zelene agende” i ekološke gradnje.
Bonus video:
