U Crnoj Gori se osjeća nova politička volja da se stvari oblikuju, posebno u vezi sa nekim dugogodišnjim problemima, kao i nova dinamika u procesu pristupanja EU, ocijenio je njemački ambasador u Podgorici Peter Felten.
On je u intervjuu “Vijestima” rekao da je moguće da Crna Gora postane nova članica EU do 2030. godine, ali upozorava da su mnogi od potrebnih reformskih koraka mogući samo ako su pravosudne institucije potpuno sposobne za djelovanje.
Smatra da je pozitivno i važno da je nova vlast prevazišla raniju politiku isključivanja i da traži dijalog sa opozicijom, kao što se i opozicione stranke ne upuštaju u fundamentalnu opoziciju, već doprinose konstruktivnom političkom odlučivanju.
Smatra da se Njemačka nije miješala u formiranje nove Vlade u Crnoj Gori.
“Sasvim je normalno izražavati ova očekivanja i davati preporuke. Nakon toga, svaki partner donosi svoju odluku – baš kao što se desilo u Crnoj Gori prilikom formiranja vlade”, rekao je.
Prošla su skoro dva mjeseca od izbora nove Vlade u Crnoj Gori. Da li ste zadovoljni saradnjom i onim što je urađeno u tom kratkom vremenu da bi se Crna Gora vratila na evropski put?
Mislim da je Crna Gora pokazala veliku političku zrelost u protekloj godini. Predsjednički i parlamentarni izbori su bili veoma dobro organizovani, sprovedeni uredno i u skladu sa visokim evropskim standardima. Primopredaja dužnosti predsjednika (Mila) Đukanovića predsjedniku (Jakovu) Milatoviću i premijera (Dritana) Abazovića premijeru (Milojku) Spajiću protekla je bez smetnji. Ustavni poredak funkcioniše. Ovo stvara zaista dobru osnovu za novi početak.
Smatram da su prve sedmice nove Vlade ohrabrujuće. S obzirom na glavne zadatke koji predstoje, ne samo u vezi sa pristupanjem Crne Gore Evropskoj uniji, pozitivno je i važno da je nova vlast prevazišla raniju politiku isključivanja i da traži dijalog sa opozicijom, kao što se i opozicione stranke ne upuštaju u fundamentalnu opoziciju, već doprinose konstruktivnom političkom odlučivanju. U tom smislu, međupartijski dogovor o popisu stanovništva je takođe bio veoma ohrabrujući.
Po mom mišljenju, Vlada Crne Gore je imala dobar start. To se odnosi i na dogovor o popisu stanovništva, izbjegavanje “sive liste” zbog neadekvatnih mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma, kao i početnih uspjeha u popunjavanju upražnjenih čelnih pozicija u državnim institucijama. U mojim prvim razgovorima sa premijerom i novim ministrima, osjetio sam novu političku volju da se stvari oblikuju, posebno u vezi sa nekim dugogodišnjim problemima, kao i novu dinamiku u procesu pristupanja EU. Naravno, planove i najave sada moraju pratiti dalje političke odluke i djela. Ali generalno mi se čini da se Crna Gora vratila na pravi put ka EU, a Njemačka će nastaviti da podržava Crnu Goru na ovom putu, politički i kroz konkretne mjere.
Dozvolite mi da dodam još jednu stvar. Veliki plus za ambicije Crne Gore za članstvo u EU je i to što nova vlada takođe želi da se u potpunosti uključi u zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku Evropske unije i što Crna Gora, zajedno sa svojim partnerima u NATO i EU, ostaje čvrsto na strani Ukrajine koja se još suočava sa brutalnim ruskim agresorskim ratom, koji se nikako ne može opravdati. EU nije samo ekonomska i prosperitetna zajednica, već i zajednica vrijednosti.
Vjerujete li da Crna Gora može postati naredna članica EU do 2030. godine?
Ako crnogorska vlast brzo stvori potrebne nove strukture i oživi ih, strateški i nepokolebljivom političkom voljom pristupi predstojećim zadacima i sistematski obradi zahtjeve koje EU postavlja pred kandidate za pristupanje, bez spekulisanja o “prečicama” ili “popustima”, smatram da je to moguće.
Da li je popunjavanje upražnjenih mjesta u pravosudnim institucijama dovoljno za dobijanje završnih mjerila za poglavlja 23 i 24?
Naravno da ne. Takozvana “privremena mjerila” takođe predviđaju pravne i institucionalne reforme. Međutim, mnogi od ovih reformskih koraka mogući su samo ako su pravosudne institucije potpuno sposobne za djelovanje. Stoga je popunjavanje istaknutih pozicija u pravosudnom sistemu veoma važan korak ka ispunjavanju “privremenih mjerila”.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije, kao i prethodnim, EK je oštro kritikovala stanje u crnogorskom pravosuđu. Šta mislite zašto je teško "popraviti" crnogorsko pravosuđe? Da li bi veting bio dobro rješenje?
Naravno, posao nije završen kada se ispune “privremena mjerila”. Poglavlja vladavine prava 23. i 24. takođe moraju imati najveću pažnju tokom odvijanja procesa pristupanja. Crnogorsko pravosuđe mora biti dodatno ojačano u mnogim oblastima, kako strukturalno, tako i kadrovski. Proces vetinga, ako je pravilno postavljen i pažljivo sproveden, može doprinijeti tome. Iskustvo sa takvim procesima u drugim zemljama, uključujući region zapadnog Balkana, može pružiti važne informacije. U svakom slučaju, takav proces ne smije da ugrozi sposobnost djelovanja ili nezavisnost pravosuđa.
Ali, takođe, važno je da se procedure učine efikasnijim i da se popune mnoga neupražnjena mjesta u sudstvu i tužilaštvu. Prema izvještaju Evropske komisije, u Crnoj Gori je u toku 2022. godine bilo oko 130.000 sudskih postupaka. Ovo je ogroman broj. Crnogorsko pravosuđe, sa svojim resursima s kojima trenutno raspolaže, ne može sa ovim da se nosi.
Kritikovali ste to što je koalicija Za budućnost Crne Gore postala dio vlasti u Crnoj Gori. Ipak, izbor za predsjednika Skupštine Crne Gore, Andriji Mandiću je čestitala predsjednica njemačkog Bundestaga. Da li to znači da je počela neka vrsta saradnje sa Mandićem i koalicijom Za budućnost Crne Gore?
Njemački Bundestag i Vlada SR Njemačke su nezavisni ustavni organi. Predsjednica Bundestaga donijela je svoju odluku nezavisno od bilo kakvog uticaja njemačke Vlade.
Jedan od lidera te koalicije Vas je kritikovao da ste se miješali u sastavljanje Vlade Crne Gore. Kako to komentarišete?
Decidirano smatram da se nismo mješali. Njemačka i Crna Gora tradicionalno održavaju veoma prijateljske odnose. Mi smo NATO partneri i uskoro ćemo zajedno biti države članice Evropske unije. Prijatelji i partneri nisu ravnodušni jedni prema drugima. Razmjenjuju mišljenja i imaju očekivanja jedni od drugih. Sasvim je normalno izražavati ova očekivanja i davati preporuke. Nakon toga, svaki partner donosi svoju odluku – baš kao što se desilo u Crnoj Gori prilikom formiranja vlade.
Da li ste zadovoljni ekonomskom saradnjom Njemačke i Crne Gore? Gdje vidite prostor za saradnju?
Iako je Njemačka u prošloj godini bila među najveća tri partnera Crne Gore i po stranim direktnim investicijama i po bilateralnoj robnoj razmjeni, još postoji veliki neiskorišćeni potencijal za proširenje i produbljivanje bilateralnih ekonomskih odnosa. O tome sam se potpuno složio u svojim prvim razgovorima o ekonomskim pitanjima sa predstavnicima nove Vlade.
U toj oblasti ima dešavanja: Vlada Crne Gore najavljuje reforme koje mogu poboljšati okvirne uslove za veće učešće privatnog sektora u Crnoj Gori. Članovi Vlade lično vode brigu o potencijalno strateški važnim investicionim projektima. Sa njemačke strane, poboljšan imidž Crne Gore znači da će poslovna delegacija Istočnog odbora njemačke privrede posjetiti Crnu Goru u februaru naredne godine. Pod novim rukovodstvom, Crnogorsko-njemački poslovni klub biće još važniji kontakt za Vladu i Skupštinu u razvoju crnogorsko-njemačkih ekonomskih odnosa. Partnerstvo između njemačkog i crnogorskog ministarstva ekonomskog razvoja i njemačkih i crnogorskih organa za zaštitu konkurencije pomaže u jačanju nadzora konkurencije u Crnoj Gori. Ovo su samo neki od primjera.
Kredibilan šef policije bitan za vladavinu prava i povjerenje građana
Primijetili ste da je izbor novog direktora Uprave policije malo poljuljao vlast. Očekujete li da će, ipak, bez uticaja politike na konkursu biti izabran profesionalac?
Za vladavinu prava i povjerenje građana u državu veoma je važno da se Uprava policije percipira kao apsolutno kredibilan, pravnom poretku odan i kompetentan predstavnik državne vlasti. Ovo se odnosi kako na službenika saobraćajne policije, tako i na direktora Uprave policije. Nova Vlada, a posebno premijer Spajić i ministar unutrašnjih poslova (Danilo) Šaranović, u više navrata su isticali da prilikom popunjavanja pozicija u javnom sektoru Crne Gore, posebno čelnih pozicija, žele da daju apsolutni prioritet kvalifikacijama i ličnom integritetu kandidata. Polazim od toga da će Vlada Crne Gore sa ovih riječi preći na odlučna djela. Njen kredibilitet će u velikoj mjeri zavisiti od toga.
Lidl želi što prije da otvori prodavnice
Da li ima zainteresovanih njemačkih investitora za pokretanje (širenje) biznisa u Crnoj Gori (ko su)?
Naravno da ima, i ako su opšti uslovi odgovarajući, onda sam uvjeren da će ih uskoro biti još više. Dozvolite mi da navedem samo dva projekta koja su već dugo u planu i nadamo se da će uskoro početi: vjetropark od 100 megavati u Brajićima, koji gradi i kojim će upravljati njemačka kompanija WPD, koja posluje širom svijeta, kao i u regionu zapadnog Balkana, i naravno njemački trgovački lanac Lidl, koji želi da što prije otvori svoje prodavnice prehrambenih proizvoda širom zemlje.
Bonus video:
