INTERVJU Ivanović: Nećemo propustiti istorijsku šansu za ulazak u EU

Na pravi način razumijemo poruke evropskih prijatelja da je proširenje EU i te kako realno, i siguran sam da tu istorijsku priliku nećemo propustiti. Na to nas obavezuje i izražena podrška građana Crne Gore, a vjerujem da će države članice EU prepoznati i vrednovati pozitivne pomake koji su već u toku.

To je u intervjuu “Vijestima” kazao ministar vanjskih poslova Filip Ivanović, poručujući da je EU potrebna Crnoj Gori, ali i da je Crna Gora potrebna EU.

On je, između ostalog, naveo da je pitanje imenovanja ambasadora pokrenuto, i da vjeruje da će značajan dio tog posla biti okončan u najskorijem roku.

Ivanović je poručio da će Crna Gora nastaviti da sprovodi sve obaveze koje proističu iz članstva u NATO-u, da podržava Ukrajinu u borbi protiv agresije Rusije, te da pruža humanitarnu pomoć palestinskim civilima.

Ministar je rekao da je utisak koji je stekao kroz brojne kontakte i susrete, uključujući i na NATO ministarskom sastanku, da nikoga, izvan dijela domaće javnosti, ne zanima šta je prije deset godina pisao o Alijansi.

Na čemu temeljite nedavno izrečenu ocjenu da Crna Gora može okončati pregovore s EU za vrijeme trajanja mandata aktuelne Vlade? Kad očekujete da Crna Gora počne da zatvara pregovaračka poglavlja?

Mandat nove Vlade praktično je otpočet intenzivnom komunikacijom s Evropskom unijom i posjetama Briselu. Nakon mog prisustva na novembarskom Savjetu za vanjske poslove, u Briselu je boravilo više visokih delegacija, a prije svega nekoliko dana, u radnoj posjeti Briselu je bio i premijer (Milojko) Spajić. Tokom svih navedenih susreta na visokom nivou, crnogorski zvaničnici dobili su snažnu podršku od evropskih partnera, koji su prepoznali namjeru Vlade da bude istrajna u ispunjavanju evropske agende.

Ohrabrujuće poruke za napredak Crne Gore dobili smo i tokom konferencije o budućnosti EU, čiji je domaćin bilo Ministarstvo vanjskih poslova SR Njemačke početkom novembra. Tokom konferencije, ali i u brojnim susretima na marginama skupa, imao sam priliku da otvoreno razgovaram s kolegama ministrima i EU zvaničnicima i uvjerim se u to da Crna Gora ima šansu da napravi značajan iskorak.

Izbor nedostajućeg sudije Ustavnog suda i troje članova Sudskog savjeta bez glasova protiv, kao i posvećena borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, potvrdili su da smo odlučni da nastavimo s procesom izgradnje odgovornih, nezavisnih i transparentnih institucija, ali i da na pravi način razumijemo poruke evropskih prijatelja da je proširenje i te kako realno, a da Crna Gora može tu mogućnost da iskoristi ukoliko ubrza neophodne reforme. Siguran sam da tu istorijsku priliku nećemo propustiti. Na to nas obavezuje i izražena podrška građana Crne Gore. S druge strane, vjerujem da će države članice EU prepoznati i vrednovati pozitivne pomake koji su već u toku, prema principu napredovanja zasnovanom na zaslugama. Drugim riječima, očekujem da se pozitivni signali koje Podgorica šalje Briselu i evropskim prijestonicama reflektuju jednako dobrim signalom od Brisela ka Podgorici.

Šta bi za Crnu Goru predstavljao neulazak u EU u dogledno vrijeme?

Evropska unija je potrebna Crnoj Gori, ali je i Crna Gora potrebna Evropskoj uniji, a politika proširenja Unije je možda i najbolji dugoročni projekat na evropskom kontinentu. Bezbjednosne, ekonomske, klimatske i druge krize s kojima se suočavamo pokazuju da mir i stabilnost Evrope leže u njenoj ujedinjenosti, koja se najbolje ostvaruje kroz članstvo u EU. To za Crnu Goru ne znači samo osiguranje vladavine prava, bolje socijalne i ekonomske uslove ili kvalitetnije obrazovne mogućnosti, već i intenzivniju interakciju kultura, ideja i identiteta, što će blagotvorno djelovati na savremene i buduće generacije, koje žele da žive u slobodi i prosperitetu.

Izostanak proširenja EU na nove članice značio bi još jednu stagnaciju i obeshrabrenje za države kandidate, ali bi i obesmislilo samu ideju EU kao evropske zajednice ujedinjene u različitostima - stoga vjerujem da hipoteza iz vašega pitanja ne postoji kao mogućnost.

Kakva su Vaša očekivanja od predstojećih izbora za Evropski parlament (EP)? Brine li Vas mogućnost da značajan broj mandata osvoje desničarske snage, čiji lideri najavljuju “prekomponovanje EU”?

Sigurno je da su predstojeći izbori za EP značajni za budućnost Evrope i EU, i mi ćemo ih s pažnjom pratiti. Činjenica je da je posljednjih godina na sceni određena politička dinamika, koja će uticati na odnose unutar Unije. Pored ostalog, nedavno je u relevantnim dokumentima i analizama ukazano na neophodnost revidiranja načina funkcionisanja EU, koje je svakako zahtjevno, a s ulaskom svake nove članice postaće još izazovnije. Jasno je da to revidiranje neće biti brzo ni lako, ali mi se zalažemo, i u tome nailazimo na razumijevanje evropskih partnera, da proces proširenja EU može i mora da teče paralelno s procesom unutrašnje reforme EU, jer su ta dva procesa prosto komplementarna. Za nas je od izuzetnog značaja da se pravila regate, odnosno napretka u skladu sa zaslugama, poštuju, te da sve zemlje kandidati idu u smjeru EU brzinom koju same odrede i zasluže. Vjerujem da na ove principe izbori za EP neće bitno uticati.

Kakva je saradnja Crne Gore s NATO-om, imajući u vidu da iz dijela opozicije tvrde da je država nakon promjene vlasti 2020. godine izgubila povjerenje Alijanse?

Crna Gora je aktivna i kredibilna članica NATO-a, a to je ujedno i jedan od četiri vanjskopolitička prioriteta 44. Vlade Crne Gore. U realizaciji zadataka sa sadržajne NATO agende učestvuju sve zemlje članice. U porukama koje dobijamo sa najviših adresa u okviru NATO-a, prepoznaje se kvalitetan doprinos Crne Gore implementaciji politika usmjerenih na unapređenje djelovanja Alijanse u izazovnom bezbjednosnom okruženju.

Podsjetio bih da je generalni sekretar (Jens) Stoltenberg u više navrata i prilikom sastanaka s našim najvišim zvaničnicima ponovio da je Crna Gora visoko cijenjena NATO članica, te da se raduje saradnji sa 44. Vladom. Javno su dostupni i njegovi stavovi u vezi s kredibilitetom i doprinosom Crne Gore NATO-u, što se izuzetno uvažava u ovako izazovnim vremenima. Raduje me što saveznice prepoznaju vrlo konstruktivnu ulogu koju Crna Gora ima u strateški važnom regionu Zapadnog Balkana, a kojem je Alijansa naročito posvećena.

Dodatno, aktuelna bezbjednosna dešavanja na globalnom planu zahtijevaju snažan i odlučan odgovor cjelokupne međunarodne zajednice, čemu Crna Gora doprinosi bez zadrške. Nastavićemo da sprovodimo sve obaveze koje proističu iz članstva, uključujući i doprinos politici odvraćanja i odbrane, jačanju ciljeva i sposobnosti Alijanse, kao i učešću u misijama i operacijama. Takođe ćemo, kao i do sada, biti posvećeni ulaganju u odbranu i jačanju spremnosti da odgovorimo na sve brojnije i kompleksnije izazove.

Iz kabineta šefa države g. Jakova Milatovića “Vijestima” je početkom decembra prošle godine saopšteno da je predsjednik inicirao konsultacije o izboru ambasadora s Vladom, ali da do sastanka nije došlo. Šta je razlog toga, te kad se može očekivati početak konsultacija i procesa imenovanja ambasadora?

Imenovanje ambasadora jedan je od prioriteta Ministarstva vanjskih poslova, a u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, pokrenuto je rješavanje ovog značajnog pitanja, u okviru kojeg se odvija i komunikacija sa kabinetima predsjednika države i Vlade. Ministarstvo vanjskih poslova je u potpunosti posvećeno daljem unapređenju funkcionisanja diplomatsko-konzularne mreže i jačanju kapaciteta crnogorske diplomatije, vođeno spoljnopolitičkim prioritetima i ciljevima 44. Vlade.

Popunjavanje kojih ambasadorskih pozicija će biti prioritet i do kad namjeravate da završite taj posao?

Cijeneći da je ova tema ne samo od značaja za našu državu, već je i, sasvim razumljivo, predmet interesovanja javnosti, ipak moram istaći da imenovanje ambasadora podrazumijeva stroge procedure kako s naše strane, tako i sa strane države prijema, te da su te procedure u najvećem svom dijelu internog karaktera. To, pored ostalog, znači i da se imena predloženih ambasadora ne saopštavaju javnosti do dobijanja agremana, odnosno saglasnosti države prijema. Dužina trajanja procedure varira, ali se svakako radi o mjesecima.

Ono što mogu reći je da trenutno na čelu devet diplomatsko-konzularnih predstavništava imamo diplomate u zvanju ambasadora, u dva generalna konzulata to su generalni konzuli, u dva generalna konzulata su to konzul žerani, dok ostalim diplomatsko-konzularnim predstavništvima rukovode otpravnici poslova ad interim (odnosno privremeni). Na čelu svih diplomatsko-konzularnih predstavništava, u svakom trenutku, imamo diplomatske predstavnike koji koordiniraju radom DKP-a, s razlikom u nivou diplomatskog predstavljanja.

Kao što znate, mandat 44. Vlade otpočeo je u jednom izazovnom periodu, s nizom gorućih tema na unutrašnjem planu, kao i brojnim međunarodnim obavezama. Sve to je uticalo i na dinamiku razgovora o imenovanju ambasadora, čemu pristupamo vrlo temeljno i posvećeno i vjerujem da ćemo značajan dio tog izuzetno važnog posla, uz puno poštovanje procedura u Crnoj Gori i zemljama prijema, okončati u najskorijem mogućem roku.

Možete li da garantujete da će Vlada za ambasadore predložiti ljude koji, kako ste rekli u jednom intervjuu prije stupanja na funkciju ministra, imaju adekvatno obrazovanje, reputaciju, poznavanje stranih jezika, vještine komunikacije i sl?

Ministarstvo vanjskih poslova će predloge za popunjavanje upražnjenih ambasadorskih mjesta razmatrati na osnovu jasno propisanih i relevantnih kriterijuma i profesionalnih referenci, vođeno vizijom jačanja i daljeg unapređenja funkcionisanja Ministarstva i naše diplomatske mreže. Zajednički cilj svih aktera uključenih u proces imenovanja ambasadora, shodno Zakonu o vanjskim poslovima, mora biti odabir adekvatnih kandidata, koji će dostojno i na najbolji način predstavljali Crnu Goru i zastupati njene interese u inostranstvu. Lično ću se zalagati da to tako i bude.

Kakvi su, prema Vašoj ocjeni, odnosi Crne Gore sa susjednim državama?

Odnosi sa susjedima veoma su dobri, sadržajni i intenzivni i karakteriše ih otvoren dijalog, kako na bilateralnom planu, tako i kroz brojne regionalne inicijative i perspektivu članstva u EU. Regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi jedan su od stubova crnogorske vanjske politike, a Crna Gora je u više navrata od strane naših partnera i saveznika prepoznata kao konstruktivan susjed, ali i primjer kako se njeguje dobrosusjedska saradnja. Mislim da na tu poziciju možemo biti veoma ponosni i sigurno je da ćemo nastaviti da baštinimo takav pristup.

Veoma je važno što sa susjedima dijelimo evropsku i evroatlantsku perspektivu, naročito imajući u vidu da je region Zapadnog Balkana, sa svim svojim slabostima, ranjivostima i podijeljenostima, privlačan teren za različite geopolitičke interese i uticaje. U tom kontekstu, a u cilju očuvanja i jačanja bezbjednosti regiona, snažno podržavamo zajedničko i koordinisano djelovanje NATO i EU u adresiranju različitih izazova u regionu.

Kako gledate na odnose Crne Gore sa Srbijom i šta mislite da je potrebno da uradi jedna strana, a šta druga da bi se odnosi potpuno “normalizovali”?

Uprkos razlikama u spoljnopolitičkim stavovima Republike Srbije i Crne Gore o pojedinim pitanjima, nema prepreka za odvijanje političkog dijaloga na principima ravnopravnosti. Intenziviranjem posjeta visokih zvaničnika u prethodnom periodu napravljeni su ključni koraci u unapređenju odnosa dviju država. Nedavno je uspostavljen i direktan platni promet, čime je riješeno pitanje koje je dugi niz godina opterećivalo ekonomsku saradnju. Kulturne, privredne, pa i porodične relacije između naših građana predstavljaju dodatni podsticaj za jačanje veza između Crne Gore i Srbije.

Naša je dužnost, u obje države, da intenzivno radimo na tome da ti odnosi budu što bolji. Vjerujem da uz obostranu, iskrenu posvećenost, uz međusobno uvažavanje utemeljeno na principima nezavisnosti i nemiješanja u unutrašnje stvari, možemo njegovati i dalje razvijati bilateralnu saradnju. Crna Gora svim pitanjima sa Republikom Srbijom pristupa s posebnim senzibilitetom i pažnjom, kako bi se prijateljski odnosi sa susjednim zemljama čuvali i unapređivali, istovremeno uvijek vodeći računa o zaštiti interesa Crne Gore i njenih građana.

Tokom Vaše nedavne posjete Hrvatskoj, tamošnji zvaničnici ponovili su da školski brod “Jadran” treba vratiti toj zemlji. Hoće li “Jadran” biti vraćen Hrvatskoj ili smatrate da je on dio imovine Crne Gore?

O školskom brodu “Jadran”, kao i o ostalim neriješenim pitanjima sam razgovarao s hrvatskim kolegom tokom zvanične posjete Zagrebu. Dozvolite da istaknem da neriješena pitanja ne opterećuju naše bilateralne odnose i politički dijalog, koji je vrlo dinamičan i predstavlja izraz obostrane posvećenosti kontinuiranom jačanju saradnje. Tokom posjete smo se saglasili da ćemo o svim pitanjima voditi bilateralni dijalog i direktnu komunikaciju, vodeći se principima savezništva definisanog kroz članstvo naših država u NATO-u. Vjerujem da je to okvir u kom možemo iskreno i otvoreno razmjenjivati argumente i doći do obostrano prihvatljivih rješenja.

Šta namjeravate da uradite da bi se riješilo pitanje granice s Hrvatskom na Prevlaci, s obzirom na to da pretodnih nekoliko crnogorskih vlada nije učnilo ništa tim povodom?

Tokom posjete Hrvatskoj, razgovarali smo i o pitanju Prevlake. Saglasili smo se da je potrebno da se obje strane dodatno aktiviraju, u cilju obnavljanja komunikacije i pronalaženja obostrano prihvatljivog rješenja. Očekujem da početkom godine bude formirana nova međuresorska komisija koja će se, između ostalog, baviti pokretanjem bilateralnih razgovora o ovom pitanju. Podsjetiću vas da je pitanje Prevlake trenutno regulisano Protokolom o privremenom režimu, koji se uspješno sprovodi u praksi od 2002. godine, kad je i potpisan.

Početkom novembra prošle godine ste, povodom sukoba Izraela i Hamasa, saopštili da “Crna Gora podržava pravo Izraela na samoodbranu dok god je ono u granicama međunarodnog humanitarnog prava, ali da se takođe snažno zalaže za zaštitu civila u Gazi”. Hoće li Vlada mijenjati taj stav s obzirom na svakodnevno stradanje velikog broja palestinskih civila u Gazi, u kojoj Izrael sprovodi vojnu kampanju?

Stav Crne Gore u odnosu na izraelsko-palestinsko pitanje je dosljedan i jasan, iako je, moguće, nekada različito interpretiran u javnosti. Crna Gora se zalaže za dvodržavno rješenje, kao jedini održivi okvir za trajno rješavanje izraelsko-palestinskog pitanja. Smatramo da prioritet međunarodne zajednice mora biti zaštita civila i obezbjeđivanje humanitarne pomoći. Nakon napada Hamasa od 7. oktobra, Crna Gora je osudila taj teroristički akt uz podršku pravu Izraela na samoodbranu, istovremeno pozivajući na deeskalaciju nasilja nad civilima. Takođe, u više navrata, u periodu nakon toga, pozivali smo na prekid vatre, u kontinuitetu ukazujući na neophodnost rješavanja sukoba diplomatskim putem. S tim u vezi, u komunikaciji s međunarodnim partnerima i kroz UN rezolucije, koje pozivaju na prekid vatre i zaštitu palestinskih civila, nastojimo dati svoj doprinos.

Planira li Vlada da nastavi da šalje humanitarnu pomoć palestinskim civilima?

Crna Gora će, kao i do sada, nastaviti da pruža humanitarnu pomoć palestinskim civilima, u skladu s opredijeljenim budžetskim sredstvima.

Nedavno ste poručili da će Crna Gora podržavati Ukrajinu u sukobu s Rusijom dok god je to potrebno. Da li se tome protive neke partije skupštinske većine, odnosno da li su takve poruke eventualno dolazile do Vas?

Spoljnopolitička orijentacija 44. Vlade je veoma jasna. Aktivno i kredibilno članstvo u NATO-u i evropska integracija apsolutni su prioriteti. Sa tim u vezi, nastavićemo da se stoprocentno usaglašavamo sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije i podržavamo Ukrajinu u borbi protiv ruske agresije i odbrani teritorijalnog integriteta i suvereniteta. Koliko mi je poznato, sve političke partije prisutne u Skupštini Crne Gore su javno podržale upravo očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine.

MVP za adekvatnu spomen-ploču u Morinju

Hoće li spomen-ploča na bivšem logoru Morinj u Kotoru, koju su postavili bivši crnogorski ministri spoljnih poslova i odbrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević, ostati na tom mjestu ili će biti zamijenjena novom, s drugačijim sadržajem, što su najavljivali iz bivše izvršne vlasti?

Suočavanje s prošlošću i izgradnja kulture sjećanja procesi su koji traju i predstavljaju odraz spremnosti društva da preuzme odgovornost i uči iz grešaka iz prošlosti, kako se nikad više ne bi ponovile. Kao zemlja članica NATO-a i zemlja koja je na putu da postane prva sljedeća članica EU, Crna Gora baštini vrijednosti vladavine prava i nastoji da se odgovorno odnosi prema djelovima svoje istorije na koje nije ponosna, te ukazuje na put koji je bio pogrešan. Važan segment tih procesa jeste i memorijalizacija mjesta stradanja, kao opomena, ali i putokaz za bolje razumijevanje, a time i bližu saradnju među zemljama koje su u prošlosti bile u konfliktu. S tim u vezi, smatram važnim obilježavanje svih mjesta stradanja, a intencija Ministarstva vanjskih poslova je da se založi za postojanje adekvatne spomen-ploče u Morinju, s tim da unutrašnje procedure, ukoliko se utvrdi da nijesu ispoštovane, budu na odgovarajući način ispravljene.

Nikoga izvan dijela domaće javnosti ne zanima šta sam pisao o NATO-u

Da li Vam predstavnici Alijanse i država Zapada zamjeraju na tome što ste prije deset godina ocijenili da NATO nije interes Crne Gore? Kako danas gledate na taj vojnopolitički savez?

Utisak koji sam kroz brojne kontakte i susrete, uključujući i na nedavnom NATO ministarskom sastanku, stekao je da nikoga, izvan dijela domaće javnosti, ne zanima šta sam napisao prije deset godina u autorskom tekstu na poziv vašeg lista, a u okviru projekta podržanog od Ambasade SAD-a u Crnoj Gori. Naša država je već šest godina članica Sjevernoatlantskog saveza, a odgovor na vaše pitanje daje činjenica da sam ministar vanjskih poslova u 44. Vladi Crne Gore, koja je, kao jedan od četiri stuba vanjskopolitičkog djelovanja, definisala upravo aktivno i kredibilno članstvo u NATO-u.

“Jadran” ne može biti “NATO brod”, jer takvi ne postoje

Može li se pitanje vlasništva nad brodom “Jadran” riješiti bez međunarodne arbitraže? Kakav je Vaš stav o ideji da bi kompromisno rješenje moglo da bude da “Jadran” plovi pod NATO zastavom, kao i o zamisli da na brodu treba da se vijore zastave i Crne Gore i Hrvatske?

NATO sistem kolektivne odbrane ne prepoznaje NATO vojsku, a samim tim ni prateći sistem naoružanja (brodove, avione i sl). Alijansa je političko-vojni savez pojedinačnih država, koje u NATO ulaze sa svojim nacionalnim kapacitetima. Samim tim, ne postoje “NATO brodovi”, već samo brodovi NATO saveznica koje se privremeno upućuju u NATO pomorske aktivnosti (obuke i operacije). I u ovim slučajevima brod vije dvije zastave - nacionalnu i NATO. U svakom slučaju, kako sam već rekao, o svim neriješenim pitanjima ćemo razgovarati kao i do sada, otvoreno i u duhu dobrosusjedskih odnosa i savezništva.