Tokom belgijskog predsjedavanja teško je očekivati neke nove inicijative ili dramatične promjene kursa Evropske unije (EU), a ključne promjene se očekuju od Vlade u Crnoj Gori, za koju postoji nada da će što prije ispuniti uslove koji će pokrenuti proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja.
To su ocijenili analitičari iz Crne Gore i regiona, odgovarajući na pitanje “Vijesti” da li predsjedavanje Belgije Savjetom EU u narednih šest mjeseci može biti dobra prilika za napredak Crne Gore, ili ne očekuju da će se na tom planu bilo šta promijeniti.
Belgija, koja je jedna od šest zemalja utemeljivača EU, 13. put će predsjedavati Savjetom EU-a, sa sloganom “Zaštiti, ojačati, pripremiti”. Prema najavama iz Brisela, tokom predsjedavanja fokusiraće se na šest tematskih oblasti - promocija vladavine prava i demokratije, jačanje ekonomske konkurentnosti, nastavak zelene tranzicije, zaštita granica i ljudi i promovisanje globalne Evrope. Naglašeno je da će posebno voditi računa o održavanju evropske nepokolebljive podrške Ukrajini...
Đukanović: Vlada svjesna da ovu šansu mora pokušati da iskoristi
Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović kazala je za “Vijesti” da je predsjedavanje Savjetom i prioritizacija proširenja i odnosa sa regionom Zapadnog Balkana vrlo značajno, posebno zbog potrebnog većeg prisustva EU na Balkanu, pa promjene koje Belgija može donijeti u kontekstu jačanja demokratije u EU, ali i u državama kandidatima, može oživjeti proces proširenja.
“Kada su u pitanju eventualne promjene u odnosu na proces pregovaranja između Crne Gore i EU, mislim da se ključne promjene očekuju od Vlade u Crnoj Gori, nego pristupa Unije prema našoj državi”, ocijenila je Đukanović.
Ona je naglasila da se od aktuelne Vlade puno očekuje nakon više od tri godine neuspjelih eksperimenata, te da vjeruje da će njenu sudbinu primarno odrediti uspjeh koje će ostvariti u procesu pregovaranja.
“Mislim da je tih očekivanja Vlada potpuno svjesna i da će ovu šansu, uprkos heterogenosti političkih aktera koji je čine, pokušati da iskoristi. Da li će uspjeti da ostvari i konkretne rezultate, ostaje da se vidi jer ima jako puno prepreka. Među njima, dominantne su one koje se tiču prisustva mnogobrojnih, a oponentnih političkih struktura među kojima ima i onih koje ne znaju šta proces evropeizacije sve podrazumijeva, niti imaju volju da se taj proces dovrši”, istakla je Đukanović.
Ona je naglasila da se ne smije zaboraviti da, izuzev političkih problema i tehničkih izazova, ključni problem koji se zanemaruje jeste da je u Crnoj Gori, isto kao i u drugim državama Balkana, usporen proces usvajanja demokratskih vrijednosti, kao i afirmisanje tradicionalnih vrijednosti, poput religije, nacije i drugih, što usporava i usložnjava proces demokratizacije.
“Čini se kao da su države Balkana danas razapete između koncepata retradicionalizacije i modernizacije. Mnoga istraživanja i pokazuju, a tu se posebno izdvaja Crna Gora, da je okvir lokalnog i nacionalnog primaran u odnosu na evropski kontekst, iako dominantnost subnacionalnih okvira kolektivne identifikacije postoji i u EU, a ne samo na Balkanu”, ocijenila je ona.
Đukanović je istakla da EU ima puno kriza oko kojih je hronično podijeljena i da to traje već duži niz godina.
“Međutim, te krize su usljed rusko-ukrajinskog rata i aktuelnih sukoba u svijetu još izraženije. Talac EU kao nedovršene političke zajednice je i njena politika proširenja, zbog čega postoje inicijative njene reforme, uz institucionalnu refomu Unije koja se očekuje”, navela je Đukanović.
Ona je kazala da je dodatni problem koji postoji takozvana “nacionalizacija politike proširenja”, odnosno tendencija da države članice sve više utiču na politiku proširenja, stavljajući u prvi plan svoje nacionalne interese, te je često blokiraju, komplikuju, odnosno politizuju proces, što onemogućava razvoj politike proširenja EU kao jedinstvene politike.
“Međutim, neuspjele reforme, skromni rezultati u procesu pristupanja i nedostatak političke volje kod država Zapadnog Balkana i sve očiglednije urušavanje demokratije u regionu se ne mogu opravdati krizama sa kojima se Unija suočava, pri čemu mislim da će i u narednom periodu dalji proces pristupanja mnogo više zavisiti od samih država kandidata i njihove brzine i kvaliteta ispunjavanja reformi, nego od konsolidovanja Evropske unije u odnosu na krize sa kojima se suočava”, ocijenila je Đukanović.
Dvije milijarde, reforme i rad
Analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina Adnan Ćerimagić je istakao da u EU vlada uvjerenje kako je sa njihove strane, vezano za zapadni Balkan, urađeno što je moguće.
“U decembarskim zaključcima zemalja članica EU, poslana je poruka kako EU želi ubrzati proširenje EU na zapadni Balkan, ali je podržan i Novi plan za rast regiona koji sa sobom nosi do dvije milijarde eura grantova u naredne četiri godine. Sada, tako misle u Briselu, je na vladama regiona da prihvate te ponude, izrade planove reformi i krenu sa radom”, kazao je Ćerimagić.
On je rekao da je, uzimajući to u obzir, teško očekivati neke nove inicijative ili dramatične promjene kursa EU politike tokom belgijskog predsjedavanja EU.
“Naravno, postoji nada da će nova crnogorska Vlada što prije ispuniti uslove koji će pokrenuti proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Pa da bi kroz primjer Crne Gore mogli poslati poruku i drugim zemljama regiona da se ispunjavanje uslova isplati, i vodi bliže članstvu u EU”, istakao je Ćerimagić.
Mlađi istraživač u Centru za evropske politike, Đorđe Dimitrov, kazao je da se proširenje nedvosmisleno vratilo na agendu EU, kao jedno od važnijih prioriteta:
“U skladu sa programom predsjedavanja, očekuje se da će Belgija staviti poseban fokus na kapacitet EU da integriše nove članice i unapredi razmišljanje o unutrašnjim reformama potrebnim koje su neophodne kako bi se EU proširila”.
Dimitrov je kazao da najava da će proširenje biti uključeno u Stratešku agendu EU za period 2024-2029 jasno ukazuje na dugoročni angažman na ovom pitanju.
“Belgija namjerava razviti mapu proširenja i izraditi kalendarski plan za radnu grupu koja će se fokusirati na proširenje, čime se pokazuje predanost ovom procesu. Takođe, možemo očekivati i da će se unutar EU voditi diskusije oko toga šta je fazno pristupanje i kako bi ono trebalo da izgleda”, istakao je Dimitrov.
On je naglasio da treba imati na umu da napredak u najvećoj mjeri zavisi od samih kandidata, pošto je na njima da sprovedu neophodne reforme.
Prijetnja kaznama
Đukanović je ocijenila da različite vrste sankcija prema članicama do sada nisu imali veći politički učinak, pa je teško očekivati da će se to desiti u narednom periodu.
Premijer Belgije Aleksander De Kro je nedavno izjavio da će Belgija početi da primjenjuje član 7 tokom predsjedavanja. Član sedam Lisabonskog ugovora daje mogućnost da članice donesu odluku o suspenziji prava državama članicama koje krše temelje i vrijednosti na kojima Unija počiva...
Đukanović ukazuje da se EU već godinama suočava sa mnogobrojnim unutrašnjim teškoćama i spoljnim izazovima, poput ruske agresije na Ukrajinu, zločina u Gazi, posljedica Bregzita, ekonomske krize, migrantske krize, populizma.
“Međutim, tu ne treba zaboraviti i ključne unutrašnje probleme koje se tiču sve više prisutnog straha od rastuće desnice, krize liberalizma, obnove suverenizma, antiliberalizma, nacionalizma. Dakle, u Uniji danas imamo jednu vrstu obnove antiliberalnog nacionalističkog suverenizma, zbog čega je pitanje da li i kako doći od onih ideala i obećanja o ujedinjenoj Evropi. Kada analiziramo korijene ovih kriza, problem odnosa EU i nacije je posebno značajan”, ocijenila je Đukanović.
Ona je kazala da se sa ovim problemima EU do sada nije uspjela izboriti, upravo zbog jake države u odnosu na zajednicu.
“Belgija, poput starih demokratskih država osnivača, ovom najavom pokušava suzbiti pojave narušavanja demokratije od strane država članica, opominjući na član 7 Lisabonskog ugovora koji daje mogućnost da članice donesu odluku o suspenziji prava državama članicama koje krše temelje i vrijednosti na kojima Unija počiva, a koje se primarno odnose na slobodu, demokratiju, jednakost, vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava i prava pripadnika manjina”, kazala je Đukanović.
Ćerimagić naglašava da je jedna od ideja na kojoj se radi unutar EU - da zemlje članice, tokom predsjedavanja Belgije, pripreme neku vrstu mape puta reformi EU.
“Šta je potrebno, šta je moguće, i u kojem roku. Te da se pokušaju usaglasiti oko nekog dokumenta tokom prvog sastanka Evropskog vijeća nakon izbora za Evropski parlament u junu ove godine. To je vrlo ambiciozan plan i teško je kazati šta će od toga se ostvariti. Ono što je sigurno je da za mnoge zemlje članice EU, jačanje i očuvanje vladavine prava i demokratije u samoj EU, postalo je sve važnije”, kazao je Ćerimagić.
Dimitrov je kazao da erozija vladavine prava i demokratije u nekim zemljama članicama predstavlja ozbiljan trend u EU već neko vrijeme. Ovaj problem je, kako je istakao, najizraženiji u Mađarskoj, koju mnogi opisuju kao autokratiju usled ograničavanja medijskih sloboda, nezavisnosti pravosuđa i drugih demokratskih vrijednosti:
“Ovo postaje posebno značajno s obzirom na to da će Mađarska preuzeti predsjedavanje EU u junu, a prema pravilima procedure, Viktor Orban će preuzeti predsjedavanje Evropskim savjetom ukoliko se većina država članica do tada ne složi oko odabira nasljednika Šarla Mišela, koji je najavio da će dati ostavku na poziciju predsjednika ove EU institucije kako bi se kandidovao za izbore za Evropski parlament”.
Dimitrov je ukazao da ovaj razvoj događaja postavlja izazove za EU, jer predsjedavanje zemlje koja se suočava s kritikama zbog poteza usmjerenih protiv vladavine prava može dovesti do tenzija.
Dimitrov napominje da član 7 Ugovora dozvoljava EU da suspenduju određena prava nekoj članici u slučaju da postoji konstantno kršenje osnovnih vrijednosti:
“Na taj način države članice mogu da ograniče Mađarsko predsjedavanje - na primjer, onemoguće Mađarskoj da predsjedava sastancima Savjeta na kojima će se diskutovati o vladavini prava ili ga u potpunosti oduzmu. Međutim, ovo je malo vjerovatno, jer član 7 do sada nije nikada bio uspješno implementiran jer se o njemu odlučuje jednoglasno”.
On je istakao da problem demokratije i vladavine prava postoji u svim državama koje teže članstvu u EU, i EU stalno naglašava da će to biti ključni kriterijum za sticanje članstva.
“S toga, bez reformi u ovoj oblasti, neće biti novih članica”.
Vanredni samit pokazaće koliko je EU sposobna da odgovori velikim izazovima
Odgovarajući na pitanje šta bi se moglo očekivati od vanrednog samita čelnika EU 1. februara, na kojem bi trebalo da postignu dogovor o reviziji sedmogodišnjeg budžeta, Đukanović je kazala da revizijom budžeta članice mogu pokazati volju kada je dalji pravac razvoja proširenja u pitanju.
“Međutim, za očekivati je da članice u narednom periodu budu više zaokupljene zapostavljenom integracijom i rješavanju unutrašnjih izazova, nego što će u većoj mjeri, nego što to čine danas, države kandidate motivisati za dalje ispunjavanje uslova za učlanjenje”.
Ćerimagić je rekao da će se to da li će se šefovi država i vlada EU tokom ovog vanrednog samita dogovoriti o finansijama, prije svega podršci Ukrajini, i kakav će to dogovor biti, neko privremeno ili trajno rješenje, pokazati koliko je EU sposobna odgovoriti velikim izazovima.
“Ali će pokazati i do koje mjere će neki lideri EU, kao što je mađarski premijer Viktor Orban, upravo temu Ukrajine koristiti u predizborne svrhe u susret izborima za Evropski parlament”.
Dimitrov je ocijenio da se rasprava o reviziji višegodišnjeg finansijskog okvira EU odvija od juna 2023. godine, kada je Evropska komisija predstavila svoj predlog za jačanje budžeta kako bi se adekvatno odgovorilo na nove izazove.
“Međutim, zbog neslaganja država članica, originalni predlog je podvrgnut revidiranju od strane država članica kroz određena smanjenja i prenamjenu sredstava. Na samitu u decembru, 26 članica postiglo je dogovor, ali je Mađarska blokirala pomoć u iznosu od 50 milijardi eura namijenjenu Ukrajini. Ipak sada postoje nagovještaji da je Mađarska spremna da podigne veto na pomoć Ukrajini”.
On je kazao da će na samitu 1. februara biti pokušaja da se prevaziđe veto Budimpešte, pri čemu će Mađarska težiti da iskoristi činjenicu da je za usvajanje potrebna jednoglasnost kako bi izvukla određene ustupke.
“Ukoliko Mađarska ostane pri svom stavu, može se očekivati da će preostalih 26 članica pokušati postići dogovor među sobom. Međutim, to bi moglo biti samo privremeno rješenje, a dugoročno bi možda bilo neophodno popustiti Mađarskoj kako bi se postigao konačan dogovor”, kazao je Dimitrov.
Bonus video:
