U Crnoj Gori potrebno je preduzeti odlučne korake kako bi se omogućila veća politička participacija manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, što zahtijeva promjene u zakonodavstvu, poručeno je sa konferencije koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Na konferenciji „Kako do djelotvornog učešća manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u sistemu odlučivanja?“ ocijenjeno je da je u tom cilju potrebno i jačanje političke edukacije i osnaživanje manjinskih grupa kako bi aktivno učestvovale u političkom životu.
Programska direktorica CeMI-ja Teodora Gilić istakla je da sistem zaštite prava manjina u Crnoj Gori predstavlja otvoreni okvir koji treba kontinuirano nadograđivati, da bi bila postignuta suštinska ravnopravnost i usaglašenost sa najboljim međunarodno-pravnim standardima u ovoj oblasti.
Ona je kazala da nažalost, i pored potrebe za promjenama, ne postoje pomaci u smanjenju cenzusa za političku zastupljenost pojedinih manjinskih grupa u Skupštini Crne Gore, prenosi PR centar.
Prema riječima Gilić, izostanak izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika predstavlja prepreku ka ostvarenju veće inkluzije i participacije romsko-egipćanske (RE) zajednice u političkom životu Crne Gore.
“Osim RE populacije, ni građani muslimanske nacionalnosti nemaju svoje autentične predstavnike u crnogorskom parlamentu“, navela je Gilić.
Ona je ocijenila da je izuzetno važno kontinuirano raditi na poboljšanju zakonodavnog okvira, kako bi se osigurala veća politička participacija manjinskih naroda.
Gilić je kazala da je, prije svega, neophodno sprovesti reformu izbornog zakonodavstva, koja bi, između ostalog, podrazumijevala uspostavljanje mehanizama za postizanje proporcionalne zastupljenosti manjina u političkim institucijama.
“Takođe, potrebno je intenzivirati napore u jačanju političkog obrazovanja i osnaživanja manjinskih zajednica, kako bi se omogućilo njihovo aktivno učešće u političkom procesu“, rekla je Gilić.
Te mjere su, kako je dodala, od suštinskog značaja za stvaranje inkluzivnijeg političkog ambijenta i osiguranje ravnopravnosti svih građana u Crnoj Gori.
„Edukacija o ljudskim pravima, multikulturalizmu i važnosti političke participacije ključna je za izgradnju tolerantnog i inkluzivnog društva“, poručila je Gilić.
Predstavnik Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Fikret Lulanaj, kazao je da je neophodno imati aktivne građane koji participiraju u okviru demokratskog sistema da bi demokratija, kao oblik političkog režima, funkcionisala.
“Zato je neophodno da manjinski narodi i druge manjinske nacionalne zajednice participiraju u procesima donošenja odluka“, naveo je Lulanaj.
On je rekao da učešće ili zastupljenost pripadnika manjina u političko i javnom životu Crne Gore ima uporište u postojećem zakonodavstvu.
Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj je, na panelu „Kako do veće političke participacije manjina u Crnoj Gori?“, ocijenio da su Romi diskriminisani kad je u pitanju cenzus predviđen Zakonom o izboru odbornika i poslanika.
„Smatram da će prag od 0,7 odsto biti nedodirljiv da prođemo”, naveo je Šaljaj.
On je kazao da je u srijedu Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu predao inicijativu za izmjenu cenzusa sa 0,7 odsto na 0,35 odsto.
Šaljaj je istakao da je optimista po pitanju te inicijative i da se nada da će većina, koju čini Pokret Evropa sad sa koalicionim partnerima, i opozicija učiniti sve da cenzus bude smanjen.
Predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda, Sabrija Vulić, naveo je da se na popisu 1991. godine u Crnoj Gori oko 14 odsto građana izjasnilo kao nacionalni Muslimani, da bi taj broj 2003. na popisu bio 3,9 odsto, a 2011. 3,3 odsto.
Kako je kazao, prema istraživanjima nevladinog sektora, u junu prošle godine u Crnoj Gori se nacionalno izjašnjavalo kao etnički Muslimani 3,9 odsto stanovništva.
“Sasvim sam siguran da će rezultati novog popisa pokazati duplo manji broj, zbog svega onoga što se u međuvremenu dešavalo – političkih pritisaka, pritisaka Islamske zajednice i svih ostalih uticaja koji su se desili tokom popisne kampanje“, naveo je Vulić.
On je ukazao da je od 2001. godine u vladama Crne Gore bio samo jedan ministar koji se nacionalno izjašnjavao kao Musliman, a koji je bio član građanske partije.
“Startna pozicija u političkom životu predstavnika Muslimana ili Roma u odnosu na Bošnjake, kojih je tri puta više nego nas, nije ista. Nije isto 60 hiljada mogućih glasača i 20 hiljada mogućih glasača“, naveo je Vulić.
Prema njegovim riječima, Muslimani su u startu degradirani nemogućnošću da krenu u izbornu trku kao manje brojni narodi, „da ne govorimo o onima kojih ima 30 i više odsto“.
“Potrebne su konkretne akcije da budemo zastupljeni. Neka se krene sa lokalnim parlamentom”, kazao je Vulić.
On je naveo da bi možda bilo dobro da se iskoriste iskustva iz država regiona da se nađe način kako da predstavnici manje brojnih naroda učestvuju u političkom životu Crne Gore.
“Posljedice toga su žestoke. Možemo da glumimo demokratiju, ali ako vas nema u vlasti, doživljavate asimilaciju“, rekao je Vulić.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonko Deković pojasnio je da je Hrvatima potrebno, po cenzusu od 0,35 odsto, da svaki drugi pripadnik hrvatskog naroda glasa za Hrvatsku građansku inicijativu da bi ostvarili cenzus za ulazak u parlament.
„Albancima je potrebno da albanske stranke ostvare svoj cenzus da svaki četvrti do svaki pet Albanac glasa da bi dobili političkog predstavnika u parlamentu, a Bošnjacima je potrebno da svaki 12. do 13. pripadnik bošnjačkog naroda glasa da bi ostvarili ulazak u parlament. To znači da je ovo za nas praktično nemoguća misija“, rekao je Deković.
Član Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća, Kemal Purišić, kazao je da je za Bošnjake zabrinjavajuće što političke elite, koje čine Vladu, ne vode računa o međunarodnim standardima koji su inkorporirani u crnogorsko zakonodavstvo.
On je rekao da Bošnjačka stranka, iako je imala tri mandata, 2006. godine nije ušla u Vladu.
“2009. je ušla u Vladu sa jednim ministrom bez portfelja, a imala je mandata da ima najmanje jednog ili dva ministra. Situacija je takva da ne postoji dobra politička volja da se Bošnjaci integrišu u sistem“, naveo je Purišić.
On smatra da je potrebno inicirati izmjene Zakona o manjinskim pravima i slobodama.
Purišić je poručio da se mora napraviti okvir da se ustavne norme pretoče u konkretne aktivnosti i da se zna dinamika, rokovi i agenda obezbjeđenja ustavnog principa kad se govori o srazmjernoj zastupljenosti.
“Ako nemamo jasnu dinamiku i ako treba da nam prođe još 100 godina da dođemo do srazmjerne zastupljenosti, onda nema ništa od demokratije“, zaključio je Purišić.
Konferencija je dio projekta „Doprinos inkluziji manjina u politički život Crne Gore“, koji sprovodi Centar za monitoring i istraživanje CeMI, a finansijski ga je podržalo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.
Bonus video:
