Parlamentarna većina i opozicija spremni su da sprovedu reformu izbornog zakonodavstva, poručeno je na konferenciji "Perspektive i strategije za ostvarivanje izborne reforme u Crnoj Gori", koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović kazao je da dugo vremena nijesu razmatrane određene preporuke domaćih i međunarodnih organizacija za unapređenje izbornog procesa, ali da sada postoji veći stepen političke volje da se neke promjene usvoje.
“Nikada nijesam vidio ovoliki stepen volje da se sprovede izborna reforma", rekao je Vujović, navodeći da to nije bio slučaj sa prethodnim sazivima parlamenta.
On je ocijenio da su i vlasti i opozicija zainteresovani i spremni da se sprovede izborna reforma.
Britanska ambasadorka u Podgorici Don Meken kazala da izborna reforma nije samo pitanje zakona, već da je tu riječ o transparentosti, inkluzivnost i jačaju temelja demokratije.
Kako je navela, stabilni izborni procesi osiguravaju da se svaki glas u Crnoj Gori čuje.
“Izborna reforma je ključni korak ka umanjenju postojećeih nedostataka koji ostavljaju izbore otvorene za izazove, ali i korak ka izgradnji povjerenja u izborni sistem”, rekla je Meken.
Ona je kazala da preporuka ODIHR-a i nalazi studije CeMI-ja pružaju odlične preporuke za izgradnju povjerenja u izborni proces i dodala da je na skupštinskom Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu da napravi promjene.
“Očekujem da Odbor bude platforma za dijalog političkih partija i crnogorskog društva”, rekla je Meken i pozdravila imenovanje pridruženih članova tog radnog tijela iz civilnog sektora i akademske zajednice.
Predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Nikola Mugoša kazao je da konačno postoji politička volja za realizaciju izborne reforme.
“Izborna reforma je uvijek bila žrtva političkih procesa koji nužno nijesi imali nikakve veze sa izborima, niti izbornim sistemom. Vjerujem da konačno imamo prave okolnosti neophodne za realizaciju ovog bitnog posla”, rekao je Mugoša na panelu „Osvrt na proces izborne reforme u Crnoj Gori – dokle smo stigli?.
On je kazao da je centralno pitanje vezano za birački spisak.
“Prema podacima Uprave za statistiku, Crna Gora ima 633 hiljade stanovnika, od čega su 90 hiljada stranci, a 95 hiljada maloljetne osobe koje nemaju pravo glasa. U biračkom spisku je upisano preko 540 hiljada ljudi, i kada pogledate te podatke jasno je u kakvom je stanju birački spisak”, rekao je Mugoša.
On je kazao da će upravo to biti najsloženiji zadatak za riješiti, dok su sva ostala pitanja na nivou političke volje, administriranja.
“Radi se o problemu koji ne možemo tretirati na administrativni način. To se ne može završiti u nekom kratkom periodu”, naveo je Mugoša.
On je rekao da se zalaže za profesionalizaciju i depolitizaciju DIK-a.
“Ohrabruje činjenica da se i dva najveća politička subjekta, Demokratska partija saocijalista (DPS) i Pokret Evropa sad, zalažu za profesionalizovani DIK. Vidjećemo čime će to na kraju rezultirati”, rekao je Mugoša.
Poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović ocijenila je da članovi Odbora i iz vlasti i iz opozicije pokazuju političku volju da realizuju izbornu reformu.
Ona je kazala da je zadatak nove generacije političara i ovog skupštinskog saziva da učine sve kako bi bila ostvarena dva cilja oko kojih postoji konsezus – pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) i reforme izbornog zakonodavstva.
“Mislim da smo dovoljno odgovorni, u odnosu na prethodne Odbore koji su rezultirali prestankom rada, da pokažemo da ovoga puta ipak postoji mnogo veća i ozbiljnija namjera da se taj proces završi", dodala je Novaković Đurović.
Ona je kazala da je važno što su izrabrani pridruženi članovi Odbora iz NVO i akademske zajednice.
"To me ohrabruje da u Odboru sada, osim političke volje, imamo i dodatno znanje. Kada to imamo, ne smijemo tražiti izgovore da ne odgovorimo ovom zadatku”, navela je Novaković Đurović.
Ona je istakla da je opozicija u ovom procesu vrlo odgovorna.
Novaković Đurović je kazala da vjeruje da će izmjene nekih zakona oko kojih već postoji konsenzus, kao kada je u pitanju održavanje izbora u jednom danu, ići dosta jednostavno, i dodala da je najkompleksnije pitanje biračkog spiska.
Ona je kazala da je saglasna sa predlogom profesionalizacije DIK-a i dodala da bi, prikom izmjena zakona, trebalo pažljivo razmatrati i nadležnosti Agencije za sprješavanje korupcije.
Novaković Đurović je kazala da očekuje izostanak konsenzusa oko pitanje otvorenih lista, ali da očekuje da će postojati saglasnost oko povećanja kvota za žene.
Poslanik DPS-a i kopredsjednik Odbora Nikola Rakočević kazao je da postoje ogromne razlike između vlasti i opozicije, ali da je optimističan po pitanju postizanja dogovora u vezi izborne reforme.
“Odbor ne služi da bi se prevazišle političke razlike između vlasti i opozicije, da bi se izbrisale ideološke razlike, ali je važan pokazatelj koliko su političke partije u Crnoj Gori spremne da zarad javnog interesa sarađuju bez obzira na razlike”, rekao je Rakočević.
On je rekao da će u fokusu Odbora biti birački spisak, finansiranje političkih subjekata i izbornih kampanja i medijski ambijent.
“Ukoliko naiđemo na konsenzus u Odboru, opozicija će predložiti izmjenu i dopunu Odluke o osnivanju Odbora kako bi se nadležnosti proširile na još neke zakone koji se tiču izbornog procesa – zakona o medijima, Zakona o predsjedniku, Zakona o krivičnom postupku”, naveo je Rakočević.
On je kazao da vjeruje da će Odbor na kraju napraviti dobre rezultate.
“Ako je izborno zakonodavstvo jedan od najvažnijih koraka na našem evropskom putu onda moramo napraviti dogovor”, istakao je Rakočević.
On je dodao da bi bilo bolje da se sa tim procesom požuri zbog, kako je rekao, najava da trenutna Vlada, a samim tim i parlament, neće još dugo trajati.
“Od vitalne je važnosti da opozicija želi da doprinese i sarađuje. Vjerujem da sada postoji apsolutna spremnost kompletne opozicije”, naveo je Rakočević.
On je kazao da je zabrinut da će dio parlamentarne većine naći način da zakoči put Crne Gore ka EU.
“Ako je tačno da u političkom ambijentu imamo one na koje snažan uticaj imaju vlasti Srbije onda je za očekivati da će možda doći do opstrukcija iz nekog dijela vlasti. Bez obzira na to imamo dovoljno političkih subjekata koji su na evropskoj platofrmi i koji će u skladu sa preporukama EU i ostalih relevantnih organizacija, reformisati izborno zakonodavstvo”, rekao je Rakočeivić.
Vujović, koji je i pridruženi član Odbora, je kazao da ga raduje što postoji sve više spremnosti da se podrži model nezavisne i profesionalne Državne izborne komisije.
“DIK ne treba da bude politički forum. DIK treba da bude politički neutralna i da odlučuje u skladu sa zakonom i propisima”, rekao je Vujović.
On je kazao da se zalaže za otvorene liste, ali da o tome neće biti lako postići dogovor iako je dosta partija, koje su sada u vlasti, u svom programu ranije insistiralo na takvim listama.
Vujović je dodao da se CeMI zalaže i za povećanje kvota za žene i dodao da će jedna od njihovoh preporuka da se naže rješenjei da se ne traži dvotrećinska većina za donošenje nekih zakona.
Govoreći o situaciji u Šavniku gdje izborni proces još nije okončan, Mugoša je kazao da bi to trebalo da bude jedna od prvih tema u radu Odbora za izbornu reformu jer ono opterećuje u cjelini izborni sistem.
“Šavnik je presedan za koji se nadam da neće imati dalekosežne posledice, ali može biti zloupotrijebljen za sve buduće izborne procese”, rekao je Mugoša.
On je podsjetio da DIK nema pravni mehanizam preuzimanja nadležnosti Opštinsk izborne komisije i dodao da je rješenje situacije u Šavniku postalo pitanje političkog dogovora.
Bonus video:
