Poslanik Nove srpske Demokratije (NSD) Jovan Vučurović je ministra pravde pitao da li će u skladu sa svojim nadležnostima, tražiti da se pokrene proces revidiranja sporazuma između državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela i ratnih zločina, a "naročito djela koja se odnose na istragu u vezi sa ubijanjem civila i ratnih zarobljenika u logoru Lora".
"Radi se o našim mučenicima iz nikšićko-šavničke i barske grupe. Već više od 30 godina ne postoji adekvatna istraga po ovom pitanju, a bivši režim je ćutao na sve ovo. Čak nisu došli ni na ispraćaj njihovih posmrtnih ostataka. Sporazum iz 2006. koji su potpisali Vesna Medenica i Mladen Bajić stavlja Crnu Goru u ponižavajući i podređen položaj", konstatovao je Vučurović.
Prema njegovim riječima, posebno je sporan dio koji se tiče područja primjene, gdje se kaže da će se odredbe sporazuma primjenjivati samo u predmetima krivičnih djela, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti koji su počinjeni na području Hrvatske prema državljanima te zemlje, a čiji počinioci imaju prebivalište ili državljanstvo Crne Gore.
"Na taj način je učinjena direktna nepravda i prema Crnoj Gori, i prema žrtvama Lore, ali i drugima koji su likvidirani od strane hrvatskih vojnih i paravojnih snaga. Ovo je jedan od primjera kako su pojedine strukture bivšeg režima urušavale dostojanstvo Crne Gore", ocijenio je poslanik NSD.
Milović je na ovo pitanje odgovorio da će njegovo ministarstvo podržati svaku aktivnost crnogorskog tužilaštva na rješavanju ratnih zločina, tako i onih koji su pocinjeni nad crnogorskim državljanima.
"Imajući u vidu da se rat vodio na teritoriji Hrvatske, a da nijedna od država potpisnica Sporazuma ne izručuje svoje drzavljane niti je u slučajevima ratnih zločina moguće ustupanje gonjenja, razumljivo je zašto je fokus Sporazuma tuzilačkih organizacija dviju država stavljen na zločine počinjene na teritoriji Hrvatske, a za koje su bili odgovorni crnogorski državljani. Međutim, ovaj Sporazum nije jedini okvir za razmatranje ratnih zločina. I za odgovor na vaše pitanje to je krucijalna činjenica", ocijenio je ministar pravde.
Vučurović je konstatovao da je ovakav odgovor korak naprijed u odnosu na raniji period.
Poslanica Demorkatske partije socijalista (DPS) Sonja Milatović upitala je Milovića da li su preduzeti konkretni koraci, osim formiranja Komisije, na planu izrade Građanskog zakonika Crne Gore, te ako jesu, do koje se faze u navedenom procesu stiglo i kada očekuje da će biti završen?
Milović je podsjetio da je Komiisja formirana 2018. godine, da je završeno normiranje odredaba koje se odnose na opšti dio, obligacione odnose, nasljeđivanje i svojinsko-pravne odnosa, kao i da slijedi uređenje zakonskih odredbi koja obuhvata oblast iz porodičnog prava i oblasti koja se odnosi na prava ličnosti, te da će sa tim biti završen prednacrt ovog zakonika.
Milatović je takođe pitala ministra podržava li Predlog zakona o dopuni Zakona o Ustavnom sudu koji bi, ukoliko bi bio usvojen prema njenim riječima "bio nnovi pokušaj dopsiivanja najvišeg pravnog akta zakonima" i kakvo je mišljenje dala Venecijanska komisija o ovom pitanju.
"Ja sam i ranije govorio da treba da razmišljamo o povećanju granice za penziju jer smo veoma deficitarni u kadru kad je u pitanju pravosuđe", rekao je Milović, ali i dodao da se prvo mora komunicirati sa Briselom i Venecijanskom komisijom jer se "može ugroziti evropski put Crne Gore".
Poslanik Građanskog pokreta (GP) URA Filip Adžić je rekao da je "Veoma nepravedno što ministar Milović nakon niza optužbi koje su se čule na njegopv račun i isključivanja iz partije uskraćen za odbranu".
"Smatram apsolutno neprihvatljivim da neko ko nije bio dovoljno dobar za advokatsku kancelariju u kojoj je radio i za partiju u kojoj je bio može biti dobar za sve građane i za evropski proces koji je prioritet svih nas u Skupštini i Vladi", kazao je Adžić i podsjetio na "Milovićevo obećanje da će podnijeti ostavku ukoliko ne bude smijenjen šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković".
Poslanik GP URA je kazao i da je ministar pravde "obmanuo sudije u slučaju Do Kvon".
Adžić pitao je Milovića da li smatra da je partijski interes značajniji od državnog i da su "gaženje sopstvene riječi, svjesno i namjemo obmanjivanje suda, zaštita kriminalaca i pokušaj diskreditacije policijskih službenika koji ostvaruju najbolje rezultate vrijednosti koje treba da promoviše kroz rad 44. Vlade Crne Gore".
Milović je odgovorio da je interes države iznad partijskog i da je on zbog toga i dalje ministar pravde, a da su rezultati njegovog resora "krajnje jasni i i mjerljivi" i dodao da njegove optužbe zahtijevaju tretman pred nadležnim državnim insititucijama.
"Adresa Specijalnog državnog tužilaštva je Ulica slobode br. 20. u Podgorici i - ukoliko vaša priča nije u funkciji lošeg političkog marketinga kao što jeste -apelujem da čim prije podijelite svoja saznanja sa tom institucijom" rekao je on.
Adžić je na ovu konstataciju Milovića odgovorio da je on "najgore ocijenjeni ministar" i da su tu ocjenu dali građani.
"Potvrdu koliko Vam vjeruju međunarodne institucije je da Južna Koreja nije obavijestila Ministarstvo pravde kad je dostavljen dopis, već ga je dostavila direktno sudu", konstatovao je Adžić.
Vukićević je podsjetila i napade na novinare u Crnoj Gori koji još uvijek nisu razriješeni. Ona je istakla da se postupak vodi portiv Vesne Medenice, Slavka Stojanovića, Blaža Jovanića... a da su svi oni imali bitnu ulogu u tužilaštvu, a Koprivica je na ovo odgovorio da iza "ovih napada stoji bivši režim".
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miloš Pižurica je ministra pravde Andreja Milovića pitao šta Evropska unija znači Crnoj Gori i šta Ministarstvo pravde preduizma kada je u pitanju pregovaračko poglavlje 23.
"Ja bih se osvrnuo na dvije tačke u pregovorima sa EU - maj 2020. godine kada smo proglašeni za hibridni režimi djelimičnu demokratiju, a kad je pristup Crne Gore podržavalo 54 odsto građana i oktobar 2023. kada smo iz Evropske komisije dobili najlošiji izvještaj o pristupnim pregovorima Crne Groe ikada. Rekao bih da su Vlade koje su vodile tadašnje pregovore to radile veoma loše i da su imale značajnije stvari da rade", kazao je Pižurica i dodao da je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao da je "Crna Gora na vratima završnih pregovora sa EU", ali i da danas "ulazak Crne Gore u Uniju podržava 80 odsto građana".
Milović je odgovorio da da rad na ispunjenju ovog poglavlja obuhvata niz aktivnosti u borbi protiv korupcije, digitalizacije pravosuđa...
On je istakao da su na ovom polju jako bitne izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o državnom tužilaštvu, Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu...
Poslanici su danas nastavili sa postavljanem pitanja ministrima.
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivicu poručio je da je neophodno da se institucije oslobode i čiste od kriminala i korupcije, da slučajevi ne zastarijevaju, već da se riješe.
On je to rekao odgovarajući na pitanje poslanice Demokratske narodne partije (DNP) Maja Vukićević - da li je zadovoljan načinom i dinamikom borbe protiv korupcije i kriminala i koje su, po njegovom mišljenju najveće prepreke u procesuiranju krivičnih djela u toj oblasti.
Ona je podsjetila na afere "Snimak", "Koverta", "Abu Dabi fond", "Telekom", "HTP Boka", "Carine", "Kamp Zlatica", "Limenka", "Panama papiri", "Pandora papiri", "Stanovi", "Možura" i istakla da je "mnogo toga ostalo iz prethodnog perioda, a da su građani očekivali da se brže riješi".
Koprivica je odgovorio da je neophodno da se institucije oslobode i čiste od kriminala i korupcije, a da ovakvi slučajevi ne zastare već da se riješe.
"Činjenica da je korupcija rasprostranjena u mnogim oblastima. To nije samo subjektivni osjećaj nas koji smo se borili protiv prethodne vlasti, već je to činjenica koju navodi Evropska komisija u izvještaju o Crnoj Gori. Jedna od krupnih prepreka je i činjencia da imamo sveukupne posljedice autoritarnog i hibridnog režima koje počivaju na korupciji i zarobljenim institucijama, ali i snažna simbioza organizovanih kriminalnih grupa (OKG) i korumpiranih struktura", odgovorio je on i dodao da "u prethodnom periodu, posebno za vrijeme 43. Vlade nije usvojen nijedan strateški dokument koji se odnosi na borbu protiv korupcije".
On je podsjetio da izvještaj OEBS-a za period od juna 2021. do juna 2023. stoji zaključak da "od potvrđivanja optužnice na slučajevima korupcije na visokom nivou do prvog produktivnog ročišta protiče 28,6 mjeseci".
Koprivica je saopštio da postoje i ograničenja koja proizilaze iz zakonodavnog okvira, ograničeni kapaciteti Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), ali i da Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nema Savjet od prošle godine.
"Nacrti sistemskih zakona su sačinjeni na nivou radnih grupa i svi su upućeni na mišljenje Evropskoj komisiji, odnosno Venecijanskoj komisiji. Takođe, formirana je radna grupa koja se bavi zakonom o sticanju nelegalne imovine", kazao je potpredsjednik Vlade i dodao da je, takođe, formiran i Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije.
On je na kraju svog izlaganja saopštio da su, izmjenama krivičnog zakona uvedena tri nova krivična djela - zolupotreba u procesu javnih nabavki, stečaja i privatizacije, ali i da je usvojen Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, kao i da je izmijenjen Zakon o igrama na sreću.
Bonus video:
