Zahtjev premijera Milojka Spajića šefu Skupštine Andriji Mandiću da ga obavijesti ako bude amandmana na predloge zakona potrebnih za dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), može biti briga da se novim izmjenama ne naruši usklađenost tih akata sa zakonodavstvom Evropske unije (EU), ali možda i pokušaj “čuvanja” loših zakonskih rješenja i interesa nekih grupacija.
Tim riječima profesorica na Univerzitetu “Donja Gorica” Nikoleta Đukanović komentariše jučerašnji Spajićev dopis Mandiću. U dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid, predsjednik Vlade obavještava čelnika parlamenta da je, prilikom posljednje zvanične posjete Briselu u vezi “IBAR zakona”, naglašeno da “svako amandmansko djelovanje... mora dobiti prethodnu saglasnost institucija EU”.
“Stoga Vas molim da, ukoliko dođe do amandmanskog djelovanja, o tome obavijestite Vladu, kako bismo blagovremeno preuzeli neophodne korake i o tome obavijestili institucije EU”, poručio je.
Zašto je Spajić poslao dopis Mandiću ako je Poslovnikom Skupštine (član 149) svakako predviđeno da se amandmani upućuju predlagačima zakona - nije jasno. Zato je pitanje da li premijerov potez predstavlja pritisak na parlament, odnosno pokušaj obeshrabrivanja poslanika da podnose amandmane.
NE PROPUSTITE
Osim toga, nejasno je kakva će biti svrha slanja amandmana Briselu ako ih on ne može razmotriti do kraja radne sedmice, do kad je planirano usvajanje zakona. Takođe, upitno je i ko poslanicima garantuje da će Vlada proslijediti amandmane EK.
Neke partije već su podnijele amandmane na pojedine predloge zakona, ali i najavile nove.
Đukanović ocjenjuje da Spajićev zahtjev može biti “racionalno razmišljanje”, da ne bi došlo do usvajanja amandmana koji bi, prema njenim riječima, dominantno ili u većoj mjeri derogirali esenciju akata sa stanovišta njihove usklađenost s evropskim zakonodavstvom. Međutim, kaže da je pitanje da li se radi samo o tome ili su posrijedi zloupotrebe da bi se spriječilo amandmansko djelovanje poslanika na sporna rješenja.
“U smislu, da Vlada utiče na parlament da se usvoje izmjene koje je predvidjela, a koje se ne tiču evropskih standarda. Kao što su, na primjer, sporne odredbe u vezi sa predlogom medijskih zakona... Tako da meni sad tu baš i nije jasno da li se radi samo o zaštiti državnog interesa... ili pak o zaštiti onih djelova zakona koje ne uređuju evropski standardi, a čije bi izmjene bile u suprotnosti s interesima određenih grupacija i ljudi koji su pisali te zakone”, navodi sagovornica.
Zakonodavni dom počeo je juče raspravu o 12 predloga “IBAR zakona”, koje je Vlada utvrdila prošle sedmice. Neki od predloga izazvali su negodovanje dijela javnosti, koji, između ostalog, tvrdi da se ponuđenim rješenjima “šminkaju” borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, “čuvaju” funkcioneri trodecenijskog režima Demokratske partije socijalista (DPS), urušava Javni servis... Na to iz Vlade odgovaraju riječima da je svaki predlog rađen u saradnji s EK, Venecijanskom komisijom (VK), ekspertima Savjeta Evrope, Specijalnim državnim tužilaštvom (SDT) i drugim organima, te da “optužbe dolaze od onih za koje EK govori da su skrenuli državu s evropskog puta”.
Ministarstvo evropskih poslova (MEP) krenulo je odmah nakon odluke Vlade da prikuplja sugestije na predloge, koje je trebalo da pošalje Evropskoj komisiji (EK) na razmatranje. Ako EK da “zeleno svjetlo” na njih, Vlada će imati pravo da, kao predlagač izmjena, djeluje amandmanski uoči usvajanja akata, a to mogu učiniti i poslanički klubovi. MEP juče “Vijestima” nije odgovorio koliko je ukupno primjedbi upućeno EK, koliko pojedinačno po zakonima i kad očekuju odgovor Brisela.
Da se Spajićev kabinet “ne raduje” amandmanima, potvrđuje jučerašnja izjava predsjednika skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Miluna Zogovića, koji je rekao da su od izvršne vlasti dobili stav da su predloženi zakoni usaglašeni s EK i VK, i da se, “zbog vremenskog tempa da do petka dobijemo pomenute zakone, suzdržimo od amandmanskog djelovanja”.
“Svaka nova reakcija bi se dodatno morala usaglašavati... Vidio sam da je to zvaničan stav premijera. Svaki drugi vid ponašanja i povlačenja poteza doveo bi do otvaranja Pandorine kutije i ugrožavanja potencijalne mogućnosti dobijanja IBAR-a...”, ocijenio je.
Đukanović kaže da ne zna da li će poruka koju je Zogović prenio obeshrabriti poslanike. Dodaje da se nada da će odgovorni parlamentarci ipak djelovati amandmanski ako smatraju da predlozi bitno ugrožavaju interes države.
“A interes države je da imate pravno i sistemski uređena pitanja, a ne da dobijete IBAR, od kog građani neće imati apsolutno ništa, i da kasnije bude mnogo većih problema. IBAR se sad sagledava samo kao politički poen PES-a (Pokret Evropa sad) i Vlade, ništa drugo”, tvrdi ona, poručujući da misli da su određenja rješenja “izuzetno loša” i da će se mnogi od predloga vrlo brzo mijenjati.
Iz Građanskog pokreta (GP) URA kazali su juče “Vijestima” da je to što su predlozi Vlade tek prošle sedmice stigli u parlament i što će se rasprava o njima završiti za dva-tri dana, “jedna vrsta pritiska” izvršne vlasti na zakonodavnu.
“Dolazimo u situaciju da umjesto da Skupština kontroliše rad Vlade, Vlada ograničava rad Skupštine”, navode oni.
Ta partija podnijela je amandmane na predlog izmjena Zakona o sudskom savjetu i sudijama, a najavljuje da će upititi i na predlog izmjena Zakona o Državnom tužilaštvu.
Iz GP URA kažu da parlament ima procedure, “koje često znaju da budu spore, ali sve u cilju dobijanja dobrih zakonskih rješenja”.
“Sad imamo situaciju da su poslanici imali vrlo malo vremena da se pripreme za raspravu. Svaki poslanik, prema Poslovniku, ima pravo da amandmanski djeluje, i rok za predavanje amandmana je kraj dana u kom je rasprava o tom zakonu. Sad je problem što svi amandmani moraju ići i Evropskoj komisiji, koja mora dati saglasnost na njih, tako da su poslanicima vezane ruke, iako im, formalno-pravno, niko ne može oduzeti pravo da predlažu amandmane...”, ocjenjuju iz te stranke.
Oni najavljuju da će predložiti amandmane na određeni dio zakona, “pogotovo na zakone koji se tiču pravosuđa i medija”. Kažu da smatraju da njihova rješenja moraju da budu u pravnom sistemu države, kako bi regulisala određene odnose.
“Ako usvojimo loša rješenja, defitnivno ćemo imati problem u funkcionisanju. Dobra stvar je što se zakoni u svakom trenutku mogu mijenjati, ali zašto bismo ponavljali određenu proceduru ako sad možemo da donesemo kvalitetna rješenja...”, konstatuju oni.
IBAR “sumnjivog kvaliteta”
Nikoleta Đukanović kaže da Vlada vrši veliki pritisak da bi dobila IBAR, “ali kao politički poen, a ne nešto što će građani osjetiti”. Građani će, prema njenim riječima, osjetiti promjene kad država bude imala dobre zakone i jake institucije da implementiraju akte, “a ne kad će EU, politički ili ne, reći - dobili ste pozitian IBAR”.
“Ovaj posao je bio težak, zahtjevan i komplikovan, ali to ne znači da je bilo nemoguće ovo uraditi i prije, zato što su mnogi zakoni bili tretirani u prethodnim sazivima vlada. Način na koji je Vlada radila, u smislu da su u malom obimu uključili akademsku zajednicu, nevladin sektor, da nisu strateški pristupili izradi zakona, da govorimo o vrhunskom stepenu netransparentnosti i neinkluzivnosti - nisam sigurna koliko će nam značiti takav IBAR”, konstatuje Đukanović.
Danas usvajaju dio zakona
Poslanici su juče završili raspravu o predlozima izmjena Zakona o lobiranju, Zakonika o krivičnom postupku, Zakona o sudovima i Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.
Danas bi trebalo da raspravljaju o predlozima izmjena zakona o Centru za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu, o Državnom tužilaštvu, o Specijalnom državnom tužilaštvu i o oduzimanju imovinske koristi stačene kriminalnom djelatnošću. Nakon rasprave, uslijediće glasanje.
U petak su na dnevnom redu medijski zakoni i predlog izmjena Zakona o sprečavanju korupcije, nakon čega će se odlučivati i o njima.
Podršku “IBAR zakonima” na jučerašnjoj sjednici su, osim poslanika vladajuće većine, najavili i predstavnici opozicionih DPS-a, Bošnjačke stranke, Socijaldemokrata i Hrvatske građanske inicijative.
Bonus video:
