U Crnoj Gori se svake godine istorija koristi da se bagatelišu trenutne stvari, ali nijedna rezolucija nije ništa promijenila u činjenicama, pa neće ni sada - ocijenio je za "Vijesti" građanski aktivista Stefan Đukić.
On je, komentarišući sinoćnju odluku Skupštine da usvoji Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, rekao da je Crna Gora došla u šizofrenu situaciju da je najpametnije čime će se njen parlament baviti - određivanje prema prošlosti, što, kaže, ništa ne mijenja.
"Ništa se u Crnoj Gori nije promijenilo kad su izglasane rezolucije o Srebrenici, Velici i Dolima, ništa se neće promijeniti ni sada. Niti će jedan narod, niti je to moguće, postati odjednom kolektivno odgovoran za bilo šta - samo neki umovi koji pogrešno rezonuju mogu da govore o kolektivizmu krivice, zla ili bilo čega", ističe Đukić.
To je, prema njegovim riječima, manipulisanje trenutnom situacijom i emocijama, jer je, kaže, najlakše koristiti žrtve za svakodnevne političke poene.
Za usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen sinoć je glasao 41 poslanik parlamentarne većine. Protiv je bio poslanik vladajuće Albanske alijanse Ilir Čapuni, a od poslanika većine nijesu glasali Miodrag Laković i Tonći Janović (Pokret Evropa sad) i predstavnici Albanskog foruma Artan Čobi i Nikola Camaj.
Prilikom glasanja, poslanici opozicionih Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata (SD), Hrvatske građanske inicijative (HGI), Bošnjačke stranke i Građanskog pokreta (GP) URA nijesu bili u sali.
Predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić, na čiju je inicijativu rezolucija uvrštena u dnevni red jučerašnje sjednice, kazao je da je ponosan što je usvojena i da se u to nije miješao niko "sa strane".
NE PROPUSTITE
Rezolucija se prvobitno odnosila samo na Jasenovac, da bi Mandić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević juče, uoči početka sjednice, podnijeli amandmane, pa je ona proširena i na njemački logor Dahau i austrijski Mauthauzen.
S tim se nije saglasio poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin koji je kazao da se priča o Jasenovcu tako "razvodnjava", a da se Dahau i Mauthauzen, koji su dio holokausta, spuštaju na nivo genocida.
"Opet zbog nekog političkog interesa dodajemo... Imamo obavezu prema Jasenovcu, moj narod ima... Zašto nismo Srebenici dodali Bratunac, Kravicu...?", pitao je Dobričanin, koji nije glasao za usvajanje rezolucije.
I Đukić kaže da ostaje pitanje zašto su u rezoluciju ubačeni Dahau, Mauthauzen, zašto nije stavljen Aušvic ili neki drugi logor - u Mađarskoj, tada okupiranoj Srbiji...
"Hiljadu pitanja se postavlja i prosto je nejasno šta se s tim htjelo, s cijelom rezolucijom i sadašnjom varijantom koju smo dobili... I ako je ona poslužila za neke poene, očigledno je da se sve radilo bez pretjeranog razmišljanja i promišljanja", ocjenjuje on.
Đukić poručuje da Skupština, iako ima istoričare i obrazovane ljude, nije skup akademika, niti naučna konferencija.
"Zašto su naši političari odlučili da se bave time, da regulišu prošlost, da pokušavaju da kontrolišu neke narative, da na taj način doakaju političkim protivnicima - to samo govori o njihovom nivou svijesti", konstatovao je.
Kako je dodao, još je od 2021. godine, kad je donijeta Rezolucija o genocidu u Srebrenici, bilo jasno da će to da se iskoristi kao presedan, da se prave razne rezolucije.
"Opozicija je željela da naudi tadašnjem premijeru (Zdravku) Krivokapiću i njegovim ministrima, u tome su djelimično uspjeli, ali su uspjeli da otvore tu kutiju - pa ako može o Srebrenici, onda može o Velici, Dolima, Jasenovcu, Šahovićima... Onda je logično da se postavi pitanje zašto ne i genocid nad Jermenima, Indijancima, Aboridžinima... Imali smo i onu rezoluciju o 1918, pa kad imamo to - zašto ne bismo imali i o 1941. godini, 1879, koju god godinu da smislite, možete to da stavite", naveo je.
Smatra da je bilo naivno što su oni koji su prvi počeli s rezolucijama mislili da imaju brojčani momenat i priliku da utiču na to "šta smije, a šta ne smije da se kaže" i da nijesu očekivali da će i druga strana, kad prikupi dovoljan broj ruku, isto tako izglasavati svoje rezolucije.
Opet o četnicima, partizanima, ustašama...
Tokom rasprave o rezoluciji, koja je trajala oko četiri sata, poslanici i vlasti i opozicije držali su jedni drugima, ali i građanima, predavanja o četnicima, partizanima, ustašama, svaki iz svog ugla. Neki su vrlo slikovito opisivali stradanja žrtava u Jasenovcu i drugim logorima na teritoriji tadašnje Nezavisne države Hrvatske (NDH), koje su "kuvane u pećima, stavljane na bodeže, silovane... samo zato što su Jevreji, Srbi, Romi i Hrvati koji su se tada protivili ustaškoj ideologiji".
Opozicija se oštro usprotivila usvajanju rezolucije, navodeći da je to samo odgovor na rezoluciju o genocidu u Srebrenici, koju su usvojile Ujedinjene nacije 23. maja, a Crna Gora je glasala za. Upozorili su i na mogući odgovor Hrvatske, koja je Crnoj Gori ranije uputila protest zbog najave usvajanje rezolucije o Jasenovcu.
Hrvatski "Večernji list" objavio je juče da postoji mogućnost da Hrvatska povuče svog ambasadora iz Podgorice, kao i da se razmišljalo da se poslanici koji su glasali za rezoluciju proglase personama non grata. Na pitanje da li je to tačno, savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić rekla je "Vijestima" da ne odgovaraju na medijske spekulacije.
"Ne odgovaramo na medijske spekulacije, ali budite sigurni da Hrvatska ima pravi odgovor", kazala je.
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske saopštilo je sinoć da žali što je Crna Gora odlučila da zanemari pozive njihove države i "ne politizuje žrtve Jasenovca" i ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na bilateralne odnose i evropski put Podgorice.
Poručili su da očekuju da će Crna Gora prioritetno pristupiti utvrđivanju odgovornosti za zločine koje su crnogorski državljani izvršili tokom agresije na Hrvatsku.
Mandić je u uvodnom izlaganju rekao da rezolucija nije ni na čiju štetu, a da može da bude na korist svih građana.
"Crna Gora će postati prva država na planeti koja će osuditi genocid u Jasenovcu, i to će služiti na čast onih koji možda neće glasati za rezoluciju, a ja ih pozivam da budu dio velike istorije Crne Gore", kazao je.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić rekao je da je za njih nesporan nacistički, rasistički i genocidni karakter ustaškog režima, kao i zločini počinjeni u jasenovačkom logoru.
"Međutim, u rezoluciji se ne navodi ko je počinio zločin, čim se ostavlja prostor za manipulaciju ko je krivac. Sve navodi na to da se radi o smišljenoj manipulaciji gdje se Hrvatska i njen narod žele podvesti pod ustaški režim", kazao je.
Lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović rekao je da je Jasenovac najveća sramota za hrvatski narod, a da je prvi to kazao "kardinal Alojzije Stepinac".
"Ima li danas lidera Srpske pravoslavne crkve (SPC) da kaže isto za Srebrenicu? Stepinac je 1943. godine to kazao (Antu) Paveliću, a ustaše su mu ubile brata. Veliki broj Srba je htio da svjedoči za njega", tvrdi Vuksanović.
"Spajić prevario Hrvate"
Lider GP URA Dritan Abazović, izjavio je da je Mandić "između fotelje i odbrane interesa Srba izabrao prvo", pa kao kompenzaciju predložio rezoluciju o Jasenovcu "da ne bi sva buka i bijes srpskog naroda zbog rezolucije o Srebrenici bila svaljena na njega".
"Nisam saglasan da je ovo poručio (predsjednik Srbije) Aleksandar Vučić - on je svojim poslanicima oko iste rezolucije kazao da budu uzdržani", rekao je Abazović.
On tvrdi da je premijer Milojko Spajić "prevario Hrvate, jer im je, kako je objavio Nacional, rekao da neće glasati za rezoluciju".
Milan Knežević je odgovorio da ih niko nije prevario kao Abazović, "i to uz osmjeh".
"Zbilja ste zbog toga vrhunski političar. Mandić i ja možda imamo nekad različite vidike kako treba doći do cilja, a Skupština je pokazala kako se dolazi do cilja. Suština nije u koalicijama, nego ideologijama", poručio je.
Kazao je da je rezolucija znak, ne sjećanja, nego obaveze prema prošlosti i otpor prema "relativizaciji genocida u Jasenovcu".
"Zato što se iz godine u godinu od strane kvaziistoričara u Hrvatskoj pokušava smanjiti broj sprskih žrtava, a Jasenovac se pokuša predstaviti kao zabavno-kulturni kompleks u kojem su Srbi, Jevreji i Romi izvodili predstave Šilera, prevodili Getea, a naša djeca se vrtjela na ringišpilu NDH i Trećeg rajha", rekao je Knežević.
Opozicija je kritikovala Mandića da je prekršio član 94 Poslovnika time što je kao prvu tačku dnevnog reda stavio rezoluciju koja je tek juče uvrštena u dnevni red. Podsjetili su da se prema tom članu, nove tačke koje se unose u dnevni red, uvrštavaju u dnevni red po redoslijedu koji odredi predsjednik Skupštine, objavljujući utvrđeni dnevni red, "s tim što se nove tačke, po pravilu, ne mogu razmatrati prvog dana rada sjednice". Mandić je kazao da ima pravo da napravi izuzetak, jer u članu 94 Poslovnika piše "po pravilu" što, kako je naveo, znači da može biti izuzetaka, kojih je, kako kaže, i bilo u prethodnom periodu.
Krivokapić: Prljavi posao za račun Beograda
Bivši ministar spoljnih poslova Ranko Krivokapić ocijenio je juče da vlast usvajanjem rezolucije o Jasenovcu obavlja "prljave zadatke vlasti u Beogradu".
On je, prenosi agencija Hina, na marginama Dubrovnik Foruma nazvao vlast u Podgorici "trećom vladom crkve Srbije", rekavši kako je Crna Gora "više nego ikad zavisna" o Beogradu i "srpsko-ruskom svijetu".
Krivokapić je naveo da Podgorica "obavlja prljavi zadatak za srpsku volju", dodavši kako Crna Gora nije donijela rezoluciju o srpskoj aneksiji Crne Gore, o Božićnom ustanku "koji je proporcionalno stanovništvu imao višestruko više žrtava nego Hrvatska u Domovinskom ratu", kao ni o "bijegu srpske vojske dok joj je Crna Gora čuvala leđa na Mojkovcu", čime je Srbija "uništila državnost Crne Gore".
"Umjesto tih rezolucija, usvajamo rezoluciju o Jasenovcu. Jasno je da je to način da se otvori novi front s Hrvatskom na želju srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, pod čijom vlašću Srbija nije donijela takav dokument", rekao je Krivokapić.
Hrvatska: Ratni zločini da vam budu prioritet
Iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske ocijenili su da namjera usvajanja rezolucije nije izgradnja kulture sjećanja i pomirenja, "već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora rezolucije".
Iz tog ministarstva poručuju da, shodno Zajedničkoj poziciji EU za poglavlje 23, Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim nivoima, rješavanje slučajeva nestalih osoba, kao i pitanje odšteta za žrtve, te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava.
"Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tokom agresije na Republiku Hrvatsku devedesetih godina. To posebno uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991. i opsade grada koja je trajala do maja 1992, kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući i logor Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od septembra 1991. do avgusta 1992, te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše."
Bonus video:
