Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje o predlogu Vlade da se za ambasadora Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) imenuje Jovan Mirković.
Dnevni red je dopunjen predlogom Rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini koji je podnio poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević, inicijativom za formiranje grupe prijateljstva Skupštine Crne Gore sa parlamentom Japana i izmjenom pravilnika o radnim grupama prijateljstva Skupštine n predlog šefa parlamenta
Mirković je, na početku svog izlaganja, je kazao da je bio na usavršavanju u Zagrebu, Moskvi, Kopenhagenu i Šćećinu, a doktorirao je fiziku u Moskvi.
Istakao je da se je bio ambasador Cne Gore u Japanu u periodu od 2014. do 2018. godine, ali i iznio kratak istorijat odnosa Crne Gore i SAD.
"Crna Gora mora odabrati put razvoja na bazi znanja, a za to je potrebna intenzivnija međunarodna saradnja u oblastima tehnologije, inovacija, zelenih politika, nauke i obrazovanja", rekao je Mirković.
Zirojević je najavio podršku Mirkovićevoj kandidaturi i postavio pitanje šta se dešava sa kandidaturom Stanice Anđić za mejsto ambasadorke u Austriji.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Slaven Radunović je poručio da je Crna Gora dobila pravog diplomatu jer je "bio prihvaćen i u Đukanovićevom režimu, i u ovom novom".
Aleksandra Vuković Kuč iz Demokratske partije socijalista (DPS) je Mirkovića pitala kako posmatra trenutnu američku spoljnu politiku prema regionu i šta misli o tome da Crna Gora, pored ambasadora u SAD treba da ima i lobiste.
Odgovarajući na njena pitanja, Mirković je ukazao da SAD žele da stabilizuju Zapadni Balkan i da taj region što prije bude dio Evropske unije (EU).
"Ono što smo primijetili je da je Kina imala izuzetan ekonomski rast i da je prerasla u glavnog rivala na globalnoj ekonomskoj sceni", poručio je on.
Mirković je dodao da bi predložio Ministarstvu vanjskih poslova da razmotri mogućnost da crnogorski građani koji su stekli dobru reputaciju i koji imaju volju da pomognu budu počasni konzuli ili nerezidentni ambasadori, a da ne budu zaposleni u ministarstvu.
"Danas je diplomatija sve više u sferi meke moći. Ne možete se oslanjati samo na profesionalce. Uticaj preko kulture i zabave je sve veći", rekao je on.
Vuković Kuč je poručila da će njena partija, iako je do sad imala princip da podržava samo karijerne diplomate, ovog puta prekršiti to pravilo i glasati za Mirkovića.
Poslanik Novske liste (NL) koja je u koaliciji sa Pokretom Evropa sad (PES) Jovan Subotić je poručio da je na Odboru za evropske inntegracije naznačeno da je diplomatska mreža Crne Gore slaba i da se mora jačati, ali da predlog Anđić nije došao do njih, a da se priključuje apelu.
Predsjedavajući Duško Stjepović iz Demokrata je istakao da su sjednice odobra zakazane vrlo brzo nakon što su predlozi stigli.
Rasprava na Odboru
Zirojević je, objašnjavajući svoj predlog, ukazao da je on podnesen od strane Pokreta solidarnosti sa Palestinom nakon što su putem peticije na sajtu parlamenta skupili potrebnih 6.000 potpisa.
"Ova rezolucija ni na koji način ne govori o tome da se podržava rat Hamasa u Palestini, niti pravda teroristički akt koji se dogodio 7. oktobra prošle godine i prilikom kog je stradalo preko 1.000 državljana Izraela", istakao je poslanik SD-a.
On je dodao da je predlog predat prije četiri mjeseca, a da je od tada "6.000 više ubijenih, gotovo 2.000 mrtve palestinske djece, preko 1.000 ubijenih žena, oko 500 pripadnika medicinskog osoblja, oko 150 novinara...".
"Ovo za mene nije političko pitanje, već pitanje humanitarnog karaktera", kazao je on.
Poslanik PES-a Seid Hadžić je ukazao da 70 odsto ubijenih u Palestini su žene i djeca, a da se na dnevnom nivou "ubija 60 žena, od čega su 40 majke".
Adnan Adrović iz Bošnjačke stranek je kazao da "niko ne opravdava ono što je Hamas uradio 7. oktobra, ali da su mjere koje je poslije preuzeo režim u Izraelu su bez svakog komentara".
"Ja se nadam da će čovječanstvo u budućnosti dati svoj sud o tome", istakao je on i dodao da je rezolucija jedino što mogu uraditi da osude to, ali i da se nada da će to biti početak nečega što će "doprinijeti da se zaustave zvijerstva kojima svjedočimo svakog dana".
Radunović je poručio da Palestinci u Gazi žive u getu i da, za razliku od drugih sukoba, oni ne mogu pobjeći. Ipak, on je dodao da se ovakve rezolucije "ne usvajaju u toku samog sukoba jer to predstavlja svrstavanje na jednu stranu".
"Ovakve rezolucije malko provociraju dodatno one koji su u poziciji moći. Smatram da bi i u ovom slučaju, i u slučaju Ukrajine, oni ljudi koji donose ovakve rezolucije i žale Palestince , očigledno ne žale na isti način i Ukrajince nego ne dozvoljavaju da se pokrenu pregovori i da se rat zaustavi. Iz tog razloga mislim da politički nije pametno učestvovati u ratu koji je u toku sa svojim stavom, a da nemamo sve informacije. Ipak treba da prođe minimum neki period. Vidjeli smo šta se desilo sa rezolucijama o Srebrenici i Jasenovcu. JEdna se tiče događaja od prije 30, a druga od prije više od 70 godina, pa se ne nalazi najlakše zajednički jezik. Vrlo je komplikovano i ne znam da li je Crna Gora u poziciji da se uključuje u sve ovo, a da ima različite aršine kad su različite situacije u svijetu u pitanju. Mislim da treba više da se posvetimo inicijativama da se rat prekine", poručio je poslanik NSD.
On je kazao da treba inicirati kraj rata zapadnim partnerima u NATO, prije svega SAD "jer ga jedino oni mogu zaustaviti" i dodao da će on biti uzdržan prilikom ovog glasanja.
Prema njegovim riječima, Crna Gora može imati uticaj "tamo gdje Crna Gora ima ravnopravnu stolicu sa svim ostalima, a da rezolucija neće donijeti ništa".
Zirojević je odgovorio da u rezoluciji piše da "Skupština Crne Gore apeluje na vlasti Izraela da što prije prekinu vojna dejstva", te da crnogorski parlament poziva "UN, OEBS i ostale relevantne institucije, a posebno države članice EU i NATO da iskoriste sva moguća diplomatska i politička sredstva u cilju odvraćanja Izraela od daljeg nastavka agresivnih dejstava", ali i da "poziva Vladu i sve političke subjekte da nedvosmisleno osude akt agresije čije posljedice mogu biti nesagledive po svjetski mir i bezbjednost".
"Ako je Vaš stav rezultat zahvalnosti predsjednici Jevrejske zajednice u Crnoj Gori za podršku Rezoluciji o genocidu u Jasenovcu, ja to potpuno razumijem", kazao je Zirojević.
Radunović je odgovorio da ne želi biti licemjeran dtako što će navodno nešto glasati u parlamentu, a da to ide "u neki škaf i da Crna Gora ništa ne uradi".
Vuković Kuč je kazala da "smo ušli u inflaciju rezolucija" jer je veliki broj događaja koji bi trebali biti predmet rezolucija, ali bi na taj način parlament izgubio svoju funkciju.
"Ono što je stav kluba poslanika DPS-a je da mi u načelu postupamo prema onome što su tekovine UN-a. Podržaćemo svaki tekst koji usaglase UN i demokratski najrazvijenija društva, kao što smo imali slučaj sa tekstom Rezolucije o Srebrencii. Ova rezolucija nije sporna, a definitivno je namjera još manje sporna, posebno što je ona proizvod potpisa velikog broja građana Crne Gore. Ono što ćemo mi Vama kao predlagaču ponuditi jeste da pristupimo određenim amandmanskim izmjenama i onda, ukoliko dođe do dogovora u tom smislu, rezoluciju bismo podržali", poručila je poslanica DPS Zirojeviću.
Poslanica Demokratske narodne partije (DNP) je najavila da će njena partija glasati za tu rezoluciju, ali da je potrebno određeno amandmansko djelovanje.
Subotić je dodao da je "momenat da se Crna Gora definiše kao država koja će jasno dati do znanja da će podržati svaku inicijativu koja je koncentrisana na žrtve i na sprječavanje sukoba".
Zirojević je istakao da je on samo u proceduru stavio ono što je inicijativa Pokreta solidarnosti sa Palestinom, a da je poželjno da sastavni dio teksta rezolucije bude i osuda napada Hamasa jer bi tako izbjegli da "nas bilo ko svrsta na bilo koju stranu".
"Meni je svaka žrtva ista. Ne dijelim palestinske od izraelskih", kazao je on.
Glasovima sedam poslanika za i tri uzdržana, predlog Rezolucije je dobio potrebnu većinu.
Inicijativa za formiranje grupe prijateljstva parlamenata Crne Gore i Japana, kao i predlog izmjene pravilnika o osnivanju i radu grupa prijateljstva Skpštine su usvojene jednoglasno.
Stavka pravilnika koja se mijenja jeste ograničenje broja članova same grupe.
Bonus video:
