To što su neke partije prihvatile nedavno da budu u vlasti jedne s drugima iako su tvrdile da neće, međusobno se optužujući za razna nepočinstva, kao i to što su pojedini političari nakon rekonstrukcije Vlade kritikovali ono što su zagovarali tokom njenog formiranja, znak je da politički akteri uopšte ne mare šta će o njihovim potezima misliti građani.
Tako sociološkinja Biljana Maslovarić tumači to što je prošle sedmice, prilikom rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića, po ko zna koji put razobličen mit o principijelnosti crnogorskih stranaka i političara.
Ona je “Vijestima” kazala da partije eksplicitno pokazuju da ih ne brine šta će o njihovim odlukama misliti građani, te da uredno potcjenjuju one koji su ih birali, odnosno - pokazuju potcjenjivački odnos prema njima.
“Građani su, s druge strane, očigledno nedovoljno osviješćeni da, kad biraju, vode računa o partijama. Mi, u stvari, ne biramo, nego smo i dalje ostali glasači - velika većina nas samo daje glas. Stoga, očigledno je da su nam kao društvu potrebni jedna vrsta emancipacije i političkih znanja o tome šta znači birati i koji je to stepen odgovornosti - i onih koji biraju, i onih koji su birani”, ocijenila je Maslovarić.
Nedosljednost partija i političara mogla se vidjeti na najmanje četiri primjera, nakon kojih su uslijedila uglavnom nemušta opravdanja dijela onih kojima bi se to moglo spočitati.
Prvi se odnosi na zakletvu lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića iz marta da neće podržati ulazak Bošnjačke stranke (BS) u izvršnu vlast ako bude glasala za smjenu šefa Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića s pozicije predsjednika Skupštine.
“Ukoliko Bošnjačka stranka... bude glasala za smjenu Andrije Mandića, mi ćemo kao Demokratska narodna partija biti protiv rekonstrukcije u koju ćete da uđete vi. Tako mi Bog pomogao i Sveti Vasilije Ostroški”, poručio je tada.
BS je glasao za smjenu Mandića, ali on nije razriješen. Međutim, to nije bila prepreka Kneževiću da, uprkos zakletvi, prije sedam dana podrži ulazak partije Ervina Ibrahimovića u izvršnu vlast. Istog dana, dio Vlade postali su i Kneževićev DNP i Mandićev NSD, koji su do tada bili parlamentarna podrška Spajićevom kabinetu.
Čelnik DNP-a je za vikend, u intervjuu beogradskim “Novostima”, rekao da je tačno da je izgovorio zakletvu da će biti protiv ulaska BS-a u vladu “ako ne raskrste s DPS-om (Demokratska partija socijalista)”, ali da imaju “čvrsto datu riječ od kolege Ibrahimovića da će njegova stranka raskinuti koaliciju s DPS-om u Bijelom Polju do donošenja budžeta u toj opštini”.
“U suprotnom, premijer Spajić i postojeća parlamentarna većina će pokrenuti inicijativu za smjenu ministara iz Bošnjačke stranke. To je meni bilo dovoljno da glasam za ulazak BS-a, jer smatram da sam im hrišćanski pružio priliku da raskrste s Milovom (Đukanović) strankom, a da nisam izdao nijedno svoje uvjerenje, niti pogazio zakletvu...”, naveo je Knežević, koji je godinama kritikovao BS zbog saradnje s DPS-om.
Drugi primjer tiče se poruka poslanice i funkcionerke BS-a Kenane Strujić Harbić, koja je krajem 2022. godine u parlamentu prilično oštro govrila o nekadašnjem Demokratskom frontom (DF), čiji su dio bili NSD i DNP. Ona je, u polemici s tadašnjim poslanikom NSD-a i novoizabranim ministrom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenom Radunovićem, o tome što među kandidatima za sudije Ustavnog suda nema Bošnjaka, kazala da ga je pitala “kako da vam vjerujemo” (ne precizirajući na šta se to odnosi), a da je on odgovorio - “vjerujte na riječ”.
“A ja odavde napominjem - kad smo devedesetih godina nekom vjerovali od vas na riječ, završili smo u grobnicama. Završili smo u grobnicama. E to nećemo”, rekla je tada Strujić Harbić.
Ona je u više navrata kritikovala nekadašnji DF, kom je njen BS od prošle sedmice koalicioni partner, poručujući, između ostalog, da je savez Mandićevih i Kneževićevih partija oličenje “antievropske, retrogradne i velikosrpske politike”.
BS je zbog odluke da prihvati ulazak u vlast s NSD-om i DNP-om na meti kritika dijela domaće, ali i regionalne javnosti. Na sjednici parlamenta na kojoj je rekonstruisana Vlada, iz opozicije su poručili da je BS “er beg” (air bag) za ulazak bivšeg Fronta u vlast, i da je Ibrahimovićeva stranka ušla u savez s ljudima koji smatraju ratne zločince herojima i koji negiraju genocid u Srebrenici.
Strujić Harbić je na sjednici odgovorila na kritike riječima da je “do prije dva dana znala šta joj misle pojedinci s njene lijeve strane (poslanici NSD-a i DNP-a)”, a da “od danas (utorak) zna šta joj žele oni s njene desne”, ogradivši se da se to ne odnosi na sve, već aludirajući na poslanike DPS-a.
“Ne mogu mi mangupi s tastatura nalijepiti kokardi koliko jedna Bošnjakinja može pretrpjeti udaraca”, kazala je.
BS i bivši DF imaju po pet mjesta u Spajićevom kabinetu.
Treći primjer moguće nedosljednosti odnosi se na zahtjev Demokrata Alekse Bečića, s kraja juna, da se o “eventualnom učešću” BS-a u vlasti može razgovarati tek nakon što ta partija raskine koaliciju s DPS-om u Bijelom Polju, formira u toj opštini vlast s većinom s državnog nivoa, te “raskrsti s bivšim sistemom”.
Iz te partije su tada govorili da se protive ulasku BS-a u vlast zato što ta stranka još nije raskinula veze s bivšim režimom DPS-a, što nije osudila brojna nepočinstva tog sistema i organizovanih kriminalnih grupa i sl.
Na pitanje smatraju li da su postupili neprincipijelno prihvatajući ulazak BS-a u Vladu, a da nisu ispunjeni uslovi koje su bili ispostavili, iz Demokrata su odgovorili odrično.
“Apsolutno ne. Upravo je naš zahtjev za raskidanjem koalicije BS-DPS u Bijelom Polju prihvaćen od strane kompletne parlamentarne većine, konkretno od strane stranaka koje su konstituisale 44. Vladu Crne Gore prije gotovo devet mjeseci. Takođe, pomenute stranke su se zajednički obavezale da će, ukoliko koalicija ne bude raskinuta do usvajanja budžeta za 2025. godinu, prekinuti saradnju sa strankama koje imaju aražmane s DPS-om na lokalnom nivou”, rekao je “Vijestima” portparol Demokrata Mitar Paunović.
Četvrti primjer tiče se poruka šefa države i bivšeg funkcionera vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES) Jakova Milatovića koji je na dan rekonstrukcije izvršne vlasti saopštio da je Crna Gora “žrtva najprimitivnije političke trgovine i neodgovornosti koju premijer u kontinuitetu demonstrira prema vođenju države.”
On je na društvenoj mreži “Iks” napisao da “netransparentnost, neprincipijelnost, partitokratija, urušavanje institucija i trgovina državnim interesima svoj vrhunac dostižu izglasavanjem najglomaznije Vlade u istoriji Crne Gore”, čiji je cilj, kako je rekao, “zaštita pojedinačnih interesa, a ne boljitak našeg društva i evropski put države”.
Milatović je prošle godine, u periodu formiranja Vlade, kritikovao Spajića zbog prvobitne odluke da u izvršnoj vlasti ne bude bivši DF, a potom je, nakon što je dogovoreno učešće toga saveza u vlasti, govorio da “nije dobro” što u njoj neće biti i BS.
“Vijesti” od Milatovićevog kabineta očekuju odgovore na pitanja da li je predsjednik bio neprincipijelan kad je prošle sedmice kritikovao rekonstrukciju, imajući u vidu da je prošle godine zagovarao ulazak DF-a i BS-a u nju, šta se u međuvremenu promijenilo, pa sad ima drugačiji stav, te da li i dalje stoji pri ocjeni iz novembra da je uvjeren da Mandić dijeli njegovu (Milatovićevu) i Spajićevu viziju “o evropskom i evroatlantskom putu Crne Gore”.
Vlada je rekonstrukcijom dobila pet novih ministarstava, tri nova potpredsjednika i ministra bez portfelja. U zbiru je čine premijer, 25 ministara i sedam potpredsjednika (od kojih su dvojica istovremeno i ministri), te ministar bez portfelja. Ukupno - 32 člana.
Kako je govorio Knežević: S Ibrahimovićem ne možemo ni u Rusiju
Na sjednici u martu na kojoj se glasalo o Mandićevom razrješenju, Knežević i Ibrahimović imali su polemiku. Lider BS-a pitao je da li je dobro rješenje da Mandić, "čovjek koji ne priznaje suverenitet i integritet dvije susjedne države" treba da vodi Skupštinu, rekavši da "danas imamo one koji su se zdušno borili protiv EU i NATO-a, protiv građanske Crne Gore, a sad su im puna usta evropejstva i natoizma".
Knežević je nakon toga rekao da pita ambasadore zapadnih zemlja "da li mi možemo u Evropu s ovakvim narativom, s ovakvom jednom nazadnom, ostrašćenom ideologijom zagledanom u jedan vid srednjovjekovnog, plemenskog, rekao bih čak i kanibalizma, koje je sadržano u obrzloženju koje je isključivo antisrpsko, antidemokratsko...?".
"Da li možemo s ovim ljudima u Evropu? Ja mislim s ovim ljudima ne možemo ni u Rusiju...", poručio je.
Nakon opaski Ibrahimovića da je Mandić primio u parlamentu predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika koji ne priznaje genocid u Srebrenici, te da je Jugoslaviju "vodio osuđeni zločinac (Slobodan) Milošević ili Biljana Plavšić, šef DNP-a je odgovorio da on neće biti u Vladi ako Ibrahimović uđe u nju "poslije ovih antisrpskih izjava i kvalifikacija".
"Uđite u Vladu, nek vam je srećno, ali ja neću podržati vaš ulazak poslije ovoga što ste izrekli ne samo za Andriju Mandića, već za cijeli srpski narod... I vi očekujete da prihvatim obrazloženje da smo najgori narod na svijetu, da nemamo pravo na zastavu, da nemam pravo da dočekamo nikoga iz RS i Srbije, i hoćete da vam kažem - evo vam crveni tepih, uđite u Vladu, i nastavite da nas šamarate i udarate po nama...", naveo je.
Maslovarić: Matrice ostale iste i nakon 2020.
Biljana Maslovarić kaže da ne zna koliko će trenutna faza djelovanja crnogorskih partija i političara potrajati, ali da misli da će ih građani kazniti.
Poručuje da su društvu potrebne promjene.
“Crnogorsko društvo vapi za novim partijama ili za redizajniranjem postojećih jer smo postali taoci loših političara. Matrice su ostale iste i nakon smjene vlasti 2020. godine...”, ocjenjuje ona.
Na izborima održanim 30. avgusta 2020. smijenjen je trodecenijski režim DPS-a.
Bonus video:
