Može li se trojici crnogorskih političara zabraniti ulazak u Šengen: Na „crnu” listu tek uz čvrste dokaze

Ako bi Hrvatska, nakon što je prošle sedmice proglasila trojicu crnogorskih političara nepoželjnima, odlučila da bez valjanog pravnog osnova proširi tu zabranu na ostale države Šengena, prekršila bi zakonodavstvo te zone i moguće rizikovala da Evropska komisija (EK) pokrene postupak protiv nje.

To je za “Vijesti” ocijenila ekspertkinja za zakonodavstvo Evropske unije (EU) o azilu i migracijama i predavačica na Univerzitetu Utreht Evelin Brauer (Evelien Brouwer), poručujući da joj se, na osnovu informacija koje joj je list predočio, čini da nisu ispunjeni uslovi da crnogorskim političarima bude zabranjen ulazak u sve zemlje Šengena.

Zagreb je prije šest dana (četvrtak) proglasio nepoželjnima (persona non grata) šefa crnogorskog parlamenta Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića zbog “sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”, aludirajući time na odluku Skupštine Crne Gore da usvoji krajem juna Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen.

Dva dana nakon odluke Hrvatske, iz tamošnjeg Ministarstva vanjskih i evropskih poslova (MVEP) saopštili su da Zagreb ima mogućnost da zabranu ulaska Mandiću, Bečiću i Kneževiću proširi na sve zemlje Šengena. To je zona koja obuhvata 29 evropskih država koje su ukinule granične kontrole na međusobnim granicama.

“... Imamo mogućnost, ukoliko to procijenimo oportunim, da tu zabranu i proširimo na sve zemlje šengenskog prostora”, rekao je u nedjelju za hrvatsku “Novu TV” portparol MVEP-a Tomislav Lendić, dodajući da će Hrvatska pratiti razvoj situacije, da su trojica crnogorskih političara u sistemu nadzora granice, te da je mjera koja im je izrečena neograničenog trajanja, dok se ne odluči drugačije.

Upitan šta će biti ako Mandić, Bečić i Knežević pokušaju da uđu u Hrvatsku iz države EU, Lendić je odgovorio:

“Ako bi pokušali tako nešto iz zemalja šengenskog prostora, u toj situaciji dolaze u potpuno ilegalan ulazak u Republiku Hrvatsku, dolaze pod udar Zakona o strancima i jasno je da se to nikome ne bi preporučilo”.

Brauer kaže da joj, imajući u vidu informacije koje su joj “Vijesti” dostavile u vezi mogućnosti da Hrvatska proširi zabranu na Šengen, izgleda da bi Zagreb trojicu crnogorskih političara mogao da prijavi u Šengenski informacioni sistem (Schengen Information System - SIS) kao nepoželjne državljane trećih zemalja, bez valjanog pravnog osnova.

Objašnjava da Hrvatska, budući da je od januara prošle godine punopravni član šengenske zone, može da koristi SIS za kontrolu granica i prijavljivanje državljana trećih zemalja kao nepoželjnih. Kaže da je pravni osnovi za to naveden u Uredbi (EU) 2018/1861 Evropskog parlamenta i Savjeta, s amandmanima iz 2021. Namponinje da se kriterijumi za unošenje upozorenja u SIS odnose na donošenje odluke o vraćanju s granica (što se, dodaje, ne primjenjuje u slučaju crnogorskih političara) ili na situaciju u kojoj se neko lice smatra prijetnjom po javni poredak, odnosno nacionalnu bezbjednost.

Brauer navodi da u tom slučaju mora biti ispunjen sljedeći uslovi iz Uredbe - da je država članica Šengena zaključila da prisustvo nekog državljanina treće zemlje na njenoj teritoriji predstavlja prijetnju za javni poredak, javnu bezbjednost ili nacionalnu bezbjednost, te da je shodno tome donijela sudsku ili upravnu odluku o odbijanju ulaska i boravka, i izdala nacionalno upozorenje u svrhu toga.

Ta situacija, objašnjava sagovornica, nastaje ako je državljanin treće zemlje u državi članici osuđen za krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od najmanje godinu; ako postoje ozbiljni razlozi za sumnju da je državljanin treće zemlje počinio teško krivično djelo, uključujući terorizam, ili postoje jasne naznake da namjerava da to počini na području države članice; ako je državljanin treće zemlje zaobišao ili pokušao da zaobiđe pravo EU ili nacionalno zakonodavstvo o ulasku na područje članica i boravak na njemu.

“Moj zaključak je da, ako zabrana ulaska u šengenski prostor ne ispunjava gorenavedene kriterijume (što izgleda da nije slučaj), Hrvatska krši šengensku pravnu tekovinu i može rizikovati pred Evropskom komisijom postupak zbog povrede prava (član 258 Ugovora o funkcionisanju EU)...”, poručila je Brauer.

Prema članu 258 Ugovora o funkcionisanju EU, ako EK smatra da neka država članica nije ispunila neku obvezu koja je temelj tog dokumenta, ona će o tom predmetu, nakon što je državi dala priliku da se izjasni, dati obrazloženo mišljenje. Ako zemlja ne postupi u skladu s mišljenjem u roku koji odredi EK, Komisija taj predmet može uputiti Sudu EU.

Sagovornica “Vijesti” kaže da se, prema Uredbi (EU) 2018/1861, neophodnost i legitimnost zabrane ulaska u Šengen koja je prijavljena u SIS, mora preispitivati svake tri godine. Dodaje da osobe koje su u SIS-u imaju pravo na zaštitu podataka i žalbu.

Vlada, Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) i potpredsjednik izvršne vlasti za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović, nisu juče “Vijestima” odgovorili kako tumače odluku Hrvatske da proglasi trojicu crnogorskih političara nepoželjnima, šta će biti odgovor Vlade to, te kako gledaju na mogućnost da Zagreb proširi zabranu na sve zemlje šengenskog prostora. MVP od prošle sedmice ne odgovara na pitanja “Vijesti”, iako je, kad se dese ovakvi slučajevi, praksa da ambasador države koja je donijela odluku bude pozvan u MVP.

Premijer Milojko Spajić saopštio je da, poštujući suvernitet Hrvatske, neće sebi dati za pravo da komentariše njen potez.

“Može nam biti manje ili više pravo, ali odluke nezavisnih država se moraju poštovati. Jednako tako, mogu da poručim da će, bez obzira na stavove hrvatskih vlasti po ovom ili drugim pitanjima, Crna Gora uvijek ostati pouzdan susjed i lojalan saveznik, s iskrenom željom da u bliskoj budućnosti dijeli evropsku zbilju sa svojim najbližim susjedom”, naveo je u odgovoru na upit poslanika opzicije, objavljenom na sajtu Vlade.

Njega je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević pitao da li će pokrenuti postupak razrješenja Bečića, a njegova partija (Pokret Evropa sad - PES) Mandića, nakon što ih je Hrvatska proglasila personama non grata. Spajić je poručio da o predlozima za razrješenje nije ni razmišljao.

Hrvatski MVEP saopštio je prošle sedmice da žali što je većina u crnogorskom parlamentu odlučila “da zanemari kontinuirane pozive” Hrvatske da ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na bilateralne odnose i evropski put Crne Gore.

Za usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen, glasao je 41 poslanik parlamentarne većine, odnosno predstavnici Spajićevog PES-a, Mandićeve Nove srpske demokratije (NSD), Bečićevih Demokrata, Kneževićevog DNP-a, Socijalističke narodne partije (SNP) i Saveza građana CIVIS.

Dokument je usvojen na inicijativu dijela vladajuće većine, nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) izglasala krajem maja Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. To je učinjeno uz podršku Crne Gore, čemu su se protivile Mandićeva i Kneževićeva partija, koje su zbog toga zahtijevale da se crnogorski parlament odredi rezolucijom o Jasenovcu. Hrvatska je zbog toga burno reagovala, poručujući da žali što je Crna Gora odlučila da zanemari pozive njihove države da "ne politizuje žrtve Jasenovca".

Bogdanović: Bečić relaksiran

“Vijesti” su juče Skupštinu, Demokrate i DNP pitale kako Mandić, Bečić i Knežević gledaju na mogućnost da im se zabrani ulazak u Šengen, ali su odgovori stigli samo iz Demokrata, koje su kazale da njihov lider to posmatra “vrlo relaksirano”.

“Nas bi iznenadilo da je MVEP Hrvatske preduzeo ili najavilo mjere prema onima koji su ‘mrzjeli šah zbog šahovnice’, smatrali ‘da je napad na Dubrovnik opravdan i svrsishodan, a da je svako suprotno stanoviše izdajničko’, ili onima, kao na primjer bivšem glavnom specijalnom tužiocu (Milivoju Katniću), koga SDT (Specijalno državno tužilaštvo) sumnjiči za ratne zločine na području Cavtata, ili onim crnogorskim funkcionerima koji su svojim potpisima tražili oslobađanje čovjeka optuženog za ratne zločine u Hrvatskoj, a čije dokaze je obezbijedila Hrvatska. Ovako, međutim, nijesmo iznenađeni, a ni uvrijeđeni jer je svima sve jasno”, poručio je poslanik i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović.

Cjelokupna javnost će svakako, prema njegovim riječima, cijeniti gdje stanuju evropske i demokratske vrijednosti, a gdje suprotni obrasci djelovanja.

"Samo se pitam šta će se desiti ako, na primjer, jednog dana ministar Mađarske, Slovačke ili neke druge zemlje iskoristi pomenute presedane i posegne za istim mjerama prema visokim funkcionerima neke države? Na kraju, čuli ste i stav EK - da je u isključivoj nadležnosti hrvatskih vlasti odlučivanje o osobama koje smiju ili ne smiju da uđu na teritoriju Hrvatske. Ko hoce da čuje, dovoljno je rečeno", navodi Bogdanović.

Poslanik Demokrata poručuje da politiku te partije neće korigovati ni Hrvatska, "niti bilo koja druga regionalna zemlja i njihovi eksponenti u našoj zemlji".

"Necemo savijati kičmu ni pred kim, usta nam niko neće zatvoriti, istinu ćemo uvijek kazati, principijelnu politiku prema svima ćemo uvijek voditi, a Vladu će isključivo sastavljati građani Crne Gore, a ne Hrvatska ili bilo koje druge regionalne zemlje", konstatovao je.