Nalazi Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO) objektivan su i nepristrasan dokaz da je Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR) u pregovorima sa EU Crnoj Gori poklonjen, ocijenila je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Ona je “Vijestima” rekla da je dobro što je Crna Gora dobila IBAR, ali je loše što se ne sprovode neophodne reforme, već se pokušava maksimalno iskoristiti politički momentum u EU bez ulaganja napora da se državna uprava suštinski unaprijedi.
Crna Gora je IBAR dobila krajem juna, a za to je uslov bio usvajanje seta zakona iz oblasti pravosuđa, borbe protiv kriminala i korupcije, medija...
GRECO je u izvještaju objavljenom u četvrtak naveo da je vrlo ograničen napredak Crne Gore kada je u pitanju provjera integriteta najviših državnih funkcionera u izvršnoj vlasti - ministara i državnih sekretara prije njihovog imenovanja, a još su skromniji rezultati kad su u pitanju organi za sprovođenje zakona.
To tijelo Savjeta Evrope (SE) Crnoj Gori je 2022. uputilo 22 preporuke, od čega su tek tri u potpunosti realizovane. Osam preporuka nije realizovano, a država je polovinu preporuka djelimično primijenila kroz sistem.
Bajramspahić podsjeća da borba protiv korupcije, preventivna i represivna, zauzima jednu trećinu poglavlja 23 - pravosuđe i temeljna prava, a GRECO-ov zaključak u izvještaju “se svodi na to da se ne sprovode sistemske mjere kojima bi se smanjile mogućnosti za korupciju, već se javno dobro i dalje eksploatiše kao ekskluzivni feud nosilaca vlasti”.
Ističe da je period implementacije preporuka bio jun 2022 – jun 2024, pa vlast ne može prebaciti odgovornost ni na koga drugog. Ukazuje da je izvršnoj vlasti dato novih 18 mjeseci da sprovede iste preporuke.
Smatra da se stručni nalazi GRECO poklapaju s percepcijom korupcije u Crnoj Gori, koja je, prema posljednjem izvještaju Transparensi internešnela, iz januara ove godine, na istom nivou kao i u doba prethodne vlasti, te da varira za po samo jedan bod više ili manje od 2016. godine.
Podaci iz izvještaja Transparensija o Indeksu percepcije korupcije (CPI) za prethodnu godinu pokazuju da je Crna Gora za jedan poen poboljšala svoj položaj u odnosu na 2022. godinu. Iz Transparensija su posebno ukazali na izazove pred pravosuđem, kao što je njegova efikasnost, naročito u slučajevima visoke korupcije. Na to je ukazala i Evropska komisija u posljednjem izvještaju.
Bajramspahić je rekla da ni GRECO, ni Transparensi, ni Fridom Haus izvještaj “Nacije u tranziciji”, po kojem je Crna Gora i u 2024. godini i dalje hibridni režim, nisu natjerali novu vlast da počne sveobuhvatne antikorupcijske reforme.
Zakoni o Vladi, Skupštini i o SPI nijesu prioritet već smetnja
Bajramspahić navodi da je Vlada u odgovorima GRECO-u neuvjerljivo pokušala da se opravda time što je tvrdila da je niz akata u pripremi i da se njihovo usvajanje očekuje.
Međutim, kako kaže, dovoljno je pogledati dnevni red Skupštine i vidjeti da je mnogo zakona usvojeno bez javne rasprave i stručne analize, po skraćenoj proceduri, “pa će se potvrditi da kada vladajuća većina želi da usvoji neki zakon, mogu se zakazati i dvije vanredne sjednice Skupštine u jednom danu u avgustu”.
Prema njenim riječima, iz toga proizilazi očigledno - da zakon o Vladi, Skupštini i Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI), koji su antikorupcijski, nijesu prioritet već smetnja novoj vlasti.
“Pune četiri godine se vladajuća većina izgovara tehničkim preprekama i nejasnoćama oko ovih zakona kako ne bi ograničila sebi široke mogućnosti za samovolju. Dok su pomenuti zakoni na čekanju, nosioci najviših državnih funkcija su rasterećeni provjere integriteta i rizika za sukob interesa prije postavljenja na funkciju i GRECO je to ponovio po ko zna koji put”, kazala je.
Smatra da su oni rasterećni i etičke odgovornosti, pa iako je 2020. godine izrađen i dostavljen Vladi Predlog etičkog kodeksa za nosioce najviših funkcija izvršne vlasti u Crnoj Gori, do danas nije usvojen.
Podsjeća da je GRECO takođe uočio da, iako je usvojena nova Strategija borbe protiv korupcije ove godine, među šest posebno rizičnih oblasti (pravosuđe, Uprava policije i Uprava carina, životna sredina, urbanizam i prostorno planiranje, javne nabavke, lokalna samouprava i javna preduzeća) nije prepoznat očigledan rizik korupcije najviših izvršnih funkcija. GRECO očekuje da Vlada dopuni Strategiju i posebno istakne ovaj rizik i implementira mjere kojima bi se prevenirao.
“Čak i u rjeđim slučajevima gdje je GRECO bio popustljiv pa preporuku ocijenio djelimično sprovedenom, većinu aktivnosti o kojima je izvijestila Vlada sproveo je Savjet Evrope koji pomaže Vladi. To je slučaj s preporukom broj pet kojom se od Crne Gore traži sveobuhvatna revizija zakonodavstva kako bi se smanjili rizici za korupciju ‘ugrađeni’ u zakone i podzakonske akte”, navela je Bajramspahić.
Kako dodaje, iz stvarnog postupanja vlasti vidi se da čak i kad Vlada usvoji nove prakse s ciljem da suzbije korupciju, u praksi u potpunosti izostane implementacija.
“Na primjer, iako je Vlada nominalno usvojila proceduru kojom je obavezala sva ministarstva da prije predlaganja nekog akta, putem posebnog obrasca analiziraju rizike za korupciju ugrađene u taj akt, vlast potpuno zaobilazi svoje procedure koje su obavezne za ministarstva. To se učini na način da poslanici vladajuće većine po nagovoru Vlade podnose kontroverzne zakone Skupštini preskačući kompletan legislativni proces koji je obaveza Vlade”, istakla je.
Upozorava da se ovakvim postupanjem derogira kvalitet predloženih akata, a to takođe objašnjava i problem vladajuće većine da odbrani predložena rješenja u Skupštini.
Upravo manjkavost legislativnog procesa koji bi trebalo da prethodi raspravi u Skupštini, koji bi trebalo detaljno da pretrese sve vrline i mane svakog rješenja, te da pronađe način da se mane ublaže, je razlog što predstavnici Vlade ignorišu kontrolnu funkciju Skupštine jer nemaju kvalitetne argumente na postavljena pitanja, objašnjava Bajramspahić.
“Zaobilaženje propisanih procedura uništilo je kvalitet i vladinog i skupštinskog legislativnog procesa. Skupštinski dio procedure sveden je na glasanje po političkoj direktivi, puko podizanje ruku, bez odgovornosti za manjkavosti usvojenih akata”, ocijenila je.
Rezultat je, kako kaže, gomilanje propisa koji omogućavaju samovolju, zloupotrebe i korupciju u svim oblastima.
“Upravo to je i razlog zašto se zahtijeva sveobuhvatna revizija kompletnog antikorupcijskog zakonodavstva”, rekla je Bajramspahić.
Podsjeća da ono što je implementirano u prethodnom periodu je uključivanje provjera Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) u proceduru imenovanja savjetnika premijera i potpredsjednika Vlade, iako nije detaljno izvještavano da li je ova procedura primijenjena prilikom rekonstrukcije Vlade.
Podsjeća da je obrazovan novi Savjet za borbu protiv korupcije, ali nije precizno definisana njegova saradnja s drugim antikorupcijskim tijelima.
ASK da kontroliše sve visokorangirane funkcionere
Kada je u pitanju ASK, GRECO podsjeća na obavezu osiguranja adekvatnih resursa Agencije za potpuno, nezavisno i efikasno sprovođenje njenih nadležnosti.
“Od ASK-a se očekuje obavezna kontrola svih visokorangiranih funkcionera, a ne samo njih 20, i to suštinski, a ne samo administrativno”, pojasnila je Bajramspahić.
Kada je u pitanju policija, GRECO notira da je stanje još gore nego s najvišim izvršnim funkcijama i naglašava nedostatak obučenosti crnogorske policije za pitanja integriteta, nedostatak ulaganja napora da imenovanja policijskih službenika budu zasnovana na zaslugama i bez neprimjerenog političkog uticaja, uključujući i na najvišem nivou, a očekuje se i usvajanje novog Etičkog kodeksa policijskih službenika. Ponovili su da postoje tri tijela koja se bave policijskim službenicima bez jasno definisanih uloga.
“Iako su svi ovi problemi poznati odavno, MUP i Vlada su pokrenuli inicijativu potpuno suprotnu svim ovim preporukama”, rekla je Bajramspahić.
Dodatna politizacija policije
Bajramspahić podsjeća da su 1. avgusta dostavljene Skupštini izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima kojima će se “dodatno derogirati policijski sistem i zaboraviti svaka nada o profesionalizaciji policije”.
Navodi da je Predlogom zakona koji se očekuje da Skupština usvoji po skraćenoj proceduri na vanrednoj sjednici, predviđena potpuna liberalizacija zapošljavanja u policiji - bez kadrovskog plana, bez javnog oglašavanja, mimo Uprave za ljudske resurse, mimo obaveznih obuka.
Proceduru sprovodi komisija koju osniva ministar čime se, smatra Bajramspahić. kompletan postupak dodatno politizuje, a propisali su i “vanredno napredovanje” kako bi novi politički podobni policijski službenici bez ranije obaveznih obuka mogli brže da preskaču zvanja i penju se u policijskoj hijerarhiji.
Ovo se, kako kaže, pravda time da je visok broj nepopunjenih radnih mjesta ali “svjesno propuštaju da kažu da je 2022. godine sistematizacijom dodato nevjerovatnih 1.001 novo radno mjesto u policiji, pa je sasvim logično da će ta mjesta biti nepopunjena i da Crna Gora nema toliki broj lica spremnih da vrše složene policijske poslove”.
“Ako se bude zapošljavalo ovako kako je zamišljeno, to će ostaviti posljedice na niz budućih decenija, jer će policija biti natrpana ljudima koji ne znaju da primjenju policijska ovlašćenja, ne razumiju ljudska prava ni krivični postupak, a da ne govorimo o senzibilisanosti za postupanje prema posebnim kategorijama”, upozorila je.
GRECO insistira na tome da provjere kandidata za ulazak u policiju, kao i u kontekstu unapređenja, treba da idu dalje od kontrole kaznenih evidencija i bezbjednosnih provjera i da treba da se sprovodi redovno nakon zapošljavanja, jer se lične okolnosti vremenom mogu promijeniti i učiniti zaposlene ranjivijim na moguće rizike od korupcije.
Bajramspahić podsjeća da ne samo da nijesu uvedene provjere integriteta za policijske službenike u kontekstu njihovih imenovanja i unapređenja, kao i tokom njihove karijere, već sa drastičnim uvećanjem njihovog broja, mimo regularne procedure, nema izgleda da će adekvatan sistem biti uspostavljen u bliskoj budućnosti.
Bonus video:
