Izvještaj EK: Pravosuđe i dalje ranjivo, fali boraca protiv kriminala

Crnogorsko sudstvo i tužilaštvo se i dalje percipiraju kao ranjivi na političke pritiske, a ključni borci protiv organizovanog kriminala i korupcije nemaju dovoljno ljudi niti uslova za rad.

To su neki od ključnih nalaza iz izvještaja Evropske komisije (EK) za Crnu Goru koji je juče predstavljen u Briselu.

“Crna Gora je postigla dobar napredak u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije, slobodi izražavanja i medija, ali njene institucije su krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade”, piše u izvještaju.

Navodi se da pravni okvir za sprovođenje izbora zahtijeva sveobuhvatnu reviziju, iako je sprovođenje izbora uglavnom zadovoljavajuće, a kao izazovi istaknuti su, između ostalog, ponovne tenzije i međuetničke polarizacije, nesuglasice unutar Vlade, jačanje efikasnosti i nezavisnosti pravosuđa.

Crna Gora je 2008. aplicirala za status kandidata za punopravno članstvo u EU. Dobila ga je 2010. a pristupni pregovori su počeli 2012. godine. U pregovorima je otvorila sva poglavlja (33), a privremeno zatvorila samo tri. Nakon dobijanja Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 (IBAR), očekuje se da Crna Gora do kraja godine može zatvoriti nekoliko poglavlja,

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić ističe da je srednja ocjena u izvještaju za Crnu Goru 3,21 i značajno je bolja u odnosu na prošlu godinu kada je bila 3,12, ali to nije toliko ogroman iskorak u odnosu na 2016. i 2020. kada je prosječna ocjena bila 3,18.

Ona je navela da je “značajan napredak” konstatovan kod dva poglavlja, “dobar napredak” kod šest, kod 22 “ograničen napredak”, dok su tri poglavlja “bez napretka”.

“Može se konstatovati da je tek ove godine ‘evropski put’ vraćen u centralni kolosijek od promjena 2020. godine i da se državna uprava počela posvećivati onome što je proklamovani državni prioritet. U tom smislu, treba podržati optimizam i upregnuti sve društvene kapacitete u rad na zajedničkom cilju, posebno imajući u vidu skoro nemoguću trku sa vremenom koja predstoji”, rekla je Bajramspahić ‘’Vijestima’’.

Međutim, kako je dodala, iskorak nije toliko impresivan kakvim se pokušava prikazati i i te kako postoji prostor za daleko veći rad i rezultate.

“To dokazuje činjenica da je sedam poglavlja za pola ocjene ili cijelu ocjenu sniženo u odnosu na prošlu godinu, dok čak dvije trećine poglavlja, 22 od 33, ima ocjenu tri, ‘ograničeni napredak’, što je daleko od poželjnog i mora se popravljati. Nažalost, četiri poglavlja su pokvarila ocjene u odnosu na 2023. godinu”, navela je.

Tri poglavlja koja su dobila dvojke (ocjena “bez napretka”), snizivši ih sa trojki: jesu poglavlje 6 “Privredno pravo”, poglavlje 8 “Konkurencija”, poglavlje 21 “Transevropske mreže” i jedina su koja imaju dvojke od ukupno 33 poglavlja, što ih čini najgorim u cijelom izvještaju.

Bajramspahić napominje da prošle godine Crna Gora nije imala dvojki.

Četvrto poglavlje koje je, kako kaže, smanjilo ocjenu je poglavlje 14, “Saobraćajna politika”, koje je četvorku snizilo na “slabu” trojku.

Ipak, ističe skok u dva poglavlja i to onima koja su kandidati za zatvaranje u decembru, 7, “Pravo intelektualne svojine” i 10, “Informatičko društvo i mediji”, koja su podigla svoju ocjenu sa tri na čak pet.

’’Ovo su jedina poglavlja koja imaju peticu (ocjena “značajan napredak”), što je veoma važno za pregovore, skok je za dvije ocjene što je veoma rijetko i povećalo je prosjek’’, kazala je Bajramspahić.

Prema njenim riječima, da je prethodna godina mogla biti i bolja, govori podatak da je najviše poglavlja, 13, zadržalo potpuno istu ocjenu kao prošle godine.

Osim toga, sedam poglavlja je napravilo pola koraka naprijed (sa slabije na jaču trojku), a tri poglavlja su napravila pola koraka unazad (sa jače na slabiju trojku).

’’U odnosu na prošlu godinu, ocjene su popravljene u samo šest od 33 poglavlja. To su i poglavlja 23 i 24, što je potpuno očekivano jer su zadržane ocjene iz IBAR izvještaja koji su morale biti bolje nego prošle godine. Ipak, bez obzira na dobijanje IBAR-a i boljih ocjena, ovaj izvještaj naglašava da su prošlogodišnje preporuke za ova dva poglavlja samo djelimično ispunjene pa su ponovljene i u ovom, što znači da institucije i dalje imaju iste nezavršene obaveze’’, navela je Bajramspahić.

Poglavlje 20, “Industrijske politike i preduzetništvo”, treći kandidat za zatvaranje, podiglo je ocjenu sa tri na četiri.

Time je, kako je ocijenila, teren za decembar pripremljen i eventualne komplikacije za zatvaranje mogu biti samo na temeljima prekršaja vlasti po drugim pitanjama, ne ova četiri poglavlja koja su završila sa dobrim ocjenama.

Ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da je Crna Gora učvrstila poziciju predvodnika u EU i lidera evropskih integracija.

On je na prezentaciji izvještaja EK u Evropskoj kući u Podgorici rekao da je dobijeni IBAR rezultat uloženog truda Vlade, ali ne bi bio postignut bez konstruktivne uloge opozicije.

“Sada treba preći na završna mjerila, gdje je potreban kontinuiran rad”, istakao je Satler.

Predsjednik Vlade Milojko Spajić poručio je da nikome neće dozvoliti da ugrozi put Crne Gore ka EU i da aktuelna Vlada i Skupština imaju šansu za vječnost - da uvedu državu u EU.

“Četiri poglavlja treba da budu zatvorena na međuvladinoj konferenciji u decembru”, kazao je Spajić.

Rekao je da je država, između ostalog, unaprijedila stanje spremnosti u pet poglavlja i da treba učiniti dodatne korake za dobre odnose sa Hrvatskom.

Blage sankcije za kršenje kodeksa, smjene rijetke

U Izvještaju se u dijelu koji se odnosi na pravosuđe, podsjeća se da je nakon godina zastoja Skupština kvalifikovanom većinom imenovala novog stalnog vrhovnog državnog tužioca (VDT), tri člana Sudskog savjeta i jednog sudiju Ustavnog suda, a preostaje samo imenovanje stalnog predsjednika Vrhovnog suda.

“Međutim, imenovanje stalnog predsjednika Vrhovnog suda nije uspjelo osam puta i još je na čekanju. Trenutno se sprovodi nova procedura imenovanja”, navodi se.

U izvještaju se ističe da promocija i sprovođenje etike i standarda profesionalnog ponašanja sudija i tužilaca, kao i primjena disciplinskih pravila i etičkih normi za sudije i tužioce, ostaju izazov.

Preporučuje se da Sudski i Tužilački savjet moraju poboljšati praksu i proaktivnost, budući da disciplinski postupci, kada su osnovani, obično rezultiraju relativno blagim sankcijama, a smjene su i dalje rijetke.

Etička komisija Sudskog savjeta nije obavljala svoje dužnosti između avgusta 2022. i marta 2024. godine, a u 2023. godini nije utvrđeno nijedno kršenje kodeksa.

“Nije bilo napretka u sprovođenju etičkih kodeksa za notare, javne izvršitelje i sudske tumače, a ne postoji ni etički kodeks za advokate. Ministarstvo pravde osnovalo je posebnu Direkciju za pravosudni nadzor i povećalo broj službenika (generalni direktor i osam pravosudnih inspektora). Pozicije tri pravosudna inspektora ostaju nepopunjene”, ukazuje EK.

EK poručuje da stanje u pravosuđu treba poboljšati, prije svega kvalitet i efikasnot.

Podsjeća se da značajan broj radnih mjesta ostaje nepopunjen, odnosno 17,6 odsto sudijskih pozicija i 39,7 odsto tužilačkih.

Ukazuje se i na značajan broj predmeta koji čekaju na rješavanje u sudovima.

Na kraju 2023. godine, kako se dodaje, broj predmeta starijih od 3 godine povećao se 20 odsto. Prosječno vrijeme rješavanja predmeta u 2023. godini poraslo je na 309 dana (2022. godine je bilo 238 dana).

“Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je vrijeme rješavanja predmeta u Upravnom sudu dodatno povećano na 1.411 dana (2022. godine je bilo 1.158). Stopa rješavanja predmeta u 2023. godini ostala je na 82,49 odsto. Pravosudni sistem pati od nedovoljnih ljudskih resursa i sudnica”, navela je EK.

Na povećan broj zaostalih predmeta i povećanje vremena za njihovo rješavanje upozorila je nedavno i Komisija za pravosuđe Savjeta Evrope (CEPEJ).

Poboljšati proaktivno istraživanje i gonjenje ratnih zločina

EK poručuje da se rezultati Crne Gore na rješavanju ratnih zločina moraju poboljšavati primjenom proaktivnog pristupa za efikasno istraživanje, gonjenje, suđenje i kažnjavanje ratnih zločina u skladu sa međunarodnim pravom i standardima, uključujući punu saradnju s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom i obezbjeđivanje pristupa pravdi i reparacijama za žrtve.

Podsjeća se da je u junu 2024. godine, Vrhovno državno tužilaštvo usvojilo novu Strategiju istraživanja ratnih zločina za period 2024-2027, ali da bi se obezbijedila efikasna primjena, Crna Gora treba da poboljša proaktivno istraživanje i gonjenje ratnih zločina, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom.

Podsjeća se da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) trenutno istražuje 12 slučajeva. U junu 2024. godine, SDT je pokrenulo istragu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca (Milivoja Katnića) zbog navodnih ratnih zločina protiv civila tokom rata devedesetih godina u Hrvatskoj, piše u izvještaju.

“U 2023. godini, primljeno je 10 zahtjeva za pravnu pomoć (pet iz Bosne i Hercegovine, tri iz Srbije, jedan iz Kosova i jedan iz Hrvatske). Odgovori su pruženi na osam zahtjeva, dok je proces u toku za dva slučaja”, navodi se.

Posvetiti se pitanjima mogućeg ulaska mafije u sistem

Ključni borci protiv organizovanog kriminala, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) trebaju više ljudi, ali i uslove koji bi im omogućili djelotvorno funkcionisanje, navodi EK u izvještaju.

U dokumentu se ocjenjuje da je Crna Gora umjereno pripremljena u borbi protiv organizovanog kriminala i konstatuje da je postignut dobar napredak u zakonskim izmjenama u oblastima pranja novca i trgovine ljudima.

Iz Brisela preporučuju da bi država u sljedećoj godini trebalo posebno da se posveti popunjavanju upražnjenih radnih mjesta u policijskoj specijalnoj jedinici, kojom rukovodi Predrag Šuković i SDT-u, na čijem je čelu Vladimir Novović, ali i u odjeljenju Višeg suda za organizovani kriminal.

“Kao i prethodnih godina, ljudski resursi SDT-a ostaju nedovoljni da se nose sa zadacima. Zabrinjava i nedostatak policajaca raspoređenih u SPO-u, jer je trenutno popunjeno samo 30 od 50 pozicija. Uslovi u kancelarijama su znatno ispod minimalno potrebnih evropskih standarda. Ovo sprečava SDT i SPO da djeluju na odgovarajući način, efikasno i samostalno... Viši sud u Podgorici, čija je nadležnost organizovani kriminal, korupcija, terorizam i ratni zločini, nema dovoljno zaposlenih”, piše u tekstu.

Akcentuju i da je naročito bitno da se Crna Gora posveti pitanjima moguće ulaska mafije u sistem.

“Adresirati rizike od korupcije i infiltracije organizovanog kriminala u agencije za sprovođenje zakona i pravosuđe putem implementacije snažne politike prevencije i pružanja stroge sudske reakcije na otkrivene slučajeve; hitno sprovesti reorganizaciju u Ministarstvu unutrašnjih poslova/policiji u oblasti prevencije korupcije i unutrašnje kontrole”, piše u Izvještaju.

Ukazuje se da Centralna banka Crne Gore nema centralni registar računa nerezidenata, što je ključni alat za istrage. Crna Gora nije riješila ni problem nepotpunog zemljišnog katastra, ‘’što otežava sprovođenje finansijskih istraga i konfiskaciju imovine’’.

ASK da bude nezavisniji i odgovorniji

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) mora nastaviti da jača nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost u radu, poručuje EK.

Navodi da su rezultati ASK dodatno poboljšani u kvantitativnom smislu, ali da je kritikovan način rukovođenja tom institucijom, kao i način rada, u vezi sa formalističkim pristupom “koji ometa efikasnost rada”.

Podsjećaju da je ASK bio bez Savjeta od jula 2023. do kraja jula 2024. godine, a jedno vrijeme i bez direktora, nakon što je Jelena Perović uhapšena 17. aprila. 2024. godine zbog navodne zloupotrebe službenog položaja i štete pričinjene državnom budžetu za više od 100.000 eura. Istraga koju vodi Specijalno državno tužilaštvo je u toku.

U međuvremenu, novi Savjet ASK razriješio je dotadašnju direktorku i za vršioca dužnosti imenovao bivšeg šefa sektora ASK-a za kontrolu finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja.

“Imenovanje direktora sa punim mandatom obaviće se putem javnog poziva. Nezavisnost, nepristrasnost i odgovornost ASK-a treba da nastave da jačaju”, naglašavaju iz EK.

Navode i da je uspostavljen institucionalni okvir za sprečavanje korupcije, a upozoravaju da ga je potrebno ojačati, kako u pogledu prevencije, tako i u pogledu kapaciteta za sprovođenje zakona.

Ipak, EK poručuje da “postoji prostor za poboljšanje pravnog okvira”. Podsjećaju da Crna Gora tek treba da se pozabavi sa više preporuka koje su dale misije EU i GRECO, ali i da što prije treba izmijeniti Zakon o finansiranju političkih subjekata i značajno povećati transparentnost, kontrolu potrošnje političkih partija i spriječiti zloupotreba državnih resursa.

Učinak u vezi sa istragama i gonjenjem u slučajevima korupcije na visokom nivou ostao je stabilan i treba ga dodatno učvrstiti.

Učinak u prevenciji korupcije poboljšan je u kvantitativnom smislu. U 2023. godini, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) primila je najveći broj izvještaja o prihodima i imovini u poređenju sa prethodnim godinama, što je porast od 11,5 odsto. Ovaj rast je rezultat povećanog broja novopostavljenih javnih službenika, kao i većeg broja izvještaja koji su podnijeti prilikom prestanka funkcije’.

Zabrinjava nasilje nad djecom, ženama i ugroženim grupama

Najugroženije grupe u društvu, uključujući Rome i Egipćane, osobe sa invaliditetom, LGBTIQ osobe, i dalje su izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje, piše u izvještaju.

Evropsku komisiju zabrinjava nasilje nad djecom, ženama, a osobe sa invaliditetom i dalje ne mogu da ostvare svoja prava.

U dijelu izvještaja koji se odnosi na nasilje u porodici, EK navodi da još nisu uspostavljeni i centri za krizne slučajeve u vezi sa silovanjem i/ili upućivanje žrtava seksualnog nasilja, da nedostaju i odgovarajuća sredstva za pružanje psihosocijalne podrške djeci koja su pogođena nasiljem.

U pogledu kaznene politike, u izvještaju stoji da su u 2023. među izrečenim prekršajnim kaznama najčešće bile novčane (29 odsto), a da je 20 odsto prijava završeno oslobađanjem od optužbi.

“Kazne zatvora izrečene su u samo oko 10 odsto svih slučajeva, zabrane prilaska u 18 odsto, a iseljenja počinilaca iz stana u samo osam odsto završenih postupaka. Dostupne hitne mjere za zaštitu žrtava tokom trajanja postupka rijetko se koristi. Čak 80 odsto prekršajnih postupaka traje do šest mjeseci”, navodi se u dokumentu.

EK konstatuje da se Savjet za prava djeteta nije redovno sastajao u prošloj godini, da je novi sastav Savjeta, kojim predsjedava potpredsjednik vlade za demografiju i mlade, od decembra 2023. održao samo tri tematske sesije.

Dodaje se i da je izmjenama Krivičnog zakonika definicija djeteta usklađena sa preporukama Komiteta za prava djeteta UN, da je značajno pooštrena kaznena politika u vezi sa seksualnim zlostavljanjem djece i uvedene su posebne mjere nadzora za počinioce nakon izlaska iz zatvora. Ipak, dodaje se da nasilje nad djecom ostaje ozbiljan problem.

Uskladiti izborne procese sa najvišim demokratskim standardima

Navodi se da izborni okvir zahtijeva sveobuhvatnu reviziju, iako je sprovođenje izbora uglavnom zadovoljavajuće.

’’Pravni okvir zahtijeva sveobuhvatnu reformu i usklađivanje sa zakonodavstvom EU, uključujući izborno zakonodavstvo, ograničenja prava glasa i kandidature, transparentnost, mehanizme rješavanja sporova i nadzor nad finansiranjem kampanja i medijima. Većina preostalih preporuka OEBS/ODIHR nije adresirana. Crna Gora bi trebalo dodatno da se potrudi da uskladi svoje izborne procese sa najvišim demokratskim standardima’’, piše u izvještaju.

Parlament, kako je ocijenjeno, može da obavlja svoja ovlašćenja na uglavnom zadovoljavajući način, ali da su unutrašnje nesuglasice koje se ponavljaju između pojedinih ministara i premijera ugrozile koheziju Vlade i njenu ukupnu efikasnost.

Podsjeća se da je uprkos stalnoj fragmentaciji parlamentarnog pejzaža, u oktobru 2023. formirana većina, čime je okončan produženi period političke nestabilnosti.

’’Konsenzus o ključnim reformama u vezi sa pristupanjem EU proširen je na oba kraja političkog spektra i zakonodavstvo koje je u vezi sa EU usvojeno je jednoglasno u parlamentu. Međutim, tenzije i međuetnička polarizacija ponovo su se pojavile, što negativno utiče na političku stabilnost’’, ukazuje EK i dodaje da je tokom ljeta 2024. godine parlament imao ‘’neke brzoplete zakonodavne inicijative bez primjene potrebne transparentnosti’’.

Navodi se da uključivanje žena u politički život ostaje nisko i ometa ga nedovoljno državnih i javnih napora da se prevaziđu rodni stereotipi, kao i neuspjeh većine političkih stranaka da promovišu učešće žena.

“Evropa sad 2” rizik za održivost javnih finansija

EK je u izvještaju konstatovala da je sprovođenje programa “Evropa sad 2” rizik za održivost javnih finansija, uprkos nekim kompenzacionim mjerama i ubrzanom investicionom programu.

Podsjeća se da je nova koaliciona Vlada usvojila nekoliko značajnih reformi – povećala je minimalnu penziju 52 odsto, na 450 eura, a u septembru ove godine usvojila radni program pod nazivom “Evropa sad 2” i povezanu srednjoročnu fiskalnu strategiju. Ključne reforme odnose se na povećanje prosječne minimalne plate sa 450 eura na 700 eura i prepolovljavanje doprinosa za penzije.

EK navodi da je postignut napredak u poboljšanju budžetskog salda i stvaranju pravnog osnova za osnivanje fiskalnog savjeta, ali su strukturne reforme usmjerene na rješavanje sive ekonomije i poboljšanje upravljanja državnim preduzećima imale samo ograničenu implementaciju.

EK preporučuje da se poboljšaju performanse preduzeća u državnom vlasništvu, uključujući ona na lokalnom nivou, transformacijom njihovih upravljačkih struktura i eliminacijom političkog patronaže.

EK je ukazala da Crna Gora značajno kasni u izradi i usvajanju Nacionalnog plana za energetiku i klimu, usklađivanju sa pravnim tekovinama EU o obaveznoj rezervi nafte i usklađivanju sa Paketom za integraciju električne energije.

U Izvještaju se ističe da je napredak u poboljšanju i modernizaciji kratkih dionica drumskih i željezničkih mreža bio spor, i Crna Gora još nije prilagodila svoju strategiju razvoja transportnog sektora sa obavezama iz Ugovora o transportnoj zajednici o održivoj i pametnoj mobilnosti.

Podsjeća se da je Vlada postigla sporazum sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i EK o povoljnom kreditu za nastavak izgradnje autoputa Bar-Boljare, međutim, dio željezničkog koridora (Bar-Vrbnica) suočava se sa značajnim kašnjenjima “zbog ograničenih kapaciteta apsorpcije i upravljanja” u nadležnim organima.

Ukazuje se da neki odnedavno najavljenih projekata, kao što je Jadransko-jonski auto-put, pored ranije planirane obalne brze ceste, značajno se razlikuju od planova dogovorenih u okviru TEN-T mreže i obaveza zemlje prema transportnoj zajednici, čime djelimično čine EU finansiranje studije izvodljivosti i projektovanja zastarjelim.

EK je ponovo upozorila na rizike od sprovođenja programa ekonomskog državlajnstva, kojeg je Crna Gora zvanično ukinula, ali još obrađuje pristigle zahtjeve.

“Crna Gora bi trebalo da se uzdrži od sprovođenja šeme državljanstva za investitore, jer takve šeme predstavljaju rizike u pogledu bezbjednosti, pranja novca, utaje poreza, finansiranja terorizma, korupcije i infiltracije organizovanog kriminala, te su nespojive sa pravnim tekovinama EU”, ukazuje EK.

Đurović: Bez pohvala programa RTCG, poziv tužilaštvu

Nadležni državni organi treba efektivno da rješavaju sve situacije mogućeg nezakonitog ponašanja u Radio-televiziji Crne Gore (RTCG), u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim i evropskim standardima, piše u dijelu Izvještaja EK koji se odnosi na Javni servis.

Time EU, ocijenio je direktor nevladine organizacije Media centar Goran Đurović, šalje jasnu poruku tužilaštvu i sudovima da “koriste svoje nadležnosti u pogledu rada RTCG”.

EK je u izvještaju podsjetila na to da su sudovi donijeli odluke, kojima je kao nezakonito označeno ponovno imenovanje generalnog direktora Savjeta RTCG Borisa Raonića u junu 2023. godine.

Đurović je “Vijestima” rekao da Tužilaštvo mora konačno da se izjasni da li su, ponovnim imenovanjem generalnog direktora RTCG Borisa Raonića u junu 2023. godine, pojedinih članovi Savjeta RTCG, sam Raonić i šef Pravne službe RTCG počinili krivično djelo.

“Više od godinu traje ‘izviđanje’ slučaja od strane tužilaštva, u kojem je na osnovu dvije pravosnažne presude, jasno da je makar predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević, stavljanjem na dnevni red sjednice Savjeta glasanje o listi kandidata za generalnog direktora (među kojima je bio i Raonić), omogućio da se, suprotno pravosnažnoj sudskoj presudi, Raonić drugi put nezakonito izabere u junu 2023”, kazao je Đurović.

Prema njegovim riječima, Drljevićevi “saučesnici u činjenju krivičnog djela bili su Filip Lazović, Naod Zorić, Predrag Miranović i Amina Murić.

“Neizvršenje sudskih presuda je krivično djelo iz člana 395, a osim ovog pričinjeno je i krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika Crne Gore. Ova organizovana grupa se na saslušanju u SDT-u branila ćutanjem (nisu htjeli da se izjasne kako su glasali) i to je činjenica koja bi morala da zabrine sve institucije, političke partije i javnost. Takođe, sudovi treba da u što skorijem roku otklone dilemu i oko zakonitosti trećeg imenovanja Ronića iz avgusta ove godine. Vjerujem da EK ne može više okretati glavu od problema koji traje više od tri godine i da će se insistirati da državni organi svoj posao urade u okviru obaveza države u poglavljima koja se odnose na vladavinu prava. Uskoro ćemo vidjeti reakciju tužilaštva”, kazao je Đurović.

Naglasio je da u izvještajima EK o RTCG više nema rečenica o izbalansiranosti programa, koje su tumačene kao pohvale na račun Javnog servisa.

“Sada je fokus na nezakonitom radu RTCG. Ako Vlada i Milojko Spajić misle da EK nije notirala prilagođavanje Zakona o RTCG Raoniću i ako misle da se uskoro neće govoriti i političkoj kontroli RTCG, grdno se varaju”, zaključio je Đurović.

Spajić je odgovarajući na pitanje novinara da li su izmjene Zakona kojim je omogućeno Raoniću da treći put bude izabran za generalnog direktora RTCG doprinos ignorisanju sudskih presuda, Spajić je odgovorio da je Savjet RTCG izabran za vrijeme mandata neke druge vlade.

“Zakoni koji su usvojeni u parlamentu su bili potpuno usklađeni sa Briselom i nijesmo se miješali u rad RTCG”, tvrdi Spajić.

Satler: Ne zanosite se, ugovor o pristupanju je tehnička stvar

Šef Delegacije EU Johan Satler je odgovarajući na pitanje “Vijesti” kada je odlučeno i kada će biti sprovedena odluka da Evropska komisija predloži Savjetu EU sastavljanje ugovora o pristupanju Crne Gore EU, odgovorio da je to predlog da počne da se radi na tome.

“Ne zanosite se, to je tehnička stvar”, kazao je Satler.

On je istakao da ako Crna Gora zatvori četiri poglavlja do kraja godine, ostaje joj još 26.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji je na predstavljanju izvještaja u Briselu da kada Crna Gora zatvori sva poglavlja, onda je na redu sljedeći korak - izrada Nacrta pristupnog ugovora.

“Nadam se da će se nastaviti ovaj tempo napretka i nivo posvećenosti koji vidimo u Podgorici, a onda taj korak slijedi, a nadam se da će to biti radije prije, nego kasnije”, kazao je Varhelji.

On je rekao da se do kraja mandata novog sastava EK (za četiri godine) može očekivati proširenje.

Premijer Spajić je prekjuče u parlamentu rekao da će EK predložiti Savjetu EU sastavljanje ugovora o pristupanju Crne Gore EU.

Odnosi sa Srbijom stabilni uz povremene optužbe, sa Hrvatskom pogoršani

Crna Gora je i pored redovnih bilateralnih sastanaka pogoršala odnose sa Hrvatskom, a tenzije su proizašle iz nerazriješenih bilateralnih pitanja, navodi se u izvještaju Evropske komisije.

“Nije bilo napretka u vezi sa neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom ‘Jadran’. Usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu u junu, koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo je snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska zvaničnika za persone non grata”, piše u izvještaju.

Kako se dodaje, odnos sa Srbijom je generalno stabilan, iako povremeno dolazi do međusobnih optužbi.

Podsjeća se da su se desile posjete na visokom nivou i potpisani sporazumi o saradnji između dvije države.

“Nakon dužeg odlaganja, diplomatski odnosi su obnovljeni. Novi ambasador Srbije u Crnoj Gori akreditovan je u februaru 2024. godine, dok se imenovanje ambasadora u Srbiji još čeka”, navodi EK.

U izvještaju piše da je odnos sa Bosnom i Hercegovinom u cjelini ostao dobar, iako dogovorena granica još nije fizički obilježena.

“Političke tenzije u Crnoj Gori izazvane su posjetom lidera entiteta Republika Srpska (Milorad Dodik) u februaru 2024. godine i Rezolucijom UN o Srebrenici”, podsjeća se.

Odnos sa Kosovom, kako se dodaje, ostao je dobar, uz nekoliko konsultacija na ministarskom nivou, koje potvrđuju zajedničku evropsku i evroatlantsku perspektivu, iako su povremeno postojale tenzije unutar parlamentarne većine, posebno u vezi sa prijemom Kosova u Savjet Evrope.