Sudska vlast nezavisna i da izvršna vlast ne planira uticaj na nju, kazao je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica.
On je to, u nastavku druge - posebne sjednice drugog redovnog (jesenjeg) zasjedanja u Skupštine u ovoj godini, odgovorio na pitanje poslanika Demokratske aprtije socijalista (DPS) Nikole Janovića - da li smatra normalnim da nema ničije odgovornosti što je Upravni sud poništio više odluka Vlade.
"Razumijem zbog kojih odluka ste postavili pitanje i kažem da su i u vezi tih odluka, kao što su razrješenje direktora Uprave policije (UP) i generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), u potpunosti ispoštovane odluke sudova", saopštio je.
Koprivica je istakao da je svaka odluka sudova ispoštovana, te da je na taj način ostvaren kvalitativno drugačiji pristup u odnosu na prethodnu vlast jer je, kako je kazao, jedan značajan broj nosilaca pravosudnih funkcija bio pod političkim uticajem.
"Nerijetko su i ti nosioci pravosudnih funkcija vršili uticaj mimo zakona, a imali smo i primjere da je vlast razrješavala brojne odgovorne javne funkcionere i da su odluke sudova ostajale mrtvo slovo na papiru. Nisu sprovedene u stvarnost i posao je završen po principu učinjenom poslu mane nema. Podsjećanja radi, tako je razriješene viceguvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) Irena Radović, rektorka Univerziteta Crne Gore Radmila Vojvodić, članica savjeta Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Vanja Ćalović Marković, članovi savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Goran Đurović i Nikola Vukčević. Tu je sud utvrdio da su nezakonita razrješenja, ali su ostale mrtvo slovo na papiru", kazao je.
Kako je dodao, Vlada je podložna mehanizmima političke odgovornosti, kao što su interpelacija i glasanje o nepovjerenju, a ta pitanja nisu pokretana.
"Srpski jezik utemeljen i ukorijenjen u društvenom biću Crne Gore"
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč pitala je Koprivicu da li je saglasan sa dijelom vladajućih partija kad je riječ o izmjenama Ustava u dijelu službenog jezika i državljanstva.
"Čuli ste da su to crvene linije za opoziciju. Kad god vlasnik vladajuće većine i predsjednik Skupštine Crne Gore krene sa svojim izmotavanjima, osporavanjima, zaoštravanjima političke situacije, kad god se prošeta Skupštinom zastavama od istorijskog značaja, ja uopšte ne gledam u njega niti u Novu srprsku demokratiju (NSD). To je ono što je NSD najavljivala tokom cijeloga svog postojanja. To je njihov zadatak koji dolaze iz središta političkog života Beograda. Ali ja kad god se to dogodi, kad se najave nedostojne izmjene Ustava ili novi logo, ja gledam u Demokrate i Pokret Evropa sad (PES). Jer Vi ste nosilac ove vlasti, Vi održavate i podržavate Andriju Mandića. Ja uopšte ne čujem šta on kaže, već čujem šta Vi kažete. Kako je moguće da se oglušujete na najavu da će lažni logo, kojim se zgrada predstavlja Zetska banovina kao kolijevka crnogorskog parlamentarizma, stiću u Skupštinu? Vi najbolje znate da je Zetski dom kolijevka crnogorskog parlamentarizma, kao i Vladin dom", poručila je.
Kako je objasnila, Zetski dom je izgrađen 1888. godine i u njemu je donesen Opšti zakonik za Knjaževinu Crnu Goru, a da je Vladin dom izgrađen 1910. godine kao simbol proglašenja Crne Gore za kraljevinu.
"Znate da je u Zetskom domu donijet i prvi Ustav, tzv. Nikoljdanski. Neće se Zetski dom, neće se Vladin dom, neće se Stega, neće se ništa što liči na Zakonik crnogorski i brdski... Ja neću govoriti ko je Srbin u Crnoj Gori, jer znam Srbe koji su sa Petrovićima gradili Crnu Goru. Podsjetiću na Mojsija Zečevića i onoga ko ga je naslijedio, Miljana Vukova Vešovića. Podsjetiću da nikovo srpstvo nije bilo rušilačko, ni destruktivni element, već okupljajući i državotvorni element. Tako da Vas ja ne pitam danas da li treba da mijenjamo status srpskog jezika u Crnoj Gori, jer Vi vrlo dobro znate da su se disolucijom SFR Jugoslavije oposebile države, a samim tim, iz zajedničkog srpsko-hrvatskog jezika, i posebni jezici", istakla je.
Koprivica je kazao da pitanja kao što je jezik zahtijevaju dijalog.
"Kada govorimo o dijalogu, ekstremisti sa obije strane i sufleri spolja nisu i ne mogu biti od pomoći. Vjerujem da će crnogorsko društvo ipak pokazati unutrašnju snagu da se vodi dijalog i postigne konsenzus", saopštio je potpredsjednik Vlade.
NE PROPUSTITE
Kako je dodao, pitanje jezika doživljava kao pitanje prava, a ne pitanje inženjeringa.
"Srpski jezik nije uvezen iz Srbije, već je utemeljen i ukorijenjen u društvenom biću Crne Gore. Srpski jezik ijekavskog izgovora ima dugu tradiciju opšte upotrebe i dodao bih, ustavnosti. To nije jezik kojim govore samo pripadnici srpske nacije, već i drugih nacija, o čemu svjedoće podaci sa popisa, jer je oko 64.000 građana koji govore sprski jezik više nego što je Srba u Crnoj Gori. Imajući u vidu navedene činjenice, smatram da je pitanje jezika unutrašnje pitanje Crne Gore", kazao je i naveo primjer Finske, u kojoj su službeni jezici finski i švedski.
Koprivica je istakao primjer Zakona o krivičnom postupku, gdje se navodi da je službeni jezik crnogorski, a u službenoj upotrebi jezici manjinskih naroda, a da srpski nije jezik manjinskog naroda.
"Mnogi žive decenijama u Crnoj Gori, a nemaju pravo na državljanstvo"
Odgovarajući na pitanje o državljanstvu, Koprivica je istakao da mnogi stanovnici Crne Gore koji žive u našoj državi decenijama, nemaju pravo na državljanstvo.
"Zakon o crnogorskom državljanstvu nije upotpunosti upodobljen sa Evropskom konvencijom o državljanstvu. Tu mislim, prije svega, na neke aspekte u vezi djece iz mješovitih brakova. To nije veliki zahvat, niti to može da dovede do bilo kakve promjene u biračkoj strukturi. Takođe, i u pogledu regulisanja otpusta iz državljanstva supružniku koji dolazi u jednu zemlju i treba da stekne njeno državljanstvo. Mislim da je harmonizacija sa evropskom konvencijom i evropskim standardima nešto što nije sporno i što se, na nivou pravne tehnike, može lako postići", saopštio je.
Koprivica je istakao i da taj zakon sadrži neka pravila koja su neprecizna i bez utemeljenja u jasnim kriterijuma i koja su dovodila do zloupotrebe u praksi.
"Po članu 12 su određena lica, navodno od značaja za Crnu Goru, dobijala državljanstvo. A šta je značaj za Crnu Goru? Operativno posmatrano, ne znači ništa, odnosno, može da znači bilo šta što neki donosilac odluke prida kao značenje. Tako su državljanstvo dobili Taksin Šinavatra i Muhamed Dahlan. Do danas niko ne zna po kom kriterijumu", kazao je i dodao da postoje administrativne zloupotrebe, jer su mnogi građani navođeni da uzmu lične karte za strance, ne objašnjavajući da na taj način gube pravo na državljanstvo.
Potpredsjendik Vlade je rekao i da je Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru dopunjuen deset godina poslije njegovog usvajanja, a da na prvoj stranici piše "na dan svetog Save srpskoga".
Vuković Kuč: Za Mandića je Ustavotvorna kao Podgorička skupština
Vuković Kuč je kazala da bi Koprivica, kao legalista, trebalo da se zapita ko je prvi čovjek Kotora i Skupštine, zbog dvojnog državljanstva.
"Mandić najavljuje Ustavotvornu skupštinu. Ja mislim da je za njega to kao Podgorička skupština, da se skupi s koca i konopca svako onaj ko ne misli dobro Crnoj Gori i da je razori tim prije", saopštila je.
Vuković Kuč je saopštila da to što je crnogorski jezik službeni, a svi ostali u službenoj upotrebi političko pitanje i ima veze sa Crnom Gorom koja je obnovila nezavisnost 2006. godine.
"I zato je crnogorski jezik službeni, makar njime govorilo 5.000 ljudi službeni, a srpski jezik, makar njime govorilo više od 50 odsto građana, a ne govori, jezik u službenoj upotrebi isto kao što je to u matičnoj državi Srbiji", istakla je.
Ona je dodala da je lingvista Ranko Bugarski kazao da su se iz srpsko-hrvatskog razvila četiri jezika.
Pričajući o državljanstvu, Vuković Kuč je podsjetila da Mandić stalno podsjeća da je bio u Turskoj.
"Potencijalno, 500.000 državljana Turske bi moglo da zatraži državljanstvo. Koliko Crna Gora ima stanovnika? Evo da zanemarimo te građane Srbije, BiH i drugih država regiona koji bi željeli državljanstvo", rekla je.
Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović reagovala je na navode Vuković Kuč da je Andrija Mandić "vlasnik vladajuće većine", jer se radi o neprimjerenom govoru, te da ona i njena partija nemaju vlasnike.
Poslanica DPS-a je saopštila da ona ne može spriječiti Mandića da "šeta zastave", ali da Demokrate i PES mogu.
Na iste navode reagovao je i poslanik PES-a Miodrag Laković.
"Iako znam da je to politički kontekst, zaista nije primjereno. S druge strane, mjesecima slušamo da je Mandić šef parlamentarne većine. Juče smo čuli kolege iz DPS-a, koji su rekli da će za svaki Mandićev potez biti odgovoran premijer Milojko Spajić i parlamentarna većina. Očigledno tu ima konfuzije ko je kome šef i nadređeni. Ja bih insistirao da se držimo ustavnih i zakonskih ovlašćenja i da niko nikome nije ni šef ni vlasnik više nego što Ustav propisuje", kazao je.
Vuković Kuč se izvinila Lakoviću, za kog je ocijenila da je "čovjek koji umije da se izvini", kao i da je "trpio posljedice i hajku na društvenim mrežama jer se izvinio njenoj partiji".
Bonus video:
